pixabay.com

Cene poljoprivrednog zemljišta rastu četiri puta brže u odnosu na srednje stope rasta kuća u glavnim gradovima Australije.

Razlog tome su 30-godišnji maksimumi vrednosti poljoprivrednih proizvoda, kombinovani s niskim kamatnim stopama i generalno, dobrim sezonskim uslovima.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da su preterano visoke cene poljoprivrednog zemljišta nedostupne za one koji tek počinju, baš kao što je u glavnim gradovima kada se govori o mogućnosti kupovine prvih kuća i stanova.

Ukupna srednja cena Ozi poljoprivrednog zemljišta beleži složenu stopu rasta od 10,6 odsto u poslednjih pet godina. Ovo je za četiri puta više od stope rasta nekretnina u glavnim gradovima (2,6 odsto) u istom vremenskom periodu, pokazuju podaci Rural banke.

Pre deset dana je prodato imanje Dalrida od 1.435 hektara u Holbruku na jugu NSW za 40 miliona dolara, što je bilo deset miliona dolara više od početne tražene cene. Ovo ukazuje na rekordnu potražnju kupaca, kao i cenu ruralnih imanja koje mogu da se vide širom kontinenta.

Fiona Simson, predsednica Nacionalne farmerske federacije, objašnjava da je veće interesovanje za poljoprivredu u Australiji podstaknuto domaćom potražnjom i zainteresovanošću stranih investitora.

U isto vreme, Australijski biro za poljoprivredu, ekonomiju resursa i nauku (Abares) predvideo je istorijsku vrednost poljoprivredne proizvodnje od 78 milijardi dolara, usled visokih cena svih proizvoda.

Viši analitičar poljoprivrede u Rabobenku, Ves Lfroj, rekao je da su tri makro-pokretača cena poljoprivrednog zemljišta – cene roba, nivoi proizvodnje i troškovi finansiranja (kamatne stope) – na najboljem nivou u posljednjih 30 godina.

Ovaj skok cena, prema rečima Lfroja, učinilo ga je manje dostupnim za sve koji su želeli da kupe poljoprivredno zemljište.

Majkl Kertis, viši poljoprivredni analitičar u Rural banci, rekao je da su cene zemljišta u Tasmaniji otišle naviše i zbog državnih podsticaja za sistemima za navodnjavanje, što pomaže poljoprivrednicima da povećaju svoje proizvodnju.

Kada je reč o Severnoj teritoriji, prema njegovim rečima, manji broj transakcija bi mogao da izazove dramatične promene vrednosti zemljišta svake godine, ali su visoke cene stoke u proteklom periodu podržale veću vrednost poljoprivrednog zemljišta.

Kertis smatra da bi cene poljoprivrednog zemljišta mogle da budu pogođene ukoliko kamatne stope ponovo počnu da rastu. Međutim, kako su poverenje u sektor i potražnja za hranom ostali jaki, Kertis je uveren da će to nastaviti da podstiče potražnju i da utiče na cene poljoprivrednog zemljišta.

Fiona Simson smatra da je za poljoprivrednike koji su uspeli da iskoriste kapital od pove
anja vrednosti imovine na farmi, kako bi je proširili i dobili bolje rezultate u proizvodnji.
Međutim, kako je Simson naglasila ovo nije bilo sjajno vreme nove učesnike u poljoprivredi ili za mlade poljoprivrednike koji su planirali da kupe zemljište prvi put.

Ujedno je izveštaj Rural banke pokazao da cene roba nisu pratile rast cena poljoprivrednog zemljišta od 2016, uprkos istorijskoj korelaciji između ove dve stavke.
Džes Kavana, generalni menadžer iz Proaktiva, objašnjava da cene utiču na planiranje sukcesije u okviru porodičnih farmi.

– Ključno je to što zemlja koja je dobila na vrednosti ne može da ostvari viši prihod srazmeran većoj vrednosti – istakla je Kavana i objasnila da to stvara poteškoće kod nasleđivanja, jer srodnici su mišljenja da naslednik dobija priličan deo, a naslednik prima imovinu koju ne vidi kao likvidnu.

S druge strane, za one koji ulaze u poljoprivredu bez oslanjanja na vlasnički kapital i drugu imovinu, Kavana je ocenila da su cene poljoprivrednog zemljišta previsoke, kao i da posao koji se vodi ne bi mogao da “servisira“ dug. Jednostavno nije dovoljno unosno.

Kako je istakao Lfroj, Rabobenk predviđa da će cene poljoprivrednog zemljišta nastaviti da rastu još najmanje naredne dve godine.

Severna Teritorija predvodi

Srednja cena po hektaru poljoprivrednog zemljišta porasla je za 12,9% u 2020, što predstavlja sedmu uzastopnu godinu rasta, prema godišnjem izveštaju Rural banke o vrednostima australijskog poljoprivrednog zemljišta za 2021. ranije ove godine. Izveštaj je pokazao da su, prvi put u poslednjih 15 godina, sve države zabeležile rast prosečne cene po hektaru, pri čemu je najveći rast dostigao preko 65 odsto u Severnoj Teritoriji i 25 odsto na Tasmaniji.

Trećina farmi posluje negativno

Nezavisni ekonomista, Sol Islejk, smatra da ukoliko neko mora da pozajmi većinu novca za kupovine farme, jer nema vlasnički kapital, a ne može da ostvari veći profit od tri ili četiri odsto, to nije održivo. Podaci iz Abaresa, prema njegovim rečima, pokazuju da je u proseku tokom tri godine do 2019/2020, prvih 20 odsto farmi zarađivalo prosečni prinos od/ili iznad šest odsto godišnje, ali poslednjih 30 odsto farmi je imalo negativne stope prinosa na kapital.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here