Dan sećanja na žrtve holokausta

0

 

 

Svetski dan sećanja na žrtve holokausta ustanovila je Generalna skupština UN 1. novembra 2005. godine, smatrajući potrebnim da se reafirmišu ljudskih prava, prevencija i kažnjavanje zločina genocida, ali i kao upozorenje na stalno prisutnu opasnost od rasne, nacionalne i verske mržnje zasnovanih na predrasudama.

Početkom decembra prošle godine Srbija je, tokom redovnog zasedanja Radne grupe za međunarodnu saradnju u oblasti obrazovanja, sećanja i istraživanja holokausta, postala pridružena članica te međunarodne organizacije.

Radnu grupu trenutno čini 27 zemalja – punopravnih članica – među kojima su Argentina, Austrija, Belgija, Velika Britanija, Grčka, Danska, Estonija, Izrael, Italija, Kanada, Litvanija, Letonija, Luksemburg, Mađarska i Nemačka. Osim tih država članice organizacije su i Norveška, Poljska, Rumunija, Slovačka, SAD, Francuska, Hrvatska, Holandija, Češka, Španija, Švedska i Švajcarska.

Organizacija, koju čine predstavnici vlada i nevladinih organizacija, radi na podršci obrazovanju, sećanju i istraživanju holokausta na nacionalnom i međunarodnom nivou, kroz široko informisanje javnosti o holokaustu, slobodi pristupa i istraživanju arhiva i uključivanju ovog pitanja u nacionalne obrazovne programe.

 

Ne smeju se zaboraviti zaboraviti žrtve

 

Postoje nastojanja da se zaborave tragična iskušenja holokausta, da se revidira istorija nacističkih zločina, da se obnove ideologije netrpeljivosti, rasizma i šovinizma, etničkog, verskog i drugog fanatizma, izjavio je predsednik Srbije Boris Tadić i poručio da "to u Srbiji ne može i ne sme da se dogodi".

 

Nikada nećemo pristati na uništavanje drugih samo zato što su različiti od nas, što su pripadnici druge etničke, nacionalne, verske ili političke grupe, rekao je Tadić, na Starom sajmištu, prilikom obeležavanja Međunarodnog dana sećanja na žrtve holokausta, kojem su prisustvovali i ambasadori Izraela Artur Kol i Nemačke Volfgang Mas.

 

Prema Tadićevim rečima, Srbija će učiniti sve da očuva i zaštiti istorijske spomenike i obnovi memorijalne prostore holokausta i definitivno zaštiti i obeleži sva mesta stradanja Jevreja u Srbiji.

 

U Drugom svetskom ratu u logorima smrti i drugim stratištima bivše Jugoslavije pobijeno oko 600.000 Srba, 80.000 Roma i 63.000 Jevreja.

 

 

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here