Youtube/AgroTV Srbija
Vranjska banja

Direkcija za imovinu Srbije i Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje objavili su oglas za prodaju imovine Vranjske i Kuršumlijske banje, čime je inicijativa Ministarstva za privredu o privatizaciji 14 banja i specijalnih bolnica zaživela posle 11 godina od njenog podnošenja. Privatizacija u banjama, međutim, nije bila moguća zbog nerešenih imovinskih odnosa između države i Fonda PIO, koji su u slučaju vranjskog i kuršumlijskog kompleksa rešeni, pa će obe banje biti ponuđene kupcima, a pisane ponude dostavljaće se do 12. avgusta.

Početna cena Vranjske banje iznosi nešto više od 250.000 evra, dok je vrednost kompleksa nepokretnosti Žubor u Kuršumlijskoj Banji procenjena na 1,4 miliona evra. U Vranjskoj banji na prodaju je zemljište površine oko 8.500 kvadratnih metara. Kako se navodi u pozivu, na prodaju nije “objekat zdravstva”.

Vrednost kompleksa nepokretnosti Žubor u Kuršumlijskoj Banji sa 24 miliona evra, koliko je traženo ranije, spuštena je za milion evra, jer se pokazalo da je prethodna suma bila precenjena.

Ekonomista Goran Radosavljević kaže za “Vesti” da spor između države i Fonda PIO traje predugo i da su u međuvremenu banje dovedene u loše stanje.

– Nadrealno je da se oko vlasništa spore država i PIO fond, koji je takođe državni. To je velika šteta, jer Srbija ima banjski potencijal. Danas su banje hit u celoj Evropi – navodi Radosavljević i ističe da je još 2011. trebalo da se reši pitanje titulara.

Pošto tada nije postojala politička volja da se reši to pitanje, ni do dana današnjeg nije rešeno.

– Banje su srpsko more. Slovenija je od svojih banja napravila atrakciju, a potencijal Srbije je mnogo veći. Država treba da nađe strateške partnere, ali i sama mora da ulaže u infrastrukturu, jer je većina banja u centralnoj i južnoj Srbiji – kaže naš sagovornik.

U Kuršumlijskoj banji nema zaposlenih, a u Vranjskoj Banji ima 59 radnika.

Na spisku banja koje čekaju ishod spora su i Termal u Vrdniku sa 107 zaposlenih, Banja Koviljača sa 241, Ribarska Banja sa 265, Bolnica Zlatibor Čajetina sa 171, Sijarinska Banja sa 98, Niška Banja sa 374 i Vrnjačka Banja sa 250 zaposlenih.

Kada se ide na prodaju neke banje, po Zakonu o javnoj svojini, nakon što nadležne institucije budu dale procenu njene vrednosti, ona se na prvoj aukciji budi po ceni od 80 odsto te procene. Na drugoj aukciji, ukoliko prva bude neuspešna, biće ponuđeno 60 odsto vrednosti imovine. Izvorišta, kojih u mestima gde su banje ima oko 1.000, ne bi išla na prodaju već bi se davala u koncesiju. Investitorima bi se nudilo zemljište i mogućnost da dobiju dozvole.

Promocije na sajmovima

Goran Radosavljević kao pozitivan primer navodi Sloveniju, koja je uz pomoć evropskih fondova mnogo uložila u svoje banje.

– Ništa se neće postići ukoliko se samo oglasi prodaja. Možda bi na velikom sajmu turizma u Berlinu trebalo predstaviti naše banje i tražiti zainteresovane, ali i država mora da ulaže u infrastrukturu – kaže Radosavljević.

Idealne za lečenje

Niška banja je devet kilometara udaljena od Niša. U Niškoj banji leče se pacijenti koji imaju probleme sa kardiovaskularnim sistemom, ali i plućnim i zaraznim bolestima. Banja Vrdnik se nalazi kod Fruške Gore, koja je štiti od jakih vetrova. Zbog velikog procenta ozona u vazduhu u ovoj banji leče se sportske povrede, svi oblici reume, povrede mekih tkiva, deformiteti kičmenog stuba, migrena i ginekološki problemi.

Šta dobija budući vlasnik

Banjski kompleks Žubor u Kuršumlijskoj banji pored hotela na površini većoj od 16.000 kvadrata čini i više ugostiteljskih objekata, među kojima su vila “Milica” i restoran “Prepolac”.

Predmet prodaje je i 95.009 kvadratnih metara zemljišta u Kuršumlijskoj banji. Kućica za termo izvor, kako se navodi u oglasu, nije predmet otuđenja. Način korišćenja termalnog izvora budući kupac će regulisati po Zakonu o rudarstvu i geološkim istraživanjima, a naknadu u skladu sa Zakonom o naknadama za korišćenje javnih dobara.

Na telefon ovog banjskog kompleksa javila nam se žena koja se požalila da je pre nekoliko godina “nasledila” njihov broj, pa je sada zovu novinari i putnici namernici i pitaju za banju, a ona, ni kriva ni dužna, odgovara na pitanja.