Ekonomski izazovi Srbije u 2015. (1): Rusi traže pare, a ne prebijanje duga

0

Beta/M. M./AV
Kiril Kravčenko
 

Istina, u rebalansu budžeta za 2014. opredeljen je novac za prvu ratu, dok druga mora biti izmirena do kraja marta, ali činjenica da Srbija nema sporazum je veliki problem za zemlju. Podsetimo, u oktobru je Rusija, tačno dva dana posle veličanstvene vojne parade u čast 70 godina od oslobođenja Beograda, smanjila isporuke gasa Srbiji za trećinu zbog neizmirenih dugova. Bio je to hladan tuš Moskve Beogradu i mada je problem rešen dogovorom da Srbija plati gas, očigledno je da nešto u energetskoj vezi Srbije i Rusije ne štima.

Od mini gasne krize telefonom su u nekoliko navrata razgovarali srpski i ruski premijer Aleksandar Vučić i Dmitrij Medvedev, a Vučić je kontaktirao i ruskog predsednika Putina. Javnost, međutim, nikad nije saznala za detalje tih razgovora.

Vučić nervozan zbog poplava

Na pitanje zašto je premijer Srbije polovinom godine rekao da država kao vlasnik 29 odsto NIS-a želi i odgovarajući profit, Kravčenko je rekao da razume stav premijera, da je ta izjava data u periodu kad je Srbiju zadesila velika poplava i budžetu su bila potreban dodatni novac. Inače, šteta od poplava je oko 1,7 milijardi evra, što je oko 1,5 odsto bruto nacionalnog dohotka.Problemi na relaciji Rusija-Srbija su pre dva dana dobili novu dimenziju jer je u javnosti istupio generalni direktor NIS Kiril Kravčenko, koji je istakao da velika srpska državna preduzeća toj kompaniji duguju desetine milijardi dinara.

– Ove godine uložili smo 40 milijardi, a samo nekoliko najvećih klijenata – Srbijagas, Petrohemija i Er Srbija – duguje nam 55 milijardi dinara – rekao je Kravčenko.

Dakle, vodeće srpske kompanije Rusima duguju ravno 458,3 miliona evra za isporučene energente! Od toga, Er Srbija za gorivo duguje oko 33 miliona evra, Srbijagas 225 miliona, a Petrohemija 191,6 miliona evra, tvrdi Kravčenko.

– Samo oni duguju više nego što su planirane investicije za ovu godinu – kaže prvi čovek NIS.
Kravčenko je rekao da je u planu da rešenje ovog pitanja bude povezano, između ostalog, i s reprogramom dugova i otpisom kamate, ali da to ne znači da će postati akcionari u Srbijagasu.

– Kao i u slučaju Petrohemije, mi nismo eksperti u oblasti gasa – dodao je Kravčenko.
Time je indirektno odgovorio na ideju Vlade Srbije i premijera Vučića da se dugovi prebiju tako što će ruske kompanije preuzeti dugove propalih državnih kompanija, u prvom redu Petrohemije. Jednostavno, Rusi hoće svoje pare. A platiće ih srpski poreski obveznici.

Za rudnu rentu ni centa više

Pokušala je Srbija da natera NIS i da plaća veću rudnu rentu od ugovorenih tri odsto, ali je iz Moskve stigao novi hladni tuš. Od toga nema ništa.
– Postoji odluka da će rudna renta za NIS ostati ista do 2023. godine – rekao je Kravčenko.

Sutra – Ekonomski izazovi Srbije u 2015. (2): Fijat odlazi iz Srbije?

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here