Nemaju ni sunca ni mora, a turizam četiri puta jači od hrvatskog

EPA

Turističke brojke Austrije u 2020. godini pomalo ostavljaju ljubomornim, jer je zemlja bez sunca I mora, malo udaljena od Mediterana.

Kako piše Jutarnji, Hrvatska je u svojim povicima kako je prošle godine bila najbolja na Mediteranu zaboravila da pogleda kako je u komšiluku, a pomalo bi, kako kažu, turističke brojke trebalo da ih ostave ljubomornim.

Bez mora i puno sunca, u koju se prvenstveno odlazi na skijanje, jodla u planinama ili se iskoriste tri dana “city breaka” u Beču. Austrija je prošle godine, dok je u Hrvatskoj bio 50, zabeležila pad broja noćenja od samo 35 posto i jednak pad prihoda od turizma, čime su se svrstali praktično u sam vrh turističkih rezultata ostvarenih u doba pandemije u Evropi.

Jedan do ozbiljnijih razloga za ostvarenje tako nadmoćnog rezultata leži u činjenici da je Austrija uspešno razvila dve sezone – letnju i zimsku u kojoj je prva, iako je reč o zemlji bez mora, značajnija od zimske kad je reč o dolascima i noćenjima.

– Iako postoje razlike koje se ogledaju u tome da je letnja snažnija u pogledu broja turista, a zimska važnija u pogledu prihoda, jasno je da je Austrija i prošle godine odradila godinu sa dve sezone i relativno dobrom postsezonom, uz snažan izostanak poslovnih putovanja, koja su pogodila gradske destinacije, a posebno Beč kao jednu od globalno najjačih destinacija kongresnog turizma – napominje Siniša Topalović iz kompanije Horwath HTL.

Za razvoj uspešne celogodišnje sezone u Austriji posebno je zaslužan trend ulaganja u dodatnu infrastrukturu, posebno zimske resorte koji su mukotrpno radili na diverzifikaciji ponude, a sve kako bi svojim gostima imali šta da ponude i u letnjim mesecima – od planinarenja, biciklizma, brdskog biciklizma do različitih drugih fitnes opcija.

Upravo zahvaljujući dodatnim ulaganjima, mnoge inače poznate zimske destinacije tokom godina uspešno su se transformisale u glavna letnja odredišta pa tako u top ten austrijskih turističkih tržišta danas uglavnom spadaju destinacije koje izuzetno dobro posluju i leti i zimi, poput Zeldena, Zalbah-Hinterglema, Mitelberga ili Šladminga.

– Upravo zbog činjenice da se ne temelji isključivo na konceptu sunca i mora, Austrija ima razvijen turistički proizvod diverzifikovan na različite regije i različite destinacije, što je sasvim sigurno doprinelo brzoj aktivaciji u vreme pandemije – napominje Emanuel Tutek, partner u BlueRock Consultingu.

Ali za dobre rezultate, i puno više od celogodišnjeg turizma, u Austriji je ipak važnija konkurentnost njihovog hotelskog tržišta.

Kako objašnjava Topalović, u strukturi noćenja, najviše ih se realizuje upravo u hotelskom smeštaju, i to najviše u hotelima kategorije 4 i 5 zvezdica, potom slede niže kategorije hotela, a noćenja u privatnom smeštaju ostvaruju najslabiji rezultat.

Pokazuje to i analiza tržišta – godišnja popunjenost hotelskog smještaja već je godinama iznad 70 posto, kontinuirano im raste broj ležajeva u kategoriji pet zvjezdica, a pada u kategoriji tri zvjezdice, ima šest puta veći udio hotelskih brendova od Hrvatske, od kojih se više od 80 posto odnosi na međunarodne brendove.

Sve to i te kako je doprinelo da je Austrija, osim kad je reč o broju noćenja, manji pad od konkurencije zabeležila i u ukupnim godišnjim prihodima u pandemiji.