Četvrtak 28. 3. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
0
Ponedeljak 10.04.2017.
06:30
b92.net A

Otkriće koje bi moglo da promeni sve što znamo o svetu

Dosad neprimećena vrsta radioaktivnosti mogla bi da objasni kako je nastao materijalni svet, uključujući i ljude, a tim fizičara pokrenuo je eksperiment kojim bi trebalo da bude objašnjen ovaj novootkriveni fenomen.

pixabay.com
 

Prema postojećim teorijama, pre oko 13,7 milijardi godina, kada je svemir nastao, proizvodile su se jednake količine materije i antimaterije, koji bi međusobno trebalo da se poništavaju. Međutim, proračuni pokazuju da materije ipak ima nešto više nego antimaterije, ali ne znamo zašto je to tako.

Da bi se ova asimetrija objasnila, pored naelektrisanja, potrebno je da pronađemo još neku razliku između materije i antimaterije. To je veliki zadatak savremene fizike, jer bi prema važećim teorijama, materija i antimaterija trebalo da budu jednako zastupljene i nova studija ide u tom pravcu.

Čudni neutrini

U normalnim okolnostima, nestabilna jezgra nekih radioaktivnih atoma gube neutron kroz proces beta raspada - neutron se transformiše u proton, otpuštajući elektron i sićušnu česticu poznatu kao elektronski antineutrino.

Još jedna opcija je konfiguracija koja podeća na sliku u ogledalu u odnosu na originalnu i u tom slučaju, proton se pretvara u neutron, otpušta pozitron i elektronski neutrino - pandan antineutrinu u normalnoj materiji.

Do dvostrukog beta raspada dolazi kada se otpuštaju dva elektrona i dva antineutrina (pandan neutrinima u antimateriji), pa se tako beta raspad događa dva puta.

Naučnici su dugo teoretisali o mogućem postojanju bezneutrinske verzije ovog procesa, one u kojoj bi se dva neutrina međusobno poništila, pošto napuste atom. U suštini, neutrino se ponaša kao sopstveni antimaterijski pandan.

Čestice materije koje su sami sebi antičestice, nazivaju se Majoranovim fermionima, po fizičaru Etoreu Majorani, koji je predvideo njihovo postojanje 1937.

Ako se neutrini i antineutrini ponašaju različito, to bi moglo da objasni zašto se sva materija nije poništila antimaterijom, čim je svemir nestao.

Detektovanje raspada

Međutim, nije lako detektovati bezneutrinski dvostruki beta raspad, a krivac je kosmičko zračenje, kaže Bernhard Švingenhojer, predstavnik GERmanium Detector Array (GERDA) projekta.

Tako su se fizičari okrenuli GERDA laboratoriji u Italiji u kojoj je napravljen bazen sa tečnim argonom obogaćenim izotopom gemanijuma-76, koji je blago radioaktivan. Njegovo vreme poluraspada od 1,78 x 10^21 (odnosno 1,78 milijardi biliona godina), znači da je toliko vremena potrebno da se polovina njegovih atoma pretvori u selenijum, što znači da je to vreme mnogo duže od starosti svemira.

Obično germanijum emituje dva elektrona i dva elektronska antineutrina u "običnom" dvostrukom beta procesu. Međutim, fizičari su želeli da vide da li se ovaj proces ikad odigrava bez otpuštanja neutrina. Neko bi možda pomislio da se za takav eksperiment mora čekati milijardama godina, ali je vreme poluraspada vrlo rastegljivo.

Zato su istraživači upotrebili oko 40 kg germanijuma pomešanog sa tečnim argonom što je dalo oko 45 biliona biliona atoma, što znači da bi barem neki od njih trebalo da krenu u proces poluraspada dok naučnici gledaju.

A posle 7 meseci istraživanja...

Podaci su prikupljani tokom sedam meseci - od decembra 2015. do juna 2016. i nažalost, nisu detektovali poluraspad, ali su zato mogli da spuste granicu toga koliko često se poluraspad događa.

Da su kojim slučajem detektovali poluraspad, to bi značilo da su neutrini istovremeno svoje antičestice, jer bi u suprotnom bezneutrinski poluraspad bio nemoguć.

Takođe, to bi značilo da radioaktnivni raspad nije simetričan odnosno da nije uvek slučaj da beta poluraspad ima svoju "sliku u ogledalu", tako što se emituju elektroni i antineutrini ili pozitroni i neutrini.

Ako, pak, nije simetričan, to znači da se neutrini i antineutrini ponašaju drugačije u odnosu na sve druge čestice koje su ikada pronađene.

Ovaj fenomen mogao bi da u potpunosti promeni standardni model, koji je dosad bio uspešan u opisivanju fizike čestica, ali koji očigledno ima svoje nedostatke.

GERDA eksperiment tek bi trebalo da otkrije o čemu se radi, jer je sasvim moguće da je potrebno samo čekati nešto duže.

POVEZANE VESTI

NAUKA I TEHNOLOGIJA Otkriveni geni za duži život
VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
škorpija24. 10. - 22. 11.
Nečije namere ne zvuče dovoljno iskreno, stoga pažljivije analizirajte osobu koja plasira neobičnu priču. Kada situaciju na poslovnoj sceni posmatrate sa različitih aspekata, biće vam jasnije na koji način treba da rešavate svoje dileme. Komentari koje čujete od bliske osobe deluju pozitivno na vaše samopouzdanje.
DNEVNI HOROSKOP
vaga24. 9. - 23. 10.
Imate dobro idejno rešenje, ali neko pokušava da ogranici vasu ulogu i uticaj na dalji tok poslovnog dogovora. Nemojte dozvoliti, da se nesporazum negativno odražava na vasu koncentraciju ili da vas neko "ulovi" u svoju zamku. Važno je da se nalazite u pozitivnom okruženju. Pažljivije birajte društvo za grad.
DNEVNI HOROSKOP
strelac23. 11. - 21. 12.
Neko sumnja u vase praktične sposobnosti i poslovni ishod, ali niz prednosti se nalazi na vašoj strani. Ne treba da ubeđujete saradnike u svoje dobre namere ili poslovne sposobnosti, sačekajte na završnicu koja donosi uspešne rezultate. Ukoliko vam je stalo da privučete nečije interesovanje, jako se potrudite.
  • 2024 © - vesti online