Sreda 24. 4. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
4
Utorak 12.04.2016.
10:23
Vestionline A

Godišnjica NATO napada na voz u Grdeličkoj klisuri

Danas se navršava 17 godina od napada na putnički voz u Grdeličkoj klisuri, kada je avion NATO tokom agresije na SR Jugoslaviju 1999. godine gađao raketama voz dok je prelazio preko železničkog mosta na Južnoj Moravi usmrtivši do sada još neutvrđen broj ljudi.

printscreen youtube
NATO napad na most u Grdeličkoj klisuri

Pronađeno je devet celih leševa i četiri dela ljudskog tela. Teže i lakše ranjeno je najmanje 16 putnika, a mnogi se vode kao nestali.

Napad se dogodio oko 11.40 časova, a voz su pogodila dva projektila, pri čemu je prvi odvojio lokomotivu i prvi vagon od ostatka kompozicije, dok je drugi projektil, ispaljen nešto kasnije, uništio treći vagon, a četvrti, usled visoke temperature, ostao zalepljen za šine.

Ubistvo civila izazvalo je kontroverzne reakcije u svetu, a tadašnji glavnokomandujući NATO Vesli Klark je, pravdajući napad, tvrdio da se voz kretao previše brzo, tako da je projektil, koji je trebalo da uništi most, ali ne i voz, nije mogao da se otkaže.

Klark je tvrdio da je prva raketa ispaljena sa velike udaljenosti od cilja zbog čega pilot nije bio u mogućnosti da vizuelno prepozna voz. On je drugi pogodak opisao kao neoprezan incident, i istakao da je pilot, shvatajući da je voz pogođen ali verujući da može još da završi misiju, jer je navodno voz bio sišao sa mosta, ispalio u prolazu i drugu raketu.

Tvrdeći da je pilot imao manje od sekunde da reaguje, NATO je prikazao video-snimak načinjen kamerom na avionu. Međutim, njemački dnevnik "Frankfurter rundšau" izvršio je veštačenje snimka i u januaru 2000. godine objavio članak u kojem je dokazao da je video-snimak, koji je NATO prikazao na konferenciji za novinare, bio ubrzan, stvarajući tako pogrešan utisak brzine voza.

Nemački list dokazao je da je video-snimak koji je NATO predstavio javnosti, bio ubrzan 4,7 puta, kako bi pružio dokaz za svoju tvrdnju da je prilikom bombardovanja došlo do "neizbežne nesreće" i da je pilot, koji je ispalio prvo jedan, pa onda drugi projektil, imao manje od jedne sekunde na raspolaganju da reaguje.

Istraživanje lista, pokazalo je da je pilot imao 40 sekundi, odnosno dovoljno vremena da reaguje, da je putnički voz mogao biti uočen, a novi napad izbegnut.

Tačan broj poginulih u međunarodnom vozu, koji je iz Beograda saobraćao za Solun, nikada nije utvrđen, ali svi poginuli bili su civili, a među njima bilo je i dece. Dvojica mašinovođa Boban Kostić i Goran Mikić ispričali su da je voz iz niške stanice 12. aprila 1999. godine krenuo sa 15 minuta zakašnjenja, a niko, u to ratno vreme, nije proveravao koliko je putnika u vagonima.

Kasno popodne tog dana iz leskovačke bolnice je javljeno da je primljeno 16 teže i lakše ranjenih putnika. Među poginulima su bili i tek venčani Ana Bjeletić i Ivan Marković, istraživači u oblasti hemije.

Avioni NATO ispalili su u tom incidentu ukupno četiri rakete, od kojih su dve pale na susedni drumski most. Iako je cilj napada na železnički most bio da se on sruši, to se nije dogodilo. Samo su stradali ljudi.

SR Jugoslovija je napad opisala kao zločin, a humanitarne organizacije, među kojima i "Amnesti internešenel", kritikovale su panad i smatrale da je trebalo da se zaustavi kada je voz bio pogođen, i da je druga bomba prekršila princip proporcionalnosti, ali za ovaj zločin niko nikada nije kažnjen.

POVEZANE VESTI

Utorak 12.04.2016. 10:30
Због чега је Србија бомбардована ??? Милошевић 1999. одбио ХААРП у Србији, па добио НАТО бомбе! Антенски ХААРП систем који својим дејством контролише јоносферу земљине атмосфере, и контролише климу али и менталну свест људи, почео је са дејством 3. маја ове године, а постављен је пре три или четири године. Оно што многи не знају, а што „Правда“ преко својих извора ексклузивно сазнаје, јесте да је ХААРП по налогу врха САД требало да буде инсталиран у Србији још 1999. године заједно са НАТО окупацијом Косова, што је тадашњи председник СРЈ Слободан Милошевић енергично одбио, након чега је уследило тромесечно бомбардовање наше земље од стране Северноатлантске алијансе. Током ултимативних преговора који су се водили током јесени 1998. и првог тромесечја 1999. године, амерички изасланик Ричард Холбрук најоштрије је од председника Милошевића, поред размештања НАТО база на Косову и Метохији, тражио и дозволу за постављање ХААРП антенског система, што је Милошевић заједно са осталим захтевима најјаче светске војне силе одбио. О свему су били упознати и генерали Момчило Перишић и Драгољуб Ојданић, начелници Генералштаба Војске Југославије у периоду непосредно пре, за време и после НАТО агресије, који су такође одлучно били против захтева САД, укључујући и постављање ХААРП-а на српској територији. Резултат одбијања југословенског врха је познат – тромесечно бомбардовање које је започело 24. марта 1999. године било је један од највећих злочина над једном сувереном европском државом у другој половини 20. века. НАТО базе тада нису постављене на Косову, а ни ХААРП систем није инсталиран у Србији, што се није десило ни после Милошевићевог пада октобра 2000. године, јер ни нови председник СРЈ Војислав Коштуница није пристајао на ХААРП ултиматум, као ни кабинет који је као премијер водио у периоду од 2004. до 2008. године. Са доласком на власт кабинета Мирка Цветковића, за ХААРП антене у Србији очигледно је дошао најповољнији тренутак, јер како каже извор „Правде“, нови захтев тадашњег потпредседника САД Џозефа Бајдена да се овај антенски систем постави, није наишао на препреке. – Као резултат сервилности дојучерашње власти према САД, имамо антенски ХААРП систем у Барајеву и експерименте према српском народу који се од 3. маја врше врло активно, и надам се да ће нова Влада Србије тај комплекс уклонити. Такође се мора коначно истражити и ко је званично дозволио и потписао инсталирање овог опасног америчког инструмента за контролу менталне свести нашег народа – каже извор „Правде“ добро упућен у дешавања око ХААРП-а. Постоје сумње да су Американци и поред противљења тадашње власти још 2003. године, шест година пре ултимативног захтева, покушавали експерименте као претходницу постављања ХААРП антена. Како се помоћу ХААРП-а манипулише са јоносфером, пробе ради, извршени су експерименти успављивања људи усмереном и фокусираном енергијом, што је урађено у једном граду у Немачкој, али и у нашој Лозници. Тада су, према сведочењу неколико очевидаца, готово сви Лозничани били 15 минута у колективном сну, успавани управо зрацима ХААРП антена инсталираних 340 километара од југословенске границе.
Utorak 12.04.2016. 22:48
ht_tps://youtu.be/Bkztr16IHeM........Да се никада не заборави !!!
Utorak 12.04.2016. 22:54
ht_tps://youtu.be/lDieCD_GHmM..........Stefan Simić - Danas Bi Ti Bila Ti (Milici Rakić) - Govori: Mile Vasiljević
VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
rak22. 6. - 22. 7.
Ukoliko želite dobro da razrešite poslovni nesporazum sa jednom osobom, budite dovoljno efikasni i odlučni. Preduhitrite saradnike koji računaju na vašu neinformisanost o poslovnim prilikama. Važno je da jasno definisete svoje ciljeve. Imate utisak da vaš ljubavni život lagano stagnira i da nije interesantan.
DNEVNI HOROSKOP
lav22. 6. - 23. 8.
Neko ima dobre namere, dogovor sa jednom osobom čini vam se da obećava zajedničku korist ili poslovno-finansijski dobitak. Zadržite samopouzdanje i optimistizam, ponekad je "prvi utisak" od presudnog značaja za dalji tok poslovnih događaja. Osoba koja privlači vašu pažnju deluje nedodirljivo.
DNEVNI HOROSKOP
vaga24. 9. - 23. 10.
Imate dobro idejno rešenje, ali neko pokušava da ogranici vasu ulogu i uticaj na dalji tok poslovnog dogovora. Nemojte dozvoliti, da se nesporazum negativno odražava na vasu koncentraciju ili da vas neko "ulovi" u svoju zamku. Važno je da se nalazite u pozitivnom okruženju. Pažljivije birajte društvo za grad.
  • 2024 © - vesti online