Petak 29. 3. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
2
Utorak 29.10.2013.
01:25
N. S. Preradović - Vesti A

Očekivani profit pojeli moćnici

Srpska dijaspora je jedna od deset najdarežljivijih prema svojoj otadžbini. Svetska banka je u poslednjem istraživanju naše rasejanje svrstala u top deset po količini novca koji tokom godine pošalju rođacima u otadžbini. Inače u svetu najviše deviza iz inostranstva šalju emigranti iz Indije (70 milijardi dolara) i Kine (60 milijardi), a od evropskih zemalja darežljiviji od Srba su samo Ukrajinci i Rumuni.

OTVORI, ZATVORI: Dragan Šljivić
 


Dok smo po doznakama među prvima, kada su u pitanju investicije srpske dijaspore u maticu, Srbija se nalazi na začelju. U većini zemalja odnos investiranja i doznaka je 50 prema 50, a u Srbiji kapital koji stiže iz dijaspore ima odnos 90 odsto doznaka prema 10 odsto za investicije. I oni koji se odvaže i krenu da ulažu u otadžbinu najčešće odustanu razočarani odnosom države prema ulagačima.


Nedavno je upravo to uradio Srba Ilić, osnivač američkog Junivorlda i kupac niškog Srbijaturista. Ilić je na konferenciji za novinare najavio da će njegova kompanija prodati najveće hotele iz sastava ovog preduzeća - Nais, Ambasador i Ozren - a da će zadržati samo hotel Grand Niš, u čije je renoviranje uložio "više od deset miliona američkih dolara".
 

Ilić je rekao da je to odlučio zbog "presije" MUP-a na njega i direktore u Srbijaturistu. Ocenio je da ta vrsta pritiska odbija strane investitore, jer oni "ne vole da ih policija tretira kao kriminalce".

TRETIRAJU NAS KAO KRIMINALCE: Srba Ilić (u sivoj jakni)
 


- Ne želim više da ulažem novac i vreme u Srbijaturist, a da zauzvrat dobijam pozive iz MUP-a za razgovore u kojima treba da dokazujem da nisam kriminalac - kazao je Ilić.


Inače, ovaj biznismen retko dolazi u Srbiju i zbog policijske poternice, jer se u Višem sudu u Nišu vodi istraga protiv njega zbog sumnje da je zloupotrebio službeni položaj. Vodio je i spor pred Međunarodnom arbitražom sa državom Srbijom, koji je dobio.
Prema nekim podacima, investitori iz rasejanja u protekloj deceniji u Srbiju su uložili 550 miliona dolara i zaposlili 25.000 ljudi, ali se to izgleda u otadžbini dovoljno ne ceni, pa mnogi zatvaraju farme, radionice, hotele, i odlaze razočarani.


Branko Pavlović, bivši direktor Agencije za privatizaciju kaže da svi investitori, pa i oni iz dijaspore, zaobilaze Srbiju zato što "da bi u otadžbini započeo posao prvo moraš da se nagodiš".

- Svaki posao u Srbiji zahteva direktnu pogodbu sa nekim uticajnim političkim moćnikom, a to košta. Velike i uticajne kompanije mogu to da priušte, ali biznismeni iz rasejanja teško mogu da zadovolje apetite domaćih moćnika. Nailaze na ili ucene ili zid ćutanja i onda odustaju - kaže Pavlović za "Vesti".

Nebojša Stanković, advokat specijalizovan za strana ulaganja, ističe da je prvi problem na koji potencijalni investitori nailaze - prevelika regulativa, odnosno propisi.

- Drugi problem je primena tih propisa, koja na žalost nije ista u svim opštinama u Srbiji. Previše je diskrecionih prava, propisi mogu da se tumače ovako ili onako - kaže za "Vesti" Stanković.
 

Dijaspora izdržava milion ljudi


Za prvih sedam meseci ove godine, prema podacima Narodne banke Srbije, u novcu, poklonima i ostalim transferima u Srbiju su stigle 1,73 milijarde evra. U istom periodu lane naši građani su poslali 1,55 milijardi evra. Prema podacima Svetske banke godišnje u Srbiju stigne od 5,5 do 5,6 milijardi dolara. Dijaspora direktno ili indirektno izdržava milion ljudi, a najviše doznaka dolazi iz Nemačke, Austrije, Švajcarske i Francuske.


Papiri jedu investicije


Ekonomista prof. Vladimir Grečić, jedan od najboljih poznavalaca srpskog iseljeništva, ističe da su ekonomska nesigurnost u matici, nedovoljna pravna bezbednost, korupcija i kriminal glavni faktori koji utiču na to da dijaspora slabo ulaže.


- Neophodna je depapirologija, decentralizacija, regulisanje svojinskih odnosa, kao i lokalni programi za investiranje - smatra Grečić.


 

ISKUSTVA: ONI SU PROBALI I NISU USPELI

Prevareni zemljaci beže iz Srbije

 

SLUČAJ PRVI -  Dragan Šljivić iz Donjeg Vidova kod Paraćina, koji je sa porodicom u Arauu, od svog gazde je 1998. otkupio liniju za PVC stolariju i otvorio firmu Profil. Usledilo je bombardovanje NATO-a, a kada se ono završilo, Šljivića je dočekao "sistem rada" u Srbiji, pa je 2003. zatvorio firmu i vratio se u Švajcarsku. Tamo je otvorio firmu iste delatnosti. Radio je dve godine, a onda je opet kupio novu proizvodnu liniju i započeo biznis u Srbiji. Tri-četiri godine je solidno radio, a onda je zbog opšte besparice promet počeo da opada. Kada je otvorio firmu Šljivić je bio 36. po redu proizvođač PVC stolarije, a danas ih ima preko 2.000. Međutim, skoro 1.300 firmi nije prijavljeno.


SLUČAJ DRUGI -  Tihomir Stanojević Tika, rodom iz Donjeg Vidova kod Paraćina, kaže da je sreća da se sam vratio u Srbiju, jer da su iz Švajcarske došli i supruga Miroslava i sinovi Novica i Dobrica mogli bi samo da se uhvate za ruke i zajedno bace u Moravu.

Nikad više u otadžbinu


I Ljubiša Aleksić, rodom iz Vranovca kod Jagodine, koji sa suprugom Desankom, sinom Živoradom i ćerkom Svetlanom živi u Cirihu, ima loša iskustva u zavičaju zbog kojih je rešio da se ne vrati u otadžbinu.


- Kupio sam lokal u Tržnom centru u Jagodini, ali nisam mogao da dobijem ključeve jer su mi tražili da doplatim 20.000 ondašnjih nemačkih maraka iako sam izmirio sve po ugovoru. Posle pet godina sudija je presudio u moju korist. Ali i dalje nisam mogao da dobijem ključeve. Sudski izvršitelj je tri puta izlazio, ali bi ga oni verovatno podmitili i ja sam opet ostajao bez ključeva. Na kraju sam morao da doplatim. Izgubio sam 40.000 maraka. Veoma razočaran, prodao sam lokal - ispričao je Ljubiša.

- Hiljadu nameta! Zemljarina, kućarina, građevinsko zemljište, firmarina. Postoji li zemlja u kojoj se firmarina plaća 2.300 evra godišnje, a struja skoro dva miliona dinara - pita Tika.
On je devedesetih godina u svom selu otvorio veterinarsku stanicu i poljoprivrednu apoteku. Trgopromet, preduzeće iz Ćićevca, koje je zakupilo firmu, bilo je u blokadi. Pošto je on bio u inostranstvu nije imao vremena da traži drugog poslodavca, pa je firma propala. Onda je otvorio konfekcijsku firmu, a samo u mašine je uložio preko 100.000 švajcarskih franaka. Tu firmu "ubili" su Kinezi. Tika je propao, a 36 prijavljenih radnika ostalo je bez posla. Potom je otvorio dve benzinske pumpe. Njegov kum je istočio naftu i sipao vodu. Tika je morao da nadoknadi štetu svim kupcima.
 

SLUČAJ TREĆI - Iako je još pretprošlog novembra profesor Vladan Petrović u Badnjevcu kod Kragujevca postavio solarno postrojenje bez panela, koje sakuplja i skladišti sunčevu energiju, niko u Srbiji nije zainteresovan za njegov izum.
 

- Naša zemlja se ponaša kao da joj ništa nije potrebno. Radije ćemo da kupimo tehnologiju od stranaca, ali svoje nećemo. S jedne strane, imamo umni potencijal, ali s druge strane nemamo samopoštovanje. Tako ću, najverovatnije, postrojenje prodati strancima, a onda će Srbija da ga kupi od njih po mnogo većoj ceni - navodi profesor Petrović za "Vesti".

On dodaje da bi to postrojenje omogućilo da sve toplane u Srbiji rade na sunčevu energiju tako što bi je sakupljale preko leta, a koristile zimi.

Z. GLIGORIJEVIĆ 

POVEZANE VESTI

Utorak 29.10.2013. 01:27
Kad će ljudi početi da misle svojom glavom i da shvate da je sva ova nazovi kriza izmišljena da bi bili lakše opljačkani.
Utorak 29.10.2013. 08:47
U ovoj zemlji funkcioniše samo diktatura-strah-batina jedino tad bi se ove lopovčine uplašile jer se od Boga izgleda ne plaše kao i ovi u Nišu što su uzimali humanitarnu pomoć bruka.
VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
ribe20. 2. - 20. 3.
Imate utisak, da neko ogranicava vaše poslovne mogućnosti ili da vam nameće određena pravila ponašanja. Dobro razmislite na koji način treba da se izborite za bolju poslovnu poziciju, nemojte potcenjivati nečiju ulogu. U emotivnom smislu nije vam dozvoljeno baš sve i nemojte preterivati.
DNEVNI HOROSKOP
strelac23. 11. - 21. 12.
Neko sumnja u vase praktične sposobnosti i poslovni ishod, ali niz prednosti se nalazi na vašoj strani. Ne treba da ubeđujete saradnike u svoje dobre namere ili poslovne sposobnosti, sačekajte na završnicu koja donosi uspešne rezultate. Ukoliko vam je stalo da privučete nečije interesovanje, jako se potrudite.
DNEVNI HOROSKOP
lav22. 6. - 23. 8.
Neko ima dobre namere, dogovor sa jednom osobom čini vam se da obećava zajedničku korist ili poslovno-finansijski dobitak. Zadržite samopouzdanje i optimistizam, ponekad je "prvi utisak" od presudnog značaja za dalji tok poslovnih događaja. Osoba koja privlači vašu pažnju deluje nedodirljivo.
  • 2024 © - vesti online