Z. Vicelarević
Završnica za pamćenje: Spektakularan nastup gostiju iz Leposavića

U Hramu Vaskrsenja Gospodnjeg u Frankfurtu svečano je obeleženo 800 godina autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve. Sveti Sava je davne 1219. godine u Nikeji dobio autokefalnost za SPC i time uveo srpski narod u pravoslavnu porodicu, rečeno je, između ostalog, tokom celovečernjeg programa, u kome je učestvovalo Kulturno-umetničko društvo Kopaonik iz Leposavića.

Nastup KUD-a Kopaonik, organizovali su Kancelarija za Kosovo i Metohiju i Komisija za nestala lica uz pomoć Generalnog konzulata Srbije u Frankfurtu.

Priredbi su prisustvovali episkop nemački i diseldorfski Grigorije, episkop zapadno-američki Maksim, Veljko Odalović, generalni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Srbije, Željko Jović, zamenik direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Branko Radovanović, generalni konzul Srbije u Frankfurtu, Mitar Pavić, konzul BiH i mnogi drugi.

Folklorni ansambl Kopaonik je izveo pet slikovitih koreografija sa Kosova i Metohije, a program između koreografija je obogaćen video-projekcijom o istorijskim činjenicama, o manastirima i crkvama na Kosmetu.

– Kancelarija za KiM i Komisija za nestala lica već dve godine sarađuju sa KUD-om Kopaonik iz Leposavića. Po Srbiji i rasejanju pokušavamo da približimo Kosovo i Metohiju običnom čoveku, ljudima koji znaju o Kosovu kroz pesme koje su učili kao deca ili kroz ono što gledaju na televiziji. Želimo da u ovom živom kontaktu publici predstavimo pravo Kosovo i Metohiju i to večeras čine deca koja žive na tom području. Deca koja se za koji dan vraćaju u svoje domove, da vode svakodnevnu borbu u katastrofalnim političkim, bezbednosnim i ekonomskim uslovima.

Ovo je pokušaj Vlade Srbije da Kosovo i Metohija ne bude prazna reč. Izuzetno sam zadovoljan publikom koja je umela da oseti emociju – rekao Željko Jović.

A publika je zaista bila očarana, što su nam potvrdili i Nikol, Slobodanka i Filip Simić:

– Bilo je prelepo i mogu reći spektakularno. Nisam se nadala da će biti ovako lepo, ali oduševila sam se. Naučila sam kroz igre i projekciju mnogo toga što nisam znala. Završna scena je bila najlepša, toliko da smo se svi naježili i umalo suza da krene dok su pevali o Kosovu, a srpske zastave su se vijorile kroz prepunu salu – kaže nam Nikol Simić.

Gledali bez daha

Marija i Dragan Maksimović i njihova deca, Maksim, Dana i Damjan su na proslavu autokefalnosti SPC došli u društvu prijateljice Vere Erić:

– Program je bio fenomenalan. Ne bih mogao nešto posebno da izdvojim jer smo svi gledali bez daha. Završnica je bila tako dobra da ćemo dugo pamtiti. Bilo je jako dirljivo i suze su nam išle dok smo zajedno sa njima pevali – kažu Maksimovići gotovo uglas.

Poklon za vladiku

Posle programa, Đorđe Lakušić, direktor KUD-a Kopaonik je u znak zahvalnosti i poštovanja, episkopu Grigoriju, predao statuu patrijarha Pavla.

Čovek koji razmišlja

Program u hramu je počeo razgovorom o knjizi “Biti sa drugim” koju je napisao vladika Grigorije. Uz autora su bili vladika Maksim i Marko Vilotić, profesor i sekretar vladike Grigorija.

Vladika Maksim za “Vesti” ističe da je episkop Grigorije napisao izuzetnu knjigu.

– Jednu od najvažnijih. On je čovek koji razmišlja, kako kažu Amerikanci, “Out of the Box”, što znači, izvan nekih uskih stega pogleda na svet. On je uspeo jednu važnu temu, drugosti ili drugog, koja je važna u socijologiji, psihologiji i filozofiji, da primeni na teologiju, ali i na život Crkve. Pokazao je da je taj drugi bližnji. Onda je napisao i disertaciju koja je jako dobra – rekao je vladika Maksim.

Autor, vladika Grigorije kaže da je knjiga “Biti sa drugim” njegovo moje teološko istraživanje, prilagođeno za čitaoce.

– Nadam se da će ljudi moći da je čitaju. Knjiga je namenjena nama koji smo van naše otadžbine, van Srbije i može da bude od koristi zato što nas poučava da je svaki čovek naš bližnji i da je važno biti sa drugim i postojati sa drugim. Vidim da su ljudi pažljivo slušali naš razgovor i vidim da su uzeli knjige i jedva čekamo da čujemo kakve će biti reakcije kada je budu pročitali – rekao nam je vladika Grigorije.

Izvor:
Z. Vicelarervić - Vesti

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here