Petak 29. 3. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
0
Ponedeljak 06.11.2017.
00:55
A. Vučićević - Vesti A

Negovanje identiteta u rasejanju (1): Srpski ne čuvaju ni crkva ni država

Jezik je kuća naroda, govorila je svojevremeno jedna od najvećih srpskih književnica Isidora Sekulić. Naša kuća je onda, čini se, u sve dubljoj krizi. Jezik se ne može posmatrati samo kao sredstvo komunikacije, već i kao srž istorije naroda, i njegovim iščezavanjem gubimo i identitet.

Z.Vicelarević
Dragoceni časovi: Srpski mališani u inostranstvu sa radošću uče ćirilicu

Za očuvanje identiteta, jače od onih koji su na izvoru jezika u samoj Srbiji, moraju da se bore svi oni koji su trbuhom za kruhom pošli preko granice. Prema nezvaničnim podacima, u dijaspori živi oko četiri miliona Srba. Svega dva odsto dece pohađa dopunsku nastavu srpskog jezika. Ostalih 98 odsto srpski jezik uči eventualno kod kuće, a možda ni tamo.

Ukoliko izgube jezik, gube dodir s otadžbinom. Mi možemo da se sporazumevamo i na drugim jezicima i na druge načine, ali taj gubitak ne možemo nadoknaditi. Zato je učenje, negovanje i očuvanje srpskog jezika, posebno među našom decom u dijaspori, suštinski i strateški važna stvar. Srbija organizuje dopunsku nastavu za decu u Evropi i ponegde postoje honorarni nastavnici van evropskih granica, dok u Americi, Kanadi i Australiji nastava maternjeg jezika zavisi isključivo od samoorganizacije roditelja i eventualno crkve.

Dijaspora stalno apeluje da je potrebno jače angažovanje države, mnogo veći broj prosvetnih radnika koji će raditi na obrazovanju dece, ne samo u polju jezika, već i kada je reč o učenju srpske istorije, upoznavanje sa kulturnim nasleđem, geografijom... Milion evra, koliko država godišnje izdvaja za dopunsku nastavu u rasejanju, premalo je za bilo kakav kvalitetan program. Na četiri miliona Srba, školske dece ima bar nekoliko stotina hiljada. Na toliki broj mališana, bilo bi potrebno bar hiljadu prosvetnih radnika. A ima ih širom sveta ukupno četrdesetak.

Kamp u manastiru

Jedan od dobrih primera kako deci u rasejanju treba pružiti podršku u učenju maternjeg jezika jeste Letnja škola srpskoj jezika i kulture u Sremskim Karlovcima koja sa velikim uspehom radi već dve decenije. Deca imaju priliku da se druže sa svojim vršnjacima iz Srbije, da upoznaju zemlju iz koje su potekli, i da kroz niz različitih radionica poboljšaju svoje poznavanje maternjeg jezika. Sličan projekat organizuje i vladika Lavrentije u manastiru Svetog oca Nikolaja kraj Ljubovije. Tamo se svakog leta organizuje kamp za decu iz dijaspore koja mogu da provedu raspust učeći srpski jezik i upoznajući bolje pravoslavnu veru.

Tokom 2015. godine nadležni u Srbiji sproveli su onlajn anketu među predstavnicima dijaspore o učenju srpskog jezika u inostranstvu, čiji je cilj da se utvrdi koliko su roditelji u dijaspori zainteresovani da svoju decu upišu u škole dopunske nastave srpskog jezika i da li bi eventualno učestvovali u troškovima rada škola. Učestvovalo je 824 roditelja, od čega se 455 izjasnilo da su spremni da sufinansiraju časove srpskog jezika, a najčešće su navodili da bi plaćali 10-20 evra mesečno. Više od 70 odsto ispitanika istaklo je da su nezadovoljni trenutnim stanjem dopunske nastave, a čak 800 roditelja je reklo da su ti časovi za njihovu decu izuzetno važni.

- O srpskom jeziku i pismu, ni u matici, a kamoli u dijaspori, ne brine niko: ni država, ni crkva, ni roditelji. A oni su tri ugaona oslonca svakog jezika. Četvrti je sam pojedinac. Ako o jeziku niko ne brine, onda se dešava ovo što se se u naše doba dešava sa srpskim: krčme ga na četiri-pet jezika i oni kojima treba i kojima ne treba, podvaljuju nam tuđe pismo, umesto jezičkih pravila koja neguju lepotu književnog jezika svakog naroda kod nas stihija politikanata, šunda polupismenih zabavljača i šićardžija normira jezik - rekao je srpski književnik iz Toronta Radomir Baturan.

Male plate

Slabo je i interesovanje prosvetnih radnika za rad u dijaspori, zbog loših uslova rada, malih primanja i loše organizacije. Stalno zaposleni nastavnici imaju primaju oko 1.500 evra, ali većina njih radi honorarno, pa je plata tri puta manja, što je, na primer, u Francuskoj ili Nemačkoj nedovoljno da se pokriju osnovni životni troškovi.

Profesorka dopunske nastave srpskog jezika u Francuskoj Snežana Miletić ističe da je za očuvanje jezika u rasejanju ključ motivacija:

- Decu morate motivisati da požele sama da uče jezik i tradiciju svojih predaka. To je najteže...

Sutra - Negovanje identiteta u rasejanju (2): Kuća kao učionica
 

POVEZANE VESTI

VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
vodolija21. 1. - 19. 2.
Nedostaje vam osnovno interesovanje da se posvetite nekim poslovnim temema koje zahtevaju dodatni napor. Nemojte precenjivati svoje profesionalne mogućnosti. Trenutni položaj Meseca u vama podstiče emotivnu nesigurnost, stoga izbegavajte rasparavu ili sumnjivo društvo. Budite iskreni prema svima.
DNEVNI HOROSKOP
ribe20. 2. - 20. 3.
Imate utisak, da neko ogranicava vaše poslovne mogućnosti ili da vam nameće određena pravila ponašanja. Dobro razmislite na koji način treba da se izborite za bolju poslovnu poziciju, nemojte potcenjivati nečiju ulogu. U emotivnom smislu nije vam dozvoljeno baš sve i nemojte preterivati.
DNEVNI HOROSKOP
rak22. 6. - 22. 7.
Ukoliko želite dobro da razrešite poslovni nesporazum sa jednom osobom, budite dovoljno efikasni i odlučni. Preduhitrite saradnike koji računaju na vašu neinformisanost o poslovnim prilikama. Važno je da jasno definisete svoje ciljeve. Imate utisak da vaš ljubavni život lagano stagnira i da nije interesantan.
  • 2024 © - vesti online