Četvrtak 28. 3. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
2
Četvrtak 07.07.2016.
16:18
Vestionline, N1 A

"Srbija mora da menja Ustav ako hoće u EU"

Srbija će morati da promeni Ustav i usaglasi ga sa obavezama koje proističu na daljem evropskom putu, ali je ustavna reforma neophodna i zbog brojnih unutrašnjih pitanja - zaključeno je na debati "Demokratski do ustavne reforme". Ključno je - tvrde učesnici debate - da se od donošenja Ustava 2006. godine, moglo uočiti da određene odredbe Ustava ne daju dobar pravni okvir i nisu u skladu sa ambicijama Srbije na putu ka EU.

Tanjug
Mićunović tvrdi da je obavezna izmena Ustava Srbije

Predsednik Fondacije za razvoj parlamenta Dragoljub Mićunović je rekao da, ako se želi demokratska reforma, mora se početi od Ustava i da se najviši pravni akt donese demokratski, kroz širok konsenzus.

- Poslednji Ustav, koji je bio demokratskiji od prethodnih, imao je manjkavost zato sto ga je politička elita donela bez široke debate. Danas je uočljiv gubitak svesti u političkoj zajednici, a tome je značajno doprinela neoliberalna ideologija. Ipak, Ustav je tu da svakog štiti kao člana političke zajednice - smatra Mićunović.

On je podsetio da je mandatar Aleksandar Vučić napravio radnu grupu za ustavnu reformu i da je Zorana Babića postavio na čelo komisije ali da se od tada nije mnogo čulo, ali verovatno će se uskoro progovoriti kad naprave novi tekst.

Dve izmene Ustava obavezne

Pravnik u pregovaračkom timu Srbije Vladimir Međak je rekao da su dve izmene Ustava obavezne. Prva i najvažnija izmena je uvođenje integrativne klauzule, koja podrazumeva poveravanje dela suverenih prava Evropskoj uniji, a druga je u Ustav uvesti aktivno i pasivno biračko pravo građana EU, da se glasa za Evropski parlament i lokalne istitucije.

Prema njegovim rečima, osim toga, već je planirana i specifična izmena Ustava, jer Srbija ima obavezu da 2017. unese u Ustav odredbu o nezavisnosti pravosuđa.

- Ustav ne može biti osnov za delegiranje prava koja se preuzimaju iz članstva. Samim tim, Srbija mora svoj Ustav da izmeni na takav način da on omogući da pristupanje EU za početak bude ustavno, i nakon ulaska u članstvo sve obaveze koje smo preuzeli pristupanjem u članstvo moraju biti sprovodive u Srbiji i da ne budu u suprotnosti sa Ustavom Srbije - kaže Međak.

POVEZANE VESTI

Četvrtak 07.07.2016. 16:51
Pa naravno, prvo ti skinu gace pa te tek onda takvog posalju kod doktora da kazes aaaaa i da se nakasljes - i tako postanes clanica EU. :D))
Četvrtak 07.07.2016. 18:46
Više od jednog veka u srpskom narodu postoji mišljenje da su nas kroz istoriju napadali zato što smo na raskrsnici puteva. Danas nas osuđuju bez krivice, čak i kada pravi krivci istu priznaju, kao što je bio slučaj u nedavnoj izjavi Tuđmanovog ministra policije Boljkovca da su Srbi u Hrvatskoj napadnuti da bi se izazvao rat. Ako smo nekada bili na raskrsnici puteva, pošto su putevi bili retki, da li smo to i danas kada puteva ima svuda? Ili razlog za neprestane napade na Srbe treba tražiti negde drugde? Vode li baš svi putevi u Rim? Uvek kada je srpski narod stradao u novijoj istoriji, Rim, odnosno Vatikan, se nazirao negde u pozadini toga stradanja. Neki putevi svakako vode u Berlin ili Beč, Nemcima i njihovoj vekovnoj težnji da budu gospodari Evrope. Srbija je na tim putevima uvek bila kamen koji treba šutnuti. Jer su se o taj kamen razbijale njihove iluzije i lomila borna kola, od dvokolica do teških tenkova . U eri globalnog sveta, kada je gotovo nemoguće sakriti i sprečiti širenje informacija i saznanja, istina ne može dugo ostati sakrivena. Iz tog razloga su se poslednje decenije prošlog i početkom ovog veka naročito intenzivirali napadi na Srbe. Zašto im smetamo? - Smetamo im zbog toga što su Srbi jedini narod u srcu Evrope koji se nikako ne uklapa u njihovo viđenje i planiranje sveta i njegovog poretka. Smetamo im što smo jedini predstavnici bele rase koji su posle II Svetskog rata pucali na Amerikance. U Vijetnamu su to bili pripadnici žute rase, u Somaliji crne, u Avganistanu, Libiji, Iraku arapi i muslimani. Smetamo im zbog našeg iskonskog osećanja pravde, koji nosimo u genima i zbog čega smo jedini narod na svetu koji, za razliku od njih koji ratuju uvek za zemaljsko carstvo, spreman na žrtve za carstvo nebesko. Srpsko osećanje pravde oni su se uvek trudili da suzbiju nametanjem svoga prava. A po tom pravu Srbi nemaju prava na pravdu. Zašto su nam falsifikovali istoriju? - Nama je falsifikovana istorija nanela više štete i poraza od svih ratova! Poražavajuća je činjenica da narod kao Srbi koji je od vajkada u vrtlogu svetske istorije, narod koji je morao kroz vekove da vodi tolike odbrambene ratove, tako malo uradio da svoju istoriju istraži kako treba, prikupi sve podatke i publikuje ih, napravi muzej kakav dolikuje jednom tako starom narodu bogate istorije. Umesto toga dozvolili smo falsifikatorima 'zapadne škole' da nas lažu i prekrajaju kao da smo kamenčić pored puta kojeg šutira svaki putnik. Srbima su planski uništavali istorijske zapise kako bi ih držali u neznanju i lakše vladali njima! Za vreme Prvog i Drugog svetskog rata iz Srbije je odneto oko 40 železničkih vagona arhivske građe. Nemački bombarderi su 6. aprila 1941. namerno bombardovali nacionalnu biblioteku u Beogradu, gde je uništen ceo fond od 350.000 knjiga, uključujući i srednjovekovne spise neprocenjive vrednosti! Uništi jednom narodu istoriju, uništio si ga kao narod. Srećom istina se ne može sakrivati zauvek, kad tad ispliva na površinu u punom sjaju. Srpsku istoriju opisuju od šestoga veka, od vremena navodnog doseljavanja na Balkan, kao da nas pre toga nije ni bilo. A gde su nam onda živeli pradedovi? Ne padaju narodi sa neba! Sve je više argumenata u prilog teze o tome da je centar, izvor i kolevka evropske civilizacije Balkansko poluostrvo, u 'primitivnoj Srbiji'. Balkansko poluostrvo je bio prvi naseljeni region iz koga su kasnije naseljavani ostali delovi Evrope. Srbi se ovde nisu doselili, već su tu živeli od svoga početka i odatle su se raseljavali. Od ledenog doba, obale Dunava su bile najbolje mesto za život jer je cela Evropa bila okovana ledom. Vinča je najveće i najznačajnije istraženo neolitsko naselje, odnosno grad u Evropi i prvo veliko naselje koje je bilo sedište prve urbane evropske civilizacije pre devet hiljada godina. Kuće nisu imale dvorišta, pa je i to jedan od dokaza da to naselje nije bilo selo, već grad. Arheološko nalazište grada Vinča prostire se na oko petnaest hektara, i ne samo na ovoj lokaciji. Taj narod je živeo na prostoru koji je mnogo veći od današnje Srbije, a to je utvrđeno na osnovu 700 pronađenih lokaliteta van područja Vinče, sa arheološkim mat,erijalom koji je po stilu isti kao mat,erijal nađen u Vinči. Prostirao se širom današnje Bosne, Srbije, Rumunije, Bugarske, Crne Gore, Makedonije i Grčke. Nalazi iz Vinče potpuno su potirali tvrdnje germanske ili nordijske škole istorije da je evropska civilizacija nastala na severu kontinenta. Bogatstvo nalaza sa ovog lokaliteta (od keramičkih posuda, figuralne plastike, alata od životinjskih kostiju, glačanog i okresanog kamena, ostataka kuća) govori u prilog da je Vinčanska kultura na ovom mestu bila prosperitetna, što potvrđuje dugotrajnost naselja.Geolozi su otkrili da je ma,terijal od koga su Vinčanci pravili kuće i keramiku nije bila obična glina, nego mešavina lesa i veoma mekane gline kakva može da se nađe samo na lokalitetu između Slanaca i Velikog sela. To dokazuje da su imali razvijene tehnologije, pa ne čudi što su i prvi topili metale i pravili boje od minerala izvađenih u rudnicima na Avali. Vinčanska kultura otkrila je pre više od 7.000 godina tajnu pronalaženja ruda i topljenja metala i tako izvela najveću tehnološku revoluciju čovečanstva. Prva pojava korišćenja metala u svetu registrovana je na području Srbije, na lokalitetima Pločnik i Belovode. Na nalazištu u Pločniku, pronađen je bakarni prsten, (kao i drugi razni komadi metala i kamene sekire) s početka petog milenijuma pre nove ere, koji je jedan od prvih metalnih predmeta proizvedenih na svetu. Pored Pločnika postoji još nekoliko lokaliteta u Srbiji.
VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
strelac23. 11. - 21. 12.
Neko sumnja u vase praktične sposobnosti i poslovni ishod, ali niz prednosti se nalazi na vašoj strani. Ne treba da ubeđujete saradnike u svoje dobre namere ili poslovne sposobnosti, sačekajte na završnicu koja donosi uspešne rezultate. Ukoliko vam je stalo da privučete nečije interesovanje, jako se potrudite.
DNEVNI HOROSKOP
strelac23. 11. - 21. 12.
Neko sumnja u vase praktične sposobnosti i poslovni ishod, ali niz prednosti se nalazi na vašoj strani. Ne treba da ubeđujete saradnike u svoje dobre namere ili poslovne sposobnosti, sačekajte na završnicu koja donosi uspešne rezultate. Ukoliko vam je stalo da privučete nečije interesovanje, jako se potrudite.
DNEVNI HOROSKOP
ribe20. 2. - 20. 3.
Imate utisak, da neko ogranicava vaše poslovne mogućnosti ili da vam nameće određena pravila ponašanja. Dobro razmislite na koji način treba da se izborite za bolju poslovnu poziciju, nemojte potcenjivati nečiju ulogu. U emotivnom smislu nije vam dozvoljeno baš sve i nemojte preterivati.
  • 2024 © - vesti online