Petak 29. 3. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
4
Nedelja 26.09.2010.
12:00
J. Arsenović - Vesti A

Jezičke karikature u srpskom komšiluku

Skandal sa vaskrsavanjem kovanice "srpskohrvatski jezik" na stranicama udžbenika za osmi razred osnovne škole, stručnjak sa savremeni srpski jezik i opštu lingvistiku Miloš Kovačević okarakterisao je kao najgrublje kršenje Ustava Srbije.

Ali više od ovog pravnog osporavanja, profesor Kovačević objašnjava i nenaučno utemeljenje naziva koji je ponovo na volšeban način osvanuo u knjigama za srpske osnovce. Osim što se sa autorom udžbenika i predstavnicima Nacionalno prosvetnog saveta aktivno uključio u javnu polemiku, ugledni profesor Univerziteta u Beogradu u intervjuu za "Vesti" objašnjava i zašto su hrvatski, bošnjački ili crnogorski tek varijanta srpskog književnog jezika, koju je ustanovio Vuk Stefanović Karadžić.

Miloš Kovačević

Zašto mislite da je vraćanje naziva "srpskohrvatski jezik" kršenje Ustava?


- Stavljanje imena srpskohrvatski jezik u udžbenik srpskog jezika za osnovnu školu predstavlja najgrublji čin kršenja odredbi Ustava Srbije, u kome se kao službeni jezik određuje samo srpski jezik. Uz to, u udžbeniku srpskog jezika izučava se samo standardni (književni) srpski jezik, kome je po ustavu jedini naziv srpski. No, nije samo u tome problem. Problem je više u naučnoj neutemeljenosti pojma srpskohrvatski jezik. To je samo politički naziv kojim je preimenovan Vukov srpski književni jezik.

Marketing važniji od istine


Koliko je srpski jezik izgubio bitku na međunarodnom terenu, pošto na nekim fakultetima više nema katedre za srpski, već samo za hrvatski jezik?


- Država Srbija vrlo malo ulaže u međunarodnu promociju srpskog jezika. Dok je učena Evropa 19. veka bila oduševljena srpskim jezikom, današnja Evropa polako počinje i da zaboravlja šta je to srpski jezik. Hrvati ulažu mnogo više da bi dokazali da je hrvatski poseban jezik, da bi se za hrvatsko ime jezika više znalo nego za srpsko. A danas je sve marketing. Ko vas za istinu pita? Bojim se da će Srbi prekasno to shvatiti!


Da li je vama poznato kako je uopšte došlo do toga da se u srpskom udžbeniku izbegne naziv srpski jezik?


- U udžbeniku srpskog jezika za 8. razred Duške Klikovac, u lekciji "Mesto srpskog jezika među drugim slovenskim jezicima", na spisku južnoslovenskih jezika zajedno sa srpskim jezikom, našli su se i hrvatski i bošnjački (bosanski) jezik. Zavod za unapređenje vaspitanja i obrazovanja kao stručno telo za konačnu ocenu udžbenika, zatražio je od Odbora za standardizaciju srpskog jezika tumačenje statusa "hrvatskog" i posebno "bošnjačkog/bosanskog" jezika. Odgovor je bio da to nisu posebni jezici, nego varijante istog srpskog jezika, koje se kod Hrvata i Bošnjaka tako zovu, i da ne mogu imati ravnopravan status sa srpskim književnim jezikom.


Šta se dalje dešavalo?


- Zavod za udžbenike je kao izdavač zatražio od autorke da tekst popravi u skladu s datom preporukom Odbora. I šta se dalje desilo, kako je autorka dopisala novi tekst u kome je izbacila i srpski, i hrvatski, i bošnjački, a stavila samo srpskohrvatski, očito znaju samo članovi Nacionalnog prosvetnog saveta, koji su nakon diskusije prihvatili dati udžbenik s izbačenim imenom srpskog, a ubačenim imenom srpskohrvatskog jezika!


Deca u Sandžaku uče bošnjački, sada se normira crnogorski, koliko ti "novi" jezici imaju uporište u lingivistici, a koliko su proizvod politike?


- Bosanski, kako ga muslimani zovu, ili bošnjački kako mu neki Srbi tepaju, kao ni crnogorski, ni hrvatski, nisu niti po jednom naučnom kriterijumu mogu biti posebni književni jezici. To su samo varijante srpskog Vukov(sk)og književnog jezika. Srpski jezik je, dakle, policentričan jezik, baš kao nemački, francuski, španski ili engleski, na primer. To znači da je prema svim kriterijumima koji jedan jezik čine posebnim jezikom (a to je kriterijum razumljivosti, jezičke strukture i dijalekatske osnovice) on jedan jezik, koji ima neke specifičnosti u upotrebi u različitim državama, ali koje ne ukidaju njegovu razumljivost. To je, dakle, jedan jezik sa više centara u kojima se veštački normom žele napraviti što veće razlike u njegovoj upotrebi. Zato je srpski lingvistički, odnosno jezik koji se može naučno potvrditi, dok su bošnjački, hrvatski i crnogorski samo politički jezici. To su jezici koji nemaju uporišta u nauci, i svaka nova politička garnitura može ih promeniti, baš kako ih je i "ustoličila".


Ako sam vas dobro razumela, smatrate da je sadašnji hrvatski jezik samo varijanta srpskog?

Najpopularniji Srbin u Nemačkoj

 

  • Dr Miloš Kovačević (57) je Srbin rodom iz Bosne i Hercegovine (Presjedovac kod Uloga).
  • Studirao je i doktorirao u Sarajevu, a njegova pedagoška karijera odvela ga je u više univerzitetskih gradova gde je predavao na katedri za lingvistiku (Sarajevo, Beograd, Niš, Banjaluka, Srpsko Sarajevo, Kragujevac, Rurski univerzitet u Bohumu - Nemačka).
  • Svojevremeno je izabran za najpopularnijeg Srbina u Nemačkoj, jer se aktivno uključio u mirenje četnika i partizana.
  • Intenzivno se bavi istorijom i odbranom srpskog jezika o čemu svedoče i naslovi: "Srpski jezik i srpski jezici", "Protiv neistina o srpskom jeziku", "Srpski kao većinski i manjinski jezik u Srbiji".
  • Sa suprugom Dobricom, profesorkom srpskog jezika, ima ćerke Oliveru i Danku.

- Poznato je da su svi Srbi štokavci. Vuk je tvrdio da su i svi štokavci Srbi, tj. da nema nikoga ko je štokavac a da nije Srbin po jeziku. Zato je Vuk sav štokavski smatrao srpskim, dok je čakavski smatrao hrvatskim, a kajkavski slovenačkim. No, Hrvati nisu hteli razvijati čakavski kao svoj književni jezik, nego su - kako je Ljudevit Gaj, tvorac književnog jezika u Hrvata navodio - "prigrlili srpski jezik" i za to bili Srbima zahvalni. Istorijski, dakle, Hrvati imaju svoj jezik, to je čakavski. Ali današnji jezik koji oni nazivaju "hrvatski" samo je varijanta srpskog književnog jezika čiji je tvorac Vuk Karadžić. Prema tome, u smislu u kome postoji npr. nemački književni jezik, ili ruski književni jezik, ili francuski, ili srpski, zaista ne postoji "hrvatski", niti "bošnjački", niti "crnogorski književni jezik".


Vaša koleginica iz Hrvatske Snježana Kordić smatra da su hrvatski i srpski jedan jezik, ali tamo nailazi na otpor ne samo šire, već i stručne javnosti?


- Nije Snežana Kordić jedina od hrvatskih lingvista što tvrdi da su srpski i hrvatski isti jezik. To je, na primer, pre nekoliko godina pisao u "Slobodnoj Dalmaciji" i poznati hrvatski lingvist Ivo Pranjković, onaj što je sad koautor gramatike crnogorskog jezika. Snežana Kordić navodi sve argumente za svoju tvrdnju o nepostojanju hrvatskog jezika kao posebnog. Zbog toga je ona u Hrvatskoj postala persona non grata! Ona tvrdi da postoji samo srpskohrvatski jezik i da bi ga trebalo vratiti u svim državama koje su srpskohrvatski imale kao službeni jezik u bivšoj SFRJ. Za to danas nema ne samo političke volje, već ni argumenata koji bi osporili srpski jezik. Jer, srpski jezik je prethodio srpskohrvatskom, pa je srpskohrvatski, ponavljam, samo preimenovani Vukov srpski književni jezik. Dakle, i srpskohrvatski je u istoj ravni sa današnjim političkim jezicima - bošnjačkim, hrvatskim i crnogorskim.


Da li je uverenje da je jezik glavna identifikacija nacije razlog zašto na Balkanu postoji trend da se negira srpski jezik i uporedo s osnivanjem nacionalne države radi na stvaranju sopstvenog jezika?


- U vremenu osnivanja većine evropskih nacija jezik je bio jedan od osnovnih kriterijuma nacionalnog identiteta. Iako sociologija danas ne uzima jezik za glavni kriterijum nacionalnog identiteta, nove nacije žele da uzmu kriterijum jezika kao glavni da bi bar po tome nekako bile ravnopravne sa starim, davno formiranim. Na delu je, očigledno, zakasneli romantizam! A on direktno utiče na to da se srpski jezik preimenuje, pri čemu se ne shvata da su takvi, samo imenom jezici, više naučne karikature od jezika nego što su jezici u pravom lingvističkom smislu.
 

Šta mislite kako bi odreagovao Njegoš kada bi mu saopštili da je "Gorski vijenac" pisao na crnogorskom, a ne na srpskom?


- A šta bi rekao. Verovatno: "U pamet se Crnogorci, ako je još imate!"

POVEZANE VESTI

Nedelja 26.09.2010. 14:09
E sad bi mogli da promene malo i istoriju.Naravno, pocev od same reci istorija u historija!Pa onda da su Srbi ubili kralja Aleksandra Karadjordjevica, da su Srbi drzali logor Jasenovac u kojem je ubijeno oko 800 000 ljudi, vecinom Hrvata.Takodje, i da je u Drugom svetskom ratu ubijeno ukupno vise od milion hrvatskih civila po raznoraznim srpskim logorima!Mogli bi da u ovoj novoj "historiji" koju pisu,navedu da su sramne akcije "Bljesak" i "Oluja" bile humanitarnog karaktera! Mogli bi takodje da navedu da je 1999. bombardovanje Srbije bilo humantarnog karaktera, jer jadni svi ONI, nisu mogli da NAMA tako losim svirepim varvarima i paganima koji vec decenijama ugnjetavamo siptarski narod (tako sto smo im dali zemlju, zastitu od loseg razima u Albaniji,sva moguca prava- i veca nego sto su Srbi imali na Kosovu..itd), bacaju kolace i torte sa neba nego su morali nazalost da bacaju bombe napravljene od osiromasenog uranijuma cije se zracenje oseca i danas, a koje ce se osecati jos dugo u Srbiji! Takodje mogli bi da upisu u "historiju" da je 17. mart 2004 bila patriotska pobuna jednog napacenog i ugnjetavanog siptarskog naroda( koji inace u 21. veku drzi Srbe u enklavama bez vode i struje,telefona, gadja kamenjem srpske autobuse i puca na Srbe-povratnike) i da su sa razlogom rusili i palili srpske vekovne crkve i manastire, lomili krstove, jer i onako su sve te "svetinje" pravljene na temeljima ilirskih SVETINJA.A ceo SVET zna da su inace Albanci u stvari naslednici Ilira..Uhh
Nedelja 26.09.2010. 19:57
1. u Dubrovniku od 1500. do 1800. nijedan pisac svoj jezik ne zove srpskim, praktički svi ga zovu slovinskim, a oko trećina (Vetranović, Mikalja, Zlatarić, Sasin, Stulli, Bruerović, Palmotić, Vidali, Nalješković,..) hrvatskim, izjednačujući pojmove hrvatski i slovinski. Sam je Vatroslav Jagić rekao 1864. da je Dubrovčanima pojam "srpski" za jezik bio stran kao "maćedonski". Otkud to da nijedan, ali baš nijedan od kojih 50-70 pisaca koji pisahu u ta tri stoljeća ne zove svoj jezik srpskim ? Točno je da postoje dokumenti u kojima se taj jezik zove "lingua seruiana"- ima ih oko 10-20- no te dokumente pišu stranci, Talijani i ostali, i taj se izraz pojavljuje samo na latinskom i katkad na talijanskom. I nijedanput na "slovinskom". 2. glede Vuka- pa sam je Vuk rekao da je "hercegovački" "Horvatskij jezik" (predgovor 2Srpskoj pesnarici"). Rekao je da će u pripremi za Srpski rječnik 1818. koristiti 2/3 "šokačke" rječnike (Mikalja, Delabella, Belostenec, Jambrešić,..), a da će tek 1/3 biti "pravo srpska". Riječ "predgovor" je kajkavska i Vuk ju je uzeo iz pretežito kajkavskih rječnika Belostenca i Jambrešića.
Nedelja 26.09.2010. 20:00
Da vidimo što kaže hrvatski akademik Stjepan Babić… «Kad sam saznao da naš današnji Očenaš glavninom svojega jezičnoga izraza potječe s kraja 16. stoljeća, kako je zapisan u rječniku Fausta Vrančića iz 1595., napisao sam: «Očenaš je tako za mene postao izrazom povijesti hrvatskoga književnoga jezika. Moli se s neznatnim izmjenama najmanje četiri stotine godina. Postao je za mene dokazom da nikakva prijeloma u razvoju hrvatskoga književnoga jezika polovicom 18. stoljeća nije bilo. Nekoliko sam puta navodio Očenaš kao dokaz toj tvrdnji». Evo još nekih dokaza o apsurdnosti nasrtaja na hrvatski jezik… Rafo Bogišić u časopisu Jeziku napisao je članak «Naziv hrvatski u dubrovačkih pisaca» i dokazao su se ti pisci zvali Hrvatima. Marulić jest bio čakavski književnik, ali je upotrebljavao i štokavske riječi. S vremenom čakavski književni jezik dao je neka svoja obilježja hrvatskomu književnomu jeziku štokavske stilizacije. Hrvati nikada nisu uzeli štokavsko narječje i stavili ga kao svoj književni jezik, za razliku od Srba, nego su postupno pretvorili čakavski književni jezik u hrvatski književni jezik štokavske stilizacije. Hrvati su odabrali fonetski pravopis, prema Vuku, i izjednačili padeže. Ništa drugo jer je sve ostalo bilo izgrađeno do tada. Treba reći da Vuk bez hrvatskih rječnika (Stulijev rječnik 1806., Mikaljin iz 18. stoljeća itd.) ne bi mogao napisati svoj rječnik!
VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
lav22. 6. - 23. 8.
Neko ima dobre namere, dogovor sa jednom osobom čini vam se da obećava zajedničku korist ili poslovno-finansijski dobitak. Zadržite samopouzdanje i optimistizam, ponekad je "prvi utisak" od presudnog značaja za dalji tok poslovnih događaja. Osoba koja privlači vašu pažnju deluje nedodirljivo.
DNEVNI HOROSKOP
devica24. 8. - 23. 9.
Neko ne razume vaše ideje i to počinje da se odražava na nivo poslovno-finansijske saradnje. Morate imati dovoljno razumevanja za svoju okolinu, stoga izbegavajte varijantu kažnjavanja ili destruktivno ponašanje. Između vas i voljene osobe neke stvari ostaju nedorečene, razmislite dobro o nastavku svađe.
DNEVNI HOROSKOP
rak22. 6. - 22. 7.
Ukoliko želite dobro da razrešite poslovni nesporazum sa jednom osobom, budite dovoljno efikasni i odlučni. Preduhitrite saradnike koji računaju na vašu neinformisanost o poslovnim prilikama. Važno je da jasno definisete svoje ciljeve. Imate utisak da vaš ljubavni život lagano stagnira i da nije interesantan.
  • 2024 © - vesti online