Četvrtak 28. 3. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
1
Nedelja 15.11.2015.
08:45
Đ. Barović - Vesti A

I Srbiji treba Jad Vašem

"Poslednji je trenutak da kao narod popišemo svoje žrtve stradale u ratovima, po raznim logorima, na kućnom pragu, svugde gde smo živeli. Srpski memorijal bi trebalo da bude ona institucija koja će otrgnuti od zaborava istinu o jednom od najstradalnijih naroda Evrope u 20. veku. To bi morao biti nacionalni, državni i verski zadatak".

V. Sekulić
Vasilije Krestić, akademik

Ovako, u ekskluzivnom intervjuu za "Vesti", akademik Vasilije Krestić objašnjava osnove koji su grupu srpskih intelektualaca okupili u Društvo za podizanje Memorijalnog centra srpskim žrtvama genocida u 20. veku, poznatije kao Srpski memorijal.

Dokle se stiglo sa idejom o podizanju Memorijala?
- Dobili smo blagoslov patrijarha Irineja, punu podršku predsednika Srbije Tomislava Nikolića, a sada ćemo pokušati da za projekat zainteresujemo širi krug ljudi kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Odnedavno je to moguće i na našoj internet stranici www.srpski-memorijal.rs.

Šta bi Memorijal, u istorijskom smislu, trebalo da predstavlja?
- U stručnom smislu ne izmišljamo ništa novo. Memorijal bi trebalo da bude ono što je za Jevreje Jad Vašem. Ali, dok oni uz memorijal u Jerusalimu imaju još 16 manjih širom sveta, Srbi nemaju nijedan. Otuda je naum da osnujemo instituciju u kojoj bi se sakupljao sav materijal o stradanju našeg naroda od Balkanskih ratova do naših dana. Smatramo da je poslednji trenutak da se počne sa popisom srpskih žrtava genocida, stradalih u ratovima, logorima, na kućnom pragu. Srbi su uz Jevreje jedan od najstradalnijih naroda u Evropi, ali se prema svojim žrtvama ne odnosimo sa dužnim poštovanjem.

Duhovno jedinstvo nasušna potreba

"Vesti" su novine koje izlaze isključivo za dijasporu. Koja je vaša poruka našim čitaocima?
- Ovo je vreme kada se moramo zalagati za apsolutno duhovno jedinstvo. Moramo učiniti sve da kao narod spasimo sve što se u ovom času da spasti, a to je moguće samo ukoliko ne zaziremo ni od koga i borimo se za pravo da kažemo šta mislimo.

Zbog čega je to tako?
- Možemo to nazvati i neodgovornost, nepoštovanje nevino postradalih, ali uveren sam da su u pitanju isključivo politički razlozi. Posle Drugog svetskog rata, da ne bismo vređali našu, takozvanu braću, odustali smo od popisa stradalih kako ne bi "kopali po grobovima", "dirali po živim ranama". Vodili smo računa o dnevnoj politici. Nažalost, poslednji je trenutak da ova generacija promeni takav odnos prema sopstvenoj istoriji. Što više budemo otezali, sve će teže biti napraviti ozbiljan, seriozan popis žrtava. Previše je seoskih hronika, spomenika stradalih po raznim srpskim krajevima, popisa po raznim spisima, mnogo publikovanih ili spiskova koji još nisu objavljeni. Sve to zaslužuje da bude sabrano, a na nama je da ne izmišljamo, da nam niko ne kaže da preuveličavamo broj žrtava. Jer, taj broj stradalih nije za pohvalu, to je tužno. Otuda i ne smemo da zaboravimo da je naša obaveza, naš nacionalni, državni, pa ako hoćete i verski zadatak da sve te stradale popišemo imenom i prezimenom.

Govoreći o broju stradalih, čini se da Hrvatska ne odustaje od namere da na svaki način umanji broj žrtava Jasenovca?
- Nemamo razloga da se obaziremo na to šta Hrvati tvrde i šta zaključuju, jer je u pitanju bezočnost licitiranja sa brojem žrtava i njihovo smanjivanje. Potpuno ih razumem jer to im je politički cilj kako bi smanjili obim zločina. Ali, Srpski memorijal poseduje spisak od 400.000 ljudi postradalih u Jasenovcu, a tom broju svakako treba dodati i žrtve iz jama koje još nisu iskopane ni u Jasenovcu, ni u Gradini i sa raznih drugih stratišta.

Do sada se puno licitiralo gde bi Memorijal trebalo da se nalazi?
- Verujemo da bi najbolje mesto za to bila leva obala Save, a gde i na kom mestu ne zavisi od nas, to bi zavisilo od gradskih vlasti.

Vlasti Beograda su nedavno dale saglasnost da se na toj strani Save izgradi Memorijalni centar Sajmište?
- To bi trebalo da bude Memorijal žrtvama fašizma (Srbima, Jevrejima i Romima). Mi nemamo ništa protiv takvog projekta, ali time se ipak ne može isključiti namera da srpske žrtve dobiju svoj memorijalni spomenik.

Koja je razlika?
- Suštinska. Projekat Sajmište bavi se samo žrtvama fašizma, a to je relativno kratak period u 20. veku. Ne vidim zbog čega bi nekome smetalo da Srbi dobiju mesto na kome će se izučavati njihovo stradanje koje je trajalo mnogo duži vremenski period.

O Srpskom memorijalu se u dijaspori veoma malo zna. Da li je to vaša ili greška dijaspore?
- Do sada je to bila naša greška. Veoma sporo smo pokretali stvari sa mrtve tačke, prevashodno zbog administrativnih, ali i finansijskih problema. Sve dosadašnje aktivnosti finansiramo sami, iz sopstvenog džepa. Počeli smo da konkurišemo za razne projekte, ali to ipak nije dovoljan novac da bismo imali reklamu kakvu bi trebalo da imamo. Tu prevashodno mislim na domaće medije. Kada je reč o dijaspori, uskoro planiramo susrete sa nekim predstavnicima srpskog rasejanja kako bi i oni čuli za nas, ali i mi potražili one Srbe koji bi stali iza ove ideje i pomogli nam. Tu mislim i na finansijsku, ali i na svaku drugu pomoć, pa i u korigovanju spiskova žrtava. Mnogi stradalnici nisu zabeleženi imenom i prezimenom mada podatke znaju njihovi rođaci, prijatelji, komšije. Sada će, kroz elektronsku formu, biti mnogo jednostavnije da se ta istorijska nepravda ispravi.

Mislite li da Srbe i dalje zanima sopstvena istorija?
- Uveren sam da ih zanima. Posle svakog teksta koji biste objavili u "Vestima" javljali bi nam se ljudi koji se slažu u potrebi za osnivanjem Srpskog memorijala. Izuzetno je važno da srpska dijaspora stane iza ovakvog projekta.

Zar nije mnogo bitnije da uz podršku Crkve, predsednika Republike, dobijete podršku SANU?
- Planiramo da to učinimo. Naravno, svesni smo da Akademija ne može da nam pomogne u onom, finansijskom smislu, ali verujem da će stati iza naše namere, da će se saglasiti da je takav poduhvat neophodan za naš narod.

Svedok epohe

Istoričar, akademik Vasilije Krestić rođen je u mestu Đala na severu Banata 1932. godine, a po završetku fakulteta vršio je naučna istraživanja u Beču, Majncu, Pragu, Bonu i Budimpešti.

Njegovo naučno interesovanje vezano je za širi prostor južnoslovenskih zemalja u razdoblju od 18. do 20. veka i proučavanje političke istorije, istorije društva i društvenih pokreta, kao i kulturnu istoriju. Iz tih oblasti napisao je i objavio više od 500 radova: monografija, studija, eseja, rasprava i članaka.

Nosilac je mnogih društvenih nagrada i priznanja, a jedan je od sastavljača Memoranduma SANU.

Nedelja 15.11.2015. 13:09
Potreba za izucavanjem i popisom zrtava je ocita.Svi oni koi su ucestvovali , neposredno ili posredno u tim zl//ocinima, trude se da minimiziraju svoja nedjela i broj zrtava dok sa druge strane po nekoliko puta uvelicavaju svoje zrtve.
VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
lav22. 6. - 23. 8.
Neko ima dobre namere, dogovor sa jednom osobom čini vam se da obećava zajedničku korist ili poslovno-finansijski dobitak. Zadržite samopouzdanje i optimistizam, ponekad je "prvi utisak" od presudnog značaja za dalji tok poslovnih događaja. Osoba koja privlači vašu pažnju deluje nedodirljivo.
DNEVNI HOROSKOP
vaga24. 9. - 23. 10.
Imate dobro idejno rešenje, ali neko pokušava da ogranici vasu ulogu i uticaj na dalji tok poslovnog dogovora. Nemojte dozvoliti, da se nesporazum negativno odražava na vasu koncentraciju ili da vas neko "ulovi" u svoju zamku. Važno je da se nalazite u pozitivnom okruženju. Pažljivije birajte društvo za grad.
DNEVNI HOROSKOP
strelac23. 11. - 21. 12.
Neko sumnja u vase praktične sposobnosti i poslovni ishod, ali niz prednosti se nalazi na vašoj strani. Ne treba da ubeđujete saradnike u svoje dobre namere ili poslovne sposobnosti, sačekajte na završnicu koja donosi uspešne rezultate. Ukoliko vam je stalo da privučete nečije interesovanje, jako se potrudite.
  • 2024 © - vesti online