Pomen žrtvama "Bljeska" služen je i u manastiru Krušedol na Fruškoj gori, gde je održan 4. krajiški crkveno-narodni sabor pod nazivom "Krušedolska zvona".
Sabor je počeo svetom arhijerejskom liturgijom u 9:30 časova, a potom je služen parastos žrtvama "Bljeska" i svim Srbima stradalim u ratovima 90-ih godina i umrlim u izbeglištvu.
U Republici Srpskoj stradanje Srba u "Bljesku" obeleženo je komemoracijama i pomenom u Gradiški, koja je takođe bila izložena napadima hrvatske artiljerije i avijacije.
"U akciji "Bljesak" 1. maja 1995. godine Hrvatska je izvršila agresiju na Republiku Srpsku Krajinu i etničko čišćenje Srba", izjavio je agenciji Srna predsednik Udruženja proteranih Srba iz zapadne Slavonije Krsto Žarković.
U mesnoj Crkvi Pokrova Presvete Bogorodice služen je parastos žrtvama u 9:30 časova, a potom su predstavnici Vlade RS i lokalnih vlasti položili vence na spomen ploču koja je pre nekoliko godina u Gradiški podignuta žrtvama hrvatske agresije.
U znak sećanja na pobijene sunarodnike, sa "mosta spasa" kojim su Srbi iz zapadne Slavonije krenuli u izgnanstvo u RS, kao i svake godine, biće spušteni venci u reku Savu.
|
Hrvatske vojne i policijske snage izvršile su agresiju na zapadnu Slavoniju 1. i 2. maja 1995. godine, kada je ova srpska oblast bila zona pod zaštitom UN (sektor "Zapad"). Više od 16.000 pripadnika hrvatskih snaga krenulo je na 4.000 pripadnika Vojske RSK i za manje od 36 sati ubijeno je i nestalo 283-oje Srba, među kojima 57 žena i devetoro dece do 14 godina starosti. |
Od ukupnog broja žrtava, do sada je identifikovano samo 37, koje su stradale, ili nakon ranjavanja preminule, na području RS, dok Hrvatska uporno izbegava ekshumaciju i identifikaciju 168 ubijenih koje su njeni pripadnici pokupili i pokopali, većinom pod oznakom "nepoznat".
U operaciji "Bljesak" hrvatske snage su prognale i preostalih 15.000 Srba i tako dovršile etničko čišćenje u kojem je, računajući i operaciju iz 1991. godine, iz zapadne Slavonije izgnano oko 67.000 Srba.
Za ovaj i druge zločine niko od počinilaca i hrvatskih čelnika nije odgovarao, a protiv Mladena Kruljca je podneta krivična prijava 2005. godine, ali optužnica nije podignuta, čak ga je bivši predsednik države Stjepan Mesić unapredio u komandanta kopnenih snaga. Tadašnji načelnik Glavnog štaba Hrvatske vojske, general Petar Stipetić je, posle istrage, oslobođen svake sumnje.
Zbog ratnih zločina u akciji "Bljesak" Haško tužilaštvo je dugo pripremalo optužnicu protiv predsednika Hrvatske Franje Tuđmana, koji je, u međuvremenu, umro 1999. godine.
