D. Pašić
Aleksandar Čenić, prota Mićić i ambasador Rodić

Sveštenik parohije iz Linca protojerej stavrofor Dragan Mićić, uz prisustvo ambasadora Republike Srbije u Austriji Nebojše Rodića i Aleksandra Čenića, osveštao je novu ploču koja je postavljena na spomenik srpskim i jugoslovenskim žrtvama u nacističkom logoru Mauthauzen.

Na novoj spomen-ploči stoji: “Srpskim žrtvama logora Mauthauzen. Stradali ste kao mučenici, otadžbina vas pamti kao heroje. Neka vam je večna slava. Republika Srbija ih se seća sa poštovanjem.”

– Posle tri godine, konačno smo ispravili grešku prema žrtvama iz Drugog svetskog rata koji su stradali u logoru Mauthauzen. Novu ploču je finansirao Aleksandar Čenić, na čemu smo mu zahvalni ispred parohije u Lincu. Veliku zahvalnost na upornosti i trudu dugujemo Nebojši Rodiću, ambasadoru Republike Srbije – preneo nam je sveštenik Mićić.

Prethodno je na proleće 2017. postavljena spomen-ploča bez krsta, sa drugačijim tekstom. Prota je tada osveštao obeležje i od državnih organa dobio obećanje da će tekst da bude promenjen, što je sada i učinjeno.

U Mauthauzenu i njegovim pomoćnim logorima, pre svega Guzen i Ebenze, tokom Drugog svetskog rata stradalo 12.800 Srba. U dva svetska rata na krajnje svirep i zverski način u ovom logoru je stradalo oko 21.000 ljudi srpske nacionalnosti. U ogromnom procentu su među preminulima bili deca, žene, stari. Oko 4.000 nesrba, pripadnika drugih jugoslovenskih naroda, počiva u masovnoj grobnici logora.

Mauthauzen je poznat kao jedan od najozloglašenijih nacističkih logora. Sejao je smrt u Prvom svetskom ratu, a nastavio i u Drugom. Uspostavljen je 22. septembra 1914, a ponovo aktiviran 8. avgusta 1938. godine.

Ozloglašeno stratište

U Mauthauzen i njegove sporedne logore deportovano je oko 200.000 osoba, a više od polovine njih je ubijeno ili su umrli od posledica prisilnog rada. Među njima je bilo ljudi više od 30 različitih nacionalnosti, a poslednji logoraški broj bio je 139.317, izdat 3. maja 1945. godine. Poznat kao jedan od najozloglašenijih nacističkih logora, a oslobođen od strane savezničkih snaga 5. maja 1945. godine.