Petak 26. 4. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
/
0
Sreda 23.11.2016.
16:00
Vestionline A

Srpski imenoslov (1): Zemljom hodali Junak i Zavida

Narodna imena kod Srba idu u najstarije reči. Napravljena su od reči koje žive ili su živele u narodnom jeziku. Nadahnuće su često nalazile u prirodi, pa su se tako rađali Vuk, Golub, Labud, a mogla su biti i složena, poput Miodraga, Dragomira, Milivoja.

commons.wikimedia.org
Freska iz manastirske crkve u Dečanima, oko 1350. godine

U davna vremena postojalo je i ime-rečenica, Dabiživ, "da bi bio živ" ili Dabiživa. Imenima se, dok su nastajala u davna vremena, često izražavala neka želja, ali su ona vremenom gubila prvobitno značenje i postajala tipska.

Narodnim imenima su se posle primanja hrišćanstva, a i kasnije, tokom čitavog srednjeg veka i turske vladavine sve do današnjeg doba pridruživala i imena iz crkvenih kalendara i pozajmice od drugih naroda.

Ipak, narodna imena su se sve vreme najčešće davala novorođenčadi, i za to očuvanje riznice narodnih imena kod Srba zaslužna je Srpska pravoslavna crkva, koja je imala veoma liberalan odnos prema izboru imena. Ovo se ne bi moglo reći za crkve mnogih naroda, koje su, bar u određenim razdobljima, priznavale samo kalendarska imena.

I Katolička crkva i Ruska pravoslavna crkva dugo su nametale svojim vernicima imena svetaca. Od primanja hrišćanstva u Rusiji ruska narodna imena postepeno su ustupala mesto kalendarskim, koja će krajem 17. veka u potpunosti ovladati ruskim imenoslovom. Ruska deca su na krštenju dobijala ime sveca na čiji su dan rođena ili, na molbu roditelja, neko drugo, ali opet kalendarsko ime. Zato je kod Rusa je najčešće ime Ivan, jer se u crkvenom kalendaru javlja čak 170 puta - skoro svaki drugi dan.

Prema ispitivanjima Dečanskih hrisovulja iz prve polovine 14. veka, 90 odsto imena na području Dečanskog vlastelinstva su bila narodna. Slično je i u drugim nemanjićkim poveljama. Ta imena su bila po obliku ili složena, kao što su Bratoljub, Dabiživ, ili samotvorna: Ban, Vlk, odnosno Vuk, kao i izvedena, od neke ljudske osobine, gde su najčešća Milan i Miloš.

Kumovi sveci

Kod Hrvata su narodna imena preovlađivala do Tridentskog koncila koji je trajao od 1545. do 1563. godine. Od tada se na čitavom Zapadu uvodi kalendarski ili svetački imenoslov. Hrvati će od kraja 17. veka početi da prevode imena iz kalendara, što će se naročito izraziti u vreme narodnjačkog, Ilirskog pokreta u 19. veku. Danas su narodna imena ponovo uobičajena pojava kod Hrvata.

Najviše imena postalo je od osnova Bog, brat, drag, mil, rad, vojnik ili vojna, i od hrane. Bilo je i dosta imena koja su bila prosto prenošenje imena životinje, što je u tesnoj vezi sa verovanjem da će vlasnik tog imena imati i osobinu životinje: Bikovac, Vuk, Jež, Lisica, Medved, Vran, Golub, Kraguj.

Isto je važilo i kada su ljudi dobijali imena koja označavaju vatru: Viganj, Žarilo, prirodne pojave: Vremac, Zoran, Zorislav, Mećavac, metale: Gvozdij, Zlatoje ili neki broj: Prve, Prvota, Prvoš. Imena su mogla da slave i važne rođačke odnose, pa su se javljali Brat, Bratanac, Bratač, Bratoslav, Dedoš, Sestronja.

Imena su se davala u srednjem veku i prema imenima delova tela, pa su Srbijom hodali Glavatac, Zub, Zubač, Grdnos, Okoje, Prstac, Šakoje, Ušoje. Popularne su bile i boje. Otuda imena kao što što su Beloš, Belša, Belac, Črnoglav, Črnel. Srbima su bili draga imena nastala od osobina onoga koji ih nosi, ili od nekog njegovog čuvenog pretka, pa su tako česta imena bila i Brzota, Veselko, Golem, Dobrota, Dobroš, Dragan, Drageta, Junak, Junota, Kosmatac, Krasa, Krasil, Krasimir, Lepčin, Lepotić, Ljuban, Ljupko, Milko, Miloje, Miluj, Milja, Mladen, Radič, Hrabre. Od imena Božjeg nastali su Bogdan, Boguživ i Bogo, ali primanjem hrišćanstva nisu sasvim zaboravljeni ni stari slovenski bogovi. Otuda imena poput Hrs ili Črtalo. Imena su mogla da se dobiju i po poreklu vlasnika, obično došljaka, ili došljačkog pretka: Bugarin, Vlah, Grk, Kumanin, Sasin, Ugrin. Ime je otkrivalo i društveni položaj, pa su se ljudi nazivali i Rob, Roban, Hlap, zanimanje: Vezilija, Zlatar, Kovač, Britva, Rešeto.

Ime Dušan je nastalo od apstraktnog pojma, važnog u hrišćanstvu - duša, ali ima imena od drugih, ne baš toliko neuhvatljivih osobina: Dobiživ, Žival, Vragooča, Golozlo, Gruban, Grube, Grdoš, Zavida, Zlomanica, Mrša, Mršten, Tvrdan, Tvrde, Tvrdoje, Stajka, Stajko, Stanilo, Rastoje.

VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
jarac21. 12. - 21. 1.
Od vas se očekuje da ostvarite neku zapaženu ulogu u poslovnim susretima. To što okolina veruje u vaše sposobnosti predstavlja dovoljan povod, da pružite svoj maksimum u onoj oblasti za koju imate najviše interesovanja ili afiniteta. Važno je da vas neko posmatra toplim pogledom i danas ćete biti zadovoljni.
DNEVNI HOROSKOP
ribe20. 2. - 20. 3.
Imate utisak, da neko ogranicava vaše poslovne mogućnosti ili da vam nameće određena pravila ponašanja. Dobro razmislite na koji način treba da se izborite za bolju poslovnu poziciju, nemojte potcenjivati nečiju ulogu. U emotivnom smislu nije vam dozvoljeno baš sve i nemojte preterivati.
DNEVNI HOROSKOP
vaga24. 9. - 23. 10.
Imate dobro idejno rešenje, ali neko pokušava da ogranici vasu ulogu i uticaj na dalji tok poslovnog dogovora. Nemojte dozvoliti, da se nesporazum negativno odražava na vasu koncentraciju ili da vas neko "ulovi" u svoju zamku. Važno je da se nalazite u pozitivnom okruženju. Pažljivije birajte društvo za grad.
  • 2024 © - vesti online