Četvrtak 28. 3. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
0
Subota 11.11.2017.
00:10
Đ. Barović - Vesti A

Granica kriva kao Drina

Predsednik RS Milorad Dodik izjavio je u Nevesinju da granicu BiH treba korigovati tako da Srbiji pripadne deo teritorije na mestima vitalnim za funkcionisanje njene infrastrukture. On je time aktuelizovao i podržao raniju izjavu predsednika Srbije Aleksandra Vučića da bi do kraja godine mogao da se reši decenijski spor sa BiH po pitanju 391 kilometar duge granice.

wikipedia.org/Vanilica
Cela elektrana u Srbiji: HE Zvornik

Vučić je naveo da je komisija iz Srbije počela da radi na predlogu razgraničenja, te da će i on sam učiniti sve kako bi se došlo do kompromisnog dogovora koji ne bi naudio interesima srpskog ni drugih naroda.

Član Komisije za granice BiH Željko Obradović kaže da je ova zemlja spremna na razgovore odmah, uz napomenu da je na potezu Komisija iz Srbije.
Međutim, da li je baš tako jednostavno?

Pauza od sedam godina

Rešavanje pitanja spornih delova granice između dve države počelo je već po potpisivanju Dejtonskog sporazuma i prekidu rata u Bosni, 1995. godine. Kako bi se došlo do rešenja, svojevremeno je formirana i međudržavna posebna komisija koja se bavila samo ovim pitanjem.

Ona je zasedala čak 15 puta, ali sem uveravanja da su blizu dogovoru, on faktički nikada nije postignut. Pri tome, poslednjih sedam godina članovi ove komisije nisu se sastali nijednom.
Stoga se postavlja pitanje da li to znači da je problem toliki da ga je nemoguće rešiti bez međunarodne arbitraže, kao što su učinile Slovenija i Hrvatska.

Ukoliko se ne posumnja u tvrdnje prorežimskih medija u Srbiji, čak 97 odsto srpsko-bosanske granične linije nije sporno. U ostalih tri odsto se nalaze četiri lokacije oko kojih i dalje traju pregovori.

Prve dve su prostor oko hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta na Drini. Obe su vlasništvo Srbije, ali se delom protežu i u susednu državu. Sarajevo je svojevremeno smatralo da je to dovoljan argument da traže deo proizvedene struje, dok su iz Srbije predlagali da se tu za granicu odredi bosanska obala Drine, umesto sredine toka.

Presečena pruga

I dok je ovde realno očekivati dogovor, barem u nekom vidu kompenzacije, dotle je veliko pitanje kako će se rešiti problem 12 kilometara pruge Beograd-Bar kod sela Jablanica u opštini Čajetina i Štrpci u ataru Rudog.

Prema nezvaničnim informacijama, Srbija je tražila da granica ide duž pruge, a da bi u zamenu ponudili neki drugi deo teritorije.

Poslednje sporno mesto ukupne je površine četiri kvadratna kilometra i liči na ostrvo. Naime, između opština Rudo i Priboj toliko je velik deo teritorije koji zvanično pripada BiH, ali je sa svih strana okružen Srbijom.

Bosna traži koridor

Bosansko "ostrvo" u Srbiji nalazi se između pribojskih sela Batkovići na zapadu, Hercegovačka Goleša na jugu i Kasidoli na istoku.

U ovoj enklavi se nalazi Katastarska opština Međurečje, koja pripada bosanskoj opštini Rudo, a sa svih strana je okružena teritorijom Srbije

Beograd je u više navrata predlagao razmenu teritorije, a BiH uspostavljanje koridora preko koga bi ova enklava bila povezana s opštinom Rudo. Treće rešenje je delimično, a to je izgradnja puta koji ne bi presecao državne međe.

Ministarstvo ćuti

"Vesti" su zvanično upitale odgovorne u Ministarstvu spoljnih poslova dokle se stiglo s poslom oko utvrđivanja državne međe sa BiH. Međutim, i pored čvrstog obećanja da ćemo dobiti odgovore na to, ali i pitanje šta je sa istovetnim problemom Srbije i Hrvatske, nismo primili ni glasa iz ovog ministarstva.

Problem s ovim delom granice datira još iz 19. veka, a geografi i istoričari imaju dva tumačenja kako je došlo do apsurda.

Prema prvom, posle Berlinskog kongresa 1878. godine Austro-Ugarska je okupirala BiH i opštine Priboj, Prijepolje i Pljevlja i istovremeno dobila pravo da svoje garnizone drži na teritoriji Turske, pa je to bio slučaj i sa Međurečjem, odnosno Sastavcima.

Po drugom tumačenju, zajedno sa austro-ugarskom vojskom u to doba su se ka Bosni povlačile i age i begovi. Neki su bili toliko moćni da se granica crtala na osnovu toga gde im se nalazila zemlja.

Prema proceni iz 1999. u enklavi je živelo oko 270 stanovnika.

Sarajevo se ne pita

Milorad Dodik kaže da granicu između BiH i Srbije treba korigovati u Štrpcima i kod Bijeljine, gde je Drina svojim tokom ušla na teritoriju Srbije, gotovo 150 metara od graničnog prelaza.

- Mi smo spremni da to uradimo i ovi iz Sarajeva se o tome ne pitaju. Ako mi iz Republike Srpske to prihvatimo, oni treba da verifikuju - rekao je predsednik RS i najavio današnju zajedničku sednicu saveta za sprovođenje Sporazuma o specijalnim vezama Srbije i RS, kao i sednica dve vlade.

Dodik je rekao da su Srbija i Srpska jedno i da je zato manje bitno gde će granica biti povučena.

- Mi u svojoj podsvesti ne priznajemo tu granicu, ali formalno ona postoji u međunarodno-pravnom smislu - rekao je Dodik.

Dogovor s Bakirom

Još u junu, prilikom predsedničke inauguracije Aleksandra Vučića u Beogradu, bošnjački član Predsedništva BiH Bakir Izetbegović izjavio je da moraju da se reše otvorena pitanja.
- Mislim da smo se ovom prilikom dogovorili da konačno rešimo najbitniji problem, a to su granice - rekao je tada Izetbegović.

Srpski član Predsedništva BiH Mladen Ivanić rekao je ranije da su između Srbije i BiH sporne neke tačke međudržavne granice, gde postoje naselja koja su kao ostrva na drugoj teritoriji.

- Mislim da princip kvadratni metar za kvadratni metar treba uvažiti - rekao je Ivanić.
On kaže da je Srbija tražila da se ispravi granična linija, koja je na prostoru Republike Srpske i dodao da se valjda Srbi sa Srbima mogu dogovoriti, a da "od onih drugih očekuje da to podrže".

Hidroelektrane Srbiji

Ivanić kaže da hidroelektrane pripadaju Srbiji koja ima pravo da ih koristi.
- Mi ćemo Srbiji dati pravo da pristupi slobodno na našu teritoriju. To nema veze sa granicom koja je utvrđena sredinom Drine. Oni će početi da plaćaju naknadu opštinama za potopljeno zemljište. Mislim da stvari idu izuzetno dobro - rekao je Ivanić.

U inostranstvo na pijacu

Apsurdna je i granica oko Štrpca kuda vodi železnička pruga Beograd-Bar. Mada se meštani Mokre Noge, Ustibara, Međurečja, Mioča i Štrpca administrativno nalaze na teritoriji Bosne, odnosno Višegrada, oni su u neposrednoj blizini Priboja sa kojim su najtešnje povezani geografski, prirodno, saobraćajno i kulturno. Pojedina od ovih sela udaljena su od Priboja svega jedan kilometar. Otuda i meštani okolnih sela isključivo idu na pribojsku pijacu.


 

POVEZANE VESTI

VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
devica24. 8. - 23. 9.
Neko ne razume vaše ideje i to počinje da se odražava na nivo poslovno-finansijske saradnje. Morate imati dovoljno razumevanja za svoju okolinu, stoga izbegavajte varijantu kažnjavanja ili destruktivno ponašanje. Između vas i voljene osobe neke stvari ostaju nedorečene, razmislite dobro o nastavku svađe.
DNEVNI HOROSKOP
devica24. 8. - 23. 9.
Neko ne razume vaše ideje i to počinje da se odražava na nivo poslovno-finansijske saradnje. Morate imati dovoljno razumevanja za svoju okolinu, stoga izbegavajte varijantu kažnjavanja ili destruktivno ponašanje. Između vas i voljene osobe neke stvari ostaju nedorečene, razmislite dobro o nastavku svađe.
DNEVNI HOROSKOP
strelac23. 11. - 21. 12.
Neko sumnja u vase praktične sposobnosti i poslovni ishod, ali niz prednosti se nalazi na vašoj strani. Ne treba da ubeđujete saradnike u svoje dobre namere ili poslovne sposobnosti, sačekajte na završnicu koja donosi uspešne rezultate. Ukoliko vam je stalo da privučete nečije interesovanje, jako se potrudite.
  • 2024 © - vesti online