J. L. Petković

Stalno se određuju neki rokovi, koji se potom ne poštuju. Ovaj proces pregovaranja može da traje, ne deset godina, nego još decenijama, što se vidi na primerima palestinskog pitanja, kiparskog problema, Zapadne Sahare, Pridnjestrovlja, Osetije i Abhazije, upozoravaju pojedini predstavnici zapadnih diplomatskih krugova.

Problem načelno dogovorenog, a nepotpisanog i neobjavljenog sporazuma predsednika Srbije Aleksandra Vučića i odlazećeg kosovskog premijera Avdulaha Hotija jeste u tome što Hoti uskoro neće biti premijer vlade u Prištini, a njegov naslednik na funkciji, Aljbin Kurti će tražiti da proces pregovaranja sa Beogradom krene ispočetka, bez ustupaka Prištine, i za to će imati podršku SAD, kažu za Demostat pojedini predstavnici diplomatskih krugova sa Zapada, komentarišući u poslednje vreme više puta iskazanu želju zvaničnog Brisela da u skorije vreme, odnosno do kraja ove godine, konačno bude raspleten “kosovski čvor”.

Podela Kosova “sklonjena sa stola” zbog Nemačke

Prema nezvaničnim saznanjima Demostata, dogovor koji je pominjao specijalni predstavnik EU za dijalog o Kosovu Miroslav Lajčak bio bi nalik modelu dve Nemačke, predlogu koji je bio u igri pre nego što se “na stolu” našla ideja razgraničenja, odnosno podele Kosova.

Kako preciziraju diplomate, nakon što je podela sklonjena sa “briselskog stola”, umnogome zbog protivljenja Nemačke, “u igru” je pre izvesnog vremena vraćen pomenuti plan, što bi, u praksi značilo da Beograd i Priština normalizuju odnose, ali da Srbija zvanično ne prizna Kosovo, kao i da  srpske vlasti prestanu da “koče” članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, uključujući Ujedinjene nacije.

Zauzvrat, Priština bi trebalo da ispuni svoju davnašnju obavezu koja se odnosi na formiranje Zajednice srpskih opština. Ali, kako se ističe, navedena zamisao je ozbiljno dovedena u pitanje nakon pobede Samoopredeljenja, predvođenog Kurtijem, na nedavnim parlamentarnim izborima na Kosovu.

“S Kurtijem će biti mnogo teže postići kompromis i sporazum, nego sa Hotijem, koji je bio znatno mekši pregovarač”, poručuju izvori Demostata, dok neki od njih podsećaju da se Kurti “neskriveno” zalaže za ujedinjenje Kosova sa Albanijom, “a i teško je očekivati da bi pristao na dogovor koji ne sadrži klauzulu po kojoj Srbija eksplicitno priznaje Kosovo kao državu”.

“Sporedni kanali” u pregovorima

Gregori Rejmond, američki univerzitetski profesor i politikolog, ocenjuje za Demostat da je u teoriji moguće postići sporazum o Kosovu ove godine, “ali sumnja da će se to desiti jer bi se mnogo toga stavilo na kocku”.

– Pregovori se obično odvijaju kroz seriju faza. U nekim slučajevima se odlažu razgovori o pojedinim problematičnim pitanjima, kako bi se najpre postigao napredak o ostalim temama, ali je proces svakako dug i težak. Kao što kaže stara izreka: “Đavo je u detaljima”. Lajčakovi komentari nagoveštavaju da dijalog Beograd-Priština ulazi u fazu detalja. Ali, pošto je to naporna faza, bio bih iznenađen da konačni sporazum bude postignut  onoliko brzo koliko EU misli. Ali, opet – ništa nije nemoguće – kaže Rejmond.

Rejmond ističe da je Miroslav Lajčak “vešt i veoma iskusan diplomata”. U tom kontekstu, ne isključuje mogućnost da će Lajčak iskoristiti nekakav “sporedni kanal2 u pregovorima Beograda i Prištine, koji bi “bio produktivan”, ali za koji se ne zna. “U tom slučaju, jasno je zašto je Lajčak optimista”, zaključuje Rejmond.

1 COMMENT

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here