pixabay.com

Nove tehnologije, aplikacije za praćenje i čipovanje mogli bi da postanu nova preventiva u borbi protiv koronavirusa. Ugradnjom čipa, osoba bi mogla da zna da je bolesna i pre nego što se pojave simptomi.

U Švedskoj je, na primer, još pre nekoliko godina dobrovoljno čipovano više od 3.000 ljudi. Da li će ovo biti i tehnološka i medicinska revolucija ili samo još jedan vid za zloupotrebu i praćenje ljudi i njihovih ličnih podataka?

– Ta priča oko Švedske zaista nije nova. To je čip koji nije aktivan, on se ne povezuje na internet, sličan je čipu koji se nalazi na platnoj kartici. Dobra stvar toga je što uvek imate lične dokumente kod sebe. Problemi su jasni – bilo da se može pratiti na daljinu ili ne, pitanja privatnosti su problem – kaže za Prvu TV IT stručnjak Vladimir Radunović.

Kako je objasnio, u zemljama koje su ekonomski jake, poverenje u državu, kontrolu bezbednosnih službi i biznisa je mnogo veća. Oni verovatno veruju da to ne može da se zloupotrebi. Takođe, smatra i da je potrebno bar pet godina od sada da bi se uopšte napravili čipovi koji mogu da se kontrolišu na daljinu.

Sve što smo kliknuli ostaje negde

– Zloupotreba je moguća na više nivoa. Kriminalci mogu da dođu do toga ako sistemi nisu dovoljno obezbeđeni. Strašno je važno da imamo regulatorni sistem. Tu smo veći problem mi, kao korisnici koji dobrovoljno daju kamare raznih podataka, a sada se brinemo oko nečega što nije ni blizu toliko bitno – rekao je Radunović.

Da li aplikacije za praćenje kontakata zaista mogu da pomognu u borbi protiv koronavirusa?

– Danas dvadesetak zemalja ima aplikacije za praćenje. U Kazahstanu, Turskoj i Argentini su nametnute, a u ostalima su na dobrovoljnoj bazi – kaže on.

S obzirom na to da je prvo pitanje da li je praćenje dobrovoljno, drugo pitanje je gde su podaci. Da li su na telefonu ili u nekom centralnom sistemu, što je slučaj u većini država, gde bi trebalo da znamo tačno šta se i kako prikuplja.

Kako naglašava Radunović, svakodnevno dajemo razne svoje podatke, bilo da to činimo kroz otključavanje telefona otiskom prsta ili prepoznavanjem lica, bilo da delimo podatke putem društvenih mreža. Trebalo bi da budemo obazrivi, jer sve što kliknemo na internetu, trebalo bi da posmatramo kao javno.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here