Danas se rađa 7-milijarditi stanovnik Zemlje

Najveća je verovatnost da će se to dogoditi u jednoj od dve najmnogoljudnije države Kini ili Indiji, ali teoretski je moguće da će to biti i neka malena zemlja.Naravno, takođe je moguće da se dete već rodilo.

Na Zemlji polako postaje tesno

 

Ujedinjene nacije odabrale su 31. avgust kao datum sudbonosnog rođenja, međutim, kroz istoriju se pokazalo da su demografi retko precizni, pa je prilično verovatno da se novorođenče negde već baškari u pelenama.

U vreme Hrista bilo nas je samo 300 miliona

Prirast broja stanovnika kroz istoriju ubrzano raste. Stručnjaci procenjuju da ih je u vreme Isusa Hrista na Zemlji bilo 300-tinjak miliona.

Prva milijarda dostignuta je tek negde nakon 1800. godine, a u samo 11 godina 21. veka ukupan broj stanovnika porastao je za čak milijardu.

Razvijene zemlje će gubiti uticaj

Ipak, u UN-u uglavnom očekuju da će do 2050. na Zemlji živeti negde između osam i 10,5 milijardi ljudi. Promene broja i prirasta variraće od kontinenta do kontinenta. Indija koja danas broji 1,2 milijarde stanovnika uskoro će preuzeti vodjstvo od Kine u kojoj danas živi 1,3 milijarde ljudi, a populacija najmnogoljudnije afričke zemlje Nigerije, koja danas broji 162 miliona, porašće na oko 750 miliona.

Ali u razvijenim industrijskim zemljama broj stanovnika će padati. Na primer Nemačka, koja danas ima oko 80 miliona stanovnika, sredinom veka imaće ih 72. Osim toga, stanovništvo razvijenih zemalja ubrzano stari. To znači da će se odnosi političkih moći promeniti. Zemlje poput Kine, Indije i Brazila (u kojem živi 193 miliona ljudi) poslednjih godina već politički jačaju. Ne čudi stoga nedavno upozorenje nemačke kancelarke Angele Merkel da se "u svetu sa sedam milijardi stanovnika Evropljani moraju držati zajedno", jer će u protivnom njihov prosperitet i vrednosti jednostavno nestati.

Teško breme može izazvati i ratove

Ovakav populacijski prirast, naravno, podrazumeva i sve veći pritisak na resurse – zemlju, hranu, vodu i izvore energije, a mnogi stručnjaci predviđaju da bi mogao dovesti do ratova. Svetska organizacija za zaštitu sredine WWF procenjuje da bi nam za normalan život do 2050. mogle zatrebati još tri planete ako ne promenimo sadašnje navike.