D. Pašić
Miša Ćurković, Željko Malešević i prota Mićić

Seriju predavanja u Austriji o ugroženosti porodice, kao ćelije svakog društva, održao je ugledni stručnjak iz ove oblasti dr Miša Đurković, saradnik na Institutu za evropske studije. On je ujedno predstavio knjigu Rat za porodicu u Srbiji.

Na poziv SPKD Prosvjeta bio je gost u Beču, u Inzbruku su mu doček upriličili Srpska pravoslavna crkva i Omladinska organizacija SPOJI. U Lincu je održao predavanje u biblioteci pri hramu Svetog Oca Vasilija Ostroškog, zahvaljujući Željku Maleševiću, poslaniku Slobodarske partije Austrije (FPOe) u gradskom parlamentu i protojereju-stavroforu Draganu Mićiću.

Porodica kao osnovna ćelija društva u Srbiji danas je dvostruko ugrožena, između ostalog je kazao pred brojnim posetiocima u Lincu:

– S jedne strane je podriva opšta tendencija vaspitavanja dece koja od roditelja pravi nemoćne ljude, a sa druge zakonodavstvo. Ono roditelje dodatno razvlašćuje u odnosu prema deci i preterano se upliće u svakodnevni život porodice i međusobne odnose njenih članova – rekao je Đurković na tribini pod nazivom Borba za porodicu u Srbiji.

Ugledni stručnjak je ocenio da se nalazimo u jednoj vrsti rata, koga možda nismo ni svesni, a važniji je od svih drugih ratova – ratu za porodicu. Prema njegovim rečima, rat za porodicu koji vode zagovornici očuvanja tradicionalne, zdrave porodice, izazvan je lošim zakonskim rešenjima donetim prethodnh desetak godina i primenom vrednosti i antimoralnih principa sa Zapada i kod nas.

Đurković je dodao da mora da se vodi borba za očuvanje tradicionalne porodice jer ona je jedina u stanju da obezbedi bar prostu reprodukciju u državi u kojoj se broj stanovnika stalno smanjuje.

Slušaoci su imali brojna pitanja za uglednog gosta, koji je uprkos vremenskom ograničenju, svima izašao u susret i ostavio odličan utisak kod brojnih parohijana.

Prisutni, poput Mila Bojića, saglasili su se da svi moraju da se uključe u očuvanje porodice.

– Ogovornost je kako na matici, tako i na dijaspori, pa smo zato s razlogom pitali kako možemo mi odavde da pomognemo. Sigurno da ekonomska situacija u matici nije sjajna i da je jedan od faktora koja i te kako utiče na natalitet. Mislim da su ovakve tribine jedan od načina da se ljudima približi sva problematika današnjeg održanja familije, koja je i ovde gde je država mnogo razvijenija, itekako ugrožena – poručio je Bojić, mladić koga tek očekuju porodične obaveze.

Na temljenom izlaganju o važnoj temi gostu su zahvalili domaćini Željko Malešević i sveštenik Mićić.

Stranci nameću zakone

Miša Đurković je naveo podatak da se u Srbiji dnevno troje dece izmesti iz svojih porodica.

– Ogromne se pare spolja doturaju kako bi se usvojilii zakoni u oblasti porodičnog zakonodavstva. To se radi sistematično i u budućnosti će doneti velike, po nas veoma loše rezultate. Zakone, kada se jednom donesu, teško je promeniti. Tek ćemo kasnije postati svesni šta je bila prava namera ovih koji kroz njih pokušavaju da nas vaspitaju i promene svest navodno primitivnih Srba – zaključio je Đurković.

Miša Đurković je diplomirao, magistrirao i doktorira na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Bavi se političkom i pravnom teorijom, fenomenima popularne kulture i procesima evropskih integracija. Autor je sedam knjiga i većeg broja naučnih radova.

Enciklopedija o Beogradu

Željko Malešević je veoma aktivan i u crkvenom životu parohije u Lincu. Neposredno uoči tribine, biblioteci hrama je poklonio najnovije izdanje knjige

“Beograd vrata istoka kapija zapada” svojevrsnu enciklopediju, sa više od 500 fotografija – reprezentativno, kapitalno i vredno delo, u kome se predstavlja srpska prestonicu od postanka do današnjeg dana. Delo Katarine Kolaković, Malešević je uručio bibliotekarki Vidosavi Spasić, nekadašnjoj učiteljici veronauke.

Sprečavanje asimilacije

U Beču je Miša Đurković govorio o ključnim pitanja očuvanja identiteta u rasejanju. Otac Jovan Govedarica, Srđan Mijalković i gost saglasili su da je porodica najvažniji činilac koji utiče na sprečavanje asimilacije i na pozitivnu inkluziju. Očuvanje kulture, jezika, vere i tradicije počinje i završava se upravo u porodičnom miljeu.