Procenjuje se da čak 2.000 kojota luta Čikagom, pretvčavaju prometne saobraćajnice, a zabeleženi su i napadi na kućne ljubimce, pa čak i na decu. Na ulice izlaze skoro isključivo noću, a gradska sredina se za njih pokazala idealnom.
Kako tvrdi ekspert za divlje životinje, Sten Gert, "urbani" kojoti žive duže od svojih ruralnih rođaka, a glavni uzrok tome je veća dostupnost hrane. Reč je o ogromnoj količini otpada koji im je na raspolaganju po kontejnerima. Uz više hrane, kojoti su u stanju da prehrane i brojniji podmladak. Jedna ženka zna da okoti i othrani i do devet mladunaca.
Kojoti žive u raznim napuštenim prostorima, rupama, brlozima i uglavnom pokušavaju da izbegnu ljude, a noću se po gradu čuje njihovo zavijanje. Ipak, kako je reč o milionskom gradu koji ne spava, dešavaju se i bliski susreti sa ljudima, a neki su se završili vrlo haotičnim situacijama.
Još jedan razlog zašto je kojota sve više u Čikagu je i blagonaklonost gradskih vlasti, koje su pre nekoliko godina namerno na ulice pustile nekoliko kojota kako bi ekipama za deratizaciju pomogli u lovu na pacove. Rezultati su bili skromni što se tiče smanjenja broja glodara, a neočekivani kada je u pitanju natalitet kojota.
Osim u Čikagu, kojoti su se pojavili u još nekim američkim gradovima, a u jednom gradiću u saveznoj državi Roud Ajlend plaćen je profesionalni lovac kako bi "uklanjao" neželjene životinje koje su počele da kolju kućne ljubimce.
Na području savezne države Zapadne Virdžinije i u blizini Velikih jezera, kojoj pripada i Čikago, početkom ove godine uočeni su ekstremno opasni hibridi kojota i vuka. Geni kojota daju im sposobnost adaptacije na urbane sredine, dok im vučji geni omogućuju lov na veći plen.
