Utorak 16. 4. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
1
Ponedeljak 24.02.2014.
07:39

Notice: Trying to get property of non-object in /var/www/arhiva.vesti-online.com/1.0/system/frontend/views/helpers/Authoralias.php on line 10

Notice: Trying to get property of non-object in /var/www/arhiva.vesti-online.com/1.0/system/frontend/views/helpers/Authoralias.php on line 10

Notice: Trying to get property of non-object in /var/www/arhiva.vesti-online.com/1.0/system/frontend/views/scripts/open/news.phtml on line 71
A

Dijaspora i Srbija (1): Šalji devize i ne glasaj

Odnosi Srbije i njene dijaspore od završetka Drugog svetskog rata do danas prošli su kroz razne faze, počev od uhođenja, te lova i likvidacija antikomunističkih emigranata tokom Brozove Jugoslavije, preko statusa ovce za šišanje u doba vladavine Slobodana Miloševića, pa do omalovažavanja i ucenjivanja u novije vreme, uprkos tome što država Srbija na papiru donosi zakone, strategije i akcione planove vezane za poboljšanje odnosa sa sopstvenim rasejanjem.

Skupština dijaspore sa predstavnicima svetovne i duhovne vlasti u Beogradu

Srpska dijaspora živi u oko 100 zemalja sveta gde je veliki broj poslovnih ljudi srpskog porekla koji poznaju prilike u državama u kojima žive i rade, pa to njihovo iskustvo i spremnost da sarađuju treba iskoristiti za dobrobit Srbije.

Pre četvrt veka, kada je u Srbiji rasejanje pljačkano preko zajma za privredni preporod, uzurpirane stare devizne štednje, ali i mešetarskih banaka Dafine i Jezde, često je sunarodnicima u svetu poručivano u stilu: "Vi imate novac a mi pamet, šaljite pare i ne pitajte kako se troše".

Najznačajniju ulogu u očuvanju identiteta srpskog rasejanja imala je Srpska pravoslavna crkva koja okuplja naše ljude u velikom broju parohija širom sveta. Tokom 20. veka, uprkos crkvenom raskolu u rasejanju, SPC je bila najvažnija integrativna ustanova i most između matične države i dijaspore. Crkva je čuvala pored vere, nacionalnu kulturu, jezik i običaje.

 RASEJANJE SRBIJE
* Dijaspora u Evropi 1,5 miliona
* Dijaspora u prekookeanskim zemljama 2 miliona
* Dijaspora u regionu 1,6 miliona

Počev od 1949. godine kada je u Beogradu osnovano Društvo iseljenika povratnika, koje je 1951. preimenovano u Maticu iseljenika Srbije pod okriljem tadašnjeg državnog Socijalističkog saveza radnog naroda i bilo na budžetu sve do 2004. godine, vlast u Srbiji nastojala je da kanališe odnos sa iseljeništvom, ali do danas Srbija nema precizne podatke o broju svojih sunarodnika širom sveta, jer nikad nije urađen sveobuhvatni popis. 

- Na osnovu naših istraživanja u dijaspori živi 3-4 miliona, što znači da gotovo trećina stanovništva živi izvan granica Srbije. Kao glavni razlog iseljavanja navodi se ekonomski, ali su u nekim periodima i više od ekonomskih uticali razni drugi faktori, politički sukobi i unutrašnje podele, ratovi, prekrajanje granica (raspad SFRJ i time pretvaranje Srba iz bivše SFRJ u pripadnike nacionalne manjine). Prema geografskim odrednicama, oko 1,5 miliona naših ljudi živi u zemljama Evrope, dok se još oko milion nalazi u prekookenaskim zemljama. U pitanju je pretežno staro iseljeništvo, politička emigracija posle 1945. i njihovi potomci ali i građani Srbije koji su emigrirali posle 1990. godine, uglavnom mladi i visokoobrazovni kadar.


Raspadom SFRJ broj pripadnika srpskog naroda koji živi van njenih granica se povećao i ta kategorija stanovništva obuhvaćena je zakonskom definicijom "Srbi u regionu", njih skoro dva miliona - navodi Vukman Krivokuća, pomoćnik direktora vladine Kancelarije za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu. On smatra da dijaspora predstavlja ogroman ali nedovoljno iskorišćen ljudski, politički, kulturni i ekonomski potencijal.

Glasačko mesto u Frankfurtu 2012. godine

Jedan od najvećih problema Srbije je odlazak visokoobrazovnih ljudi, a glavni razlog za to je što su u matici mogućnosti zapošljavanja veoma male a mogućnosti za rad i napredovanje daleko iza uslova u razvijenim zemljama. S druge strane, ekonomske, naučne, političke i kulturne veze pripadnika dijaspore, njihova znanja i iskustva rada i življenje u državama EU i drugim zemljama mogu da daju veliki doprinos bržem ulasku u EU.

Prema podacima Svetske banke, Srbija je po obimu doznaka među 11 najvećih primalaca doznaka na svetu, a po učešću doznaka u bruto društvenom proizvodu nalazi se na 8. mestu na svetu. Najveći prihod deviza već tradicionalno dolazi upravo iz Nemačke.

- Činjenica da doznake iznose 13,8 odsto bruto društvenog proizvoda dovoljno govori o ekonomskom potencijalu naše dijaspore. Nažalost, taj novac odlazi u potrošnju (90 odsto) a veoma mali procenat u investicije. Preduzetnici i investitori iz dijaspore mogu imati krucijalnu ulogu u prenošenju novih ideja i načina poslovanja u svoju otadžbinu. Sa njihovim znanjem i njihovim spajanjem u lokalne prilike oni mogu pomoći da se ubrza usvajanje i prihvatanje pozitivnih promena. Po našim istraživanjima, više od 90 odsto naših ljudi ulaže u mesta svog porekla, samo 10 odsto naših poslovnih ljudi ulaže u druge sredine. Ali, postoji nekoliko značajnih momenata koji su veoma važni za bilo koja strana ulaganja, ne samo u našoj zemlji nego i u svetu, a to su: politička stabilnost; pravna sigurnost, podrške razvojnih banaka, birokratija, korupcija i infrastruktura - naveo je Krivokuća.

Bivši konzul Srbije u Čikagu Desko Nikitović kaže da se nemar matice prema rasejanju između ostalog vidi i prilikom svakih izbora:


- Dijaspori nikada nije omogućeno da iskoristi svoje pravo glasa. Nekoliko puta je improvizovano glasanje u našim DKP-ima, međutim samo nekoliko stotina ljudi je glasalo. Danas u eri informacionih tehnologija, kada prosečna kompanija u svetu ima nekoliko puta više klijenata nego što Srbija ima stanovnika, dešavalo se da ljudi jednostavno nisu u biračkom spisku. Da ironija bude veća, čak i radnici u našim ambasadama i konzulatima nisu bili u spisku, da ne pričamo o nekome ko u dijaspori živi 40 ili 50 godina. Ovo ne može biti nečija nesposobnost, radi se o nedostatku volje da se izborni proces prilagodi potrebama svojih državljana. Ako očekujete od građana da doprinose prosperitetu države, omogućite im učešće u demokratskom procesu. Srbija je, nažalost, partijska država, pa pošto dijaspora nije stranka, to znači da njihova prava niko neće zaštititi.

Sutra - Srbija i dijaspora (2): Deca narodnih neprijatelja

POVEZANE VESTI

Sreda 12.03.2014. 00:18
ДВЕРИ ЗА ЖИВОТ СРБИЈЕ! http://www.youtube.com/watch?v=wv6BZovi4Cc http://www.youtube.com/watch?v=8WNOkd0ZQsg#t=495 http://www.snaganaroda.rs/ .
VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
škorpija24. 10. - 22. 11.
Nečije namere ne zvuče dovoljno iskreno, stoga pažljivije analizirajte osobu koja plasira neobičnu priču. Kada situaciju na poslovnoj sceni posmatrate sa različitih aspekata, biće vam jasnije na koji način treba da rešavate svoje dileme. Komentari koje čujete od bliske osobe deluju pozitivno na vaše samopouzdanje.
DNEVNI HOROSKOP
bik21. 4. - 21. 5.
Budite promišljeni pred osobom koja vas je zaintrigirala svojom pojavom ili pričom o poslovno finansijskoj saradnji. Konsultujete svoje saradnike, pre nego što donesete neku zvaničnu odluku. Više glava potencijalno može da smisli bolje rešenje. U susretu sa voljenom osobom, trebate uživati u ljubavi.
DNEVNI HOROSKOP
strelac23. 11. - 21. 12.
Neko sumnja u vase praktične sposobnosti i poslovni ishod, ali niz prednosti se nalazi na vašoj strani. Ne treba da ubeđujete saradnike u svoje dobre namere ili poslovne sposobnosti, sačekajte na završnicu koja donosi uspešne rezultate. Ukoliko vam je stalo da privučete nečije interesovanje, jako se potrudite.
  • 2024 © - vesti online