Instagram.com/buducnostsrbijeav
Dijalog u ćorsokaku: Sastanak u Briselu

Odlazak premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija u Brisel pokazao je da neće biti napretka u dijalogu Beograda i Prištine jer on ne odustaje od zahteva da Srbija prizna Kosovo, a odbija da formira Zajednicu srpskih opština na kojoj insistira Srbija, komentariše za “Vesti” diplomata Zoran Milivojević Kurtijevu posetu Briselu.

On pojašnjava da je Kurti išao u Brisel zbog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, uoči međuvladine konferencije o napretku u pristupnim pregovorima zemalja Zapadnog Balkana i Kosova koje nije država, pa s Prištinom nije potpisala sporazum EU već Evropska komisija.

– Njegova poseta je iskorišćena i za razgovore o dijalogu Beograda i Prištine, a pokazalo se da on ne menja stav već i dalje posmatra dijalog kao razgovor dva ravnopravna subjekta i insistira na platformi da Srbija prizna Kosovo. S uslovom Srbije da se formira ZSO da bi se pregovori nastavili slažu se i Brisel i Vašington. Međutim, samo verbalno, a izostaje pritisak na Kurtija – objašnjava ovaj diplomata i ističe da je jedini zaključak koji se iz toga može izvući jeste da, dok nema pritiska na Prištinu neće biti ni nastavka dijaloga, ni napretka.

Mišljenja je da Kurti ima prećutnu podršku za takav pristup dijalogu jer očito suštinski nema razlike između onoga čemu teže on i Priština, i Vašington i većina u Briselu, a to je priznanje Kosova. Cilj im je, kaže, isti samo mu, na neki način, različito pristupaju.

– Kurti, kako vidimo, odbija zahteve zapadnih centara moći o osnivanju ZSO i deblokadi dijaloga, ali i pored toga prolazi bez ikakvih posledica – kaže Milivojević i uz opasku da se u Briselu u sredu nije dogodilo ništa značajno napominje da će se videti hoće li biti nekih promena.

Kurtija je šef diplomatije EU Žozep Borelj pozvao na konstruktivnost u dijalogu i formiranje ZSO, a s druge se Kurti na Tviteru zahvalio Davidu Sasoliju, predsedniku Evropskog parlamenta što je, kako tvrdi, pozvao pet članica EU koje ne priznaju nezavisnost Kosova, na veću posvećenost da to učine. Sasolijev stav je Milivojević prokomentarisao kao odraz “formule većine u EP”.

– U parlamentu često imate većinu koja je za nešto u čemu nema konsenzusa među članicama EU. EP je priznao Palestinu, a da zemlje EU nisu, pa se zalaže i da se Tajvanu prizna državnost što ne znači da će i zemlje EU to učiniti. Tako je i za priznanje Kosova jer je većina za, dok pet članica neće da prizna. To što je Sasol podržao Kurtija ne znači da su i poslanici iz Španije koja ne priznaje Kosovo, već predsednik EP samo odražava stav većine – navodi Milivojević.

On ukazuje da poslanici u EP nastupaju samostalno, kao i da su različitih političkih opcija, a po pravilu, većina daje ton, što ne obavezuje EU, pa je stav pet država koje se protive priznanju ostao isti.

Ne haje za sporazume

Zoran Milivojević ukazuje i na to da Aljbin Kurti nastupom “priznanje i ništa drugo” potvrđuje da ne poštuje nijedan ranije postignuti sporazum.

– Kurti pokjazuje da ne poštuje ni Briselski sporazum, ni Vašingtonski sporazum – ukazao je ovaj diplomata.

Novi susret nije najavljen

Žozep Borelj je posle sastanka sa Kurtijem izjavio da trenutno nema spremnosti za novi sastanak Beograda i Prištine na najvišem nivou do kraja godine i da novi susret još nije najavljen.

– Rekli smo da će preduslov za novi sastanak biti spremnost dve strane da se saglase oko konkretnog rezultata. Bilo bi beskorisno sazivati ga ako nema tih uslova i da se sastajemo ni zbog čega – pojasnio je i ukazao da godina nije gotova i da Brisel radi sve da se sastanak organizuje.