pixabay.com

Ministarstvo rada apelovalo je na poslodavce da zaposlenima koji rade od kuće, ukoliko to priroda posla koje obavljaju dozvoljava, omoguće da sa takvim radom nastave do uspostavljanja javnog prevoza u punom obimu, kao i nastavka rada vrtića i produženog boravka za decu.

Donošenjem odluke o proglašenju prestanka vanrednog stanja, prestala je da važi Uredba o organizovanju rada poslodavaca za vreme vanrednog stanja, a takođe više na snazi nije ni zaključak kojim Vlada daje saglasnost za donošenje rešenja o plaćenom odsustvu duže od 45 radnih dana po skraćenom postupku, navodi ministar rada Zoran Ðorđević.

Izuzetak, navodi on za Tanjug, predstavlja zaključak kojim je data preporuka poslodavcima da zaposlenima koji imaju obavezu redovnog obavljanja radnih zadataka u uslovima vanrednog stanja, omoguće korišćenje dela godišnjeg odmora za 2019. godinu, zaključno sa 31. decembrom ove godine.

On je kao primer naveo organizaciju u svom Ministarstvu ističući da su zaposleni pozvani da se vrate na posao od 11. maja, da su im data rešenja za to kao i potrebne potvrde za prevoz i vrtiće, ali i nalog svim rukovodiocima sektora da u hroničnim bolesnicima preporuče da od ponedeljka iskoriste stari godišnji odmor.

Za to vreme oni treba, objašnjava Ðorđević, da dobiju potvrdu od lekara kako bi posao za njih po isteku odmora, organizovao tako da im zdravlje ne bude ugroženo, odnosno da im se komisijski odredi rad od kuće, kaže ministar.

Ivošević: Rad od kuće u pandemiji uz aneks ugovora o radu

Shodno srpskom Zakonu o radu, rad od kuće je u pravima i obavezama kako zaposlenog, tako i poslodavca izjednačen sa pravima i obavezama kada je u pitanju rad u prostorijama poslodavca, ističu stručnjaci za radno pravo.

Ova pravila odnose se i na rad od kuće u vreme pandemije virosa Covid-19, u kojoj su se i poslodavci i zaposleni „u hodu“ organizovali kako posao ne bi trpeo, a sudija Vrhovnog suda Srbije u penziji Zoran Ivošević smatra da bi u ovoj situaciji oni, aneksom ugovora o radu trebalo da utvrde svoje prava i obaveze.

Ivošević za Tanjug kaže da se za onoga, ko u skladu sa svojim ugovorom o radu inače radi od kuće, u ovoj sutuaciji ništa ne menja.

Međutim, u slučaju da zaposleni inače radi u prostorijama poslodavca, a desi se pandemija, ili neka druga nepredviđena okolnost, onda zaposleni i poslodavac mogu da se sporazumeju o daljem načinu obavljanja posla od kuće, s tim što, kako ukazuje, taj sporazum mora da bude deo aneksa ugovora o radu.

Aneksom ugovora o radu, kako navodi, treba da se predvidi vreme trajanja rada od kuće – dok traje epidemija, zatim kako će se vršiti nadzor nad tim radom, jer bi, kako kaže, neko mogao da sedi kući i ne radi ništa.

Takođe, aneks treba da sadrži odredbe o sredstvima koja će se koristiti za rad – da li će to biti sredstva radnika ili sredstva poslodavca.

Ako se radi o sredstvima radnika, onda se aneksom mora ugovoriti i naknada koju će poslodavac da plaćati radniku jer koristi svoja sredstva da bi obavljao poslove za njega, naglasio je sudija u penziji.

Takođe, značajna okolnost se tiče i osnovne zarade.

– Osnovna zarada nikako ne sme biti manja, ali može biti veća, od osnovne zarade radnika koji rade u prostorijama poslodavca – naglasio je Ivošević.

Aneksom ugovora bi se regulisala i kontrola rada od kuće, pa ukoliko neko ne ispunjava svoje radne obaveze – neće dobiti ni odgovarajuću zaradu, jer kako ističe Ivošević „zarada nije pravo po osnovu radnog odnosa već po osnovu rada“.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here