Profesor Ratko Marković: I laiku jasno da je Briselski sporazum neustavan

0

Beta/AP
Vlada Srbije nije u propisanoj normi usvojila Briselski sporazum: Ratko Božović
 

– Sud je procenio da je reč o aktu koji nema svojstvo opšteg pravnog akta koji jedino može ocenjivati, već da se radi o političkom aktu vlade koja je suverena da vodi unutrašnju i spoljnu politiku. Tačno je da vlada vodi politiku, ali vlada ne deluje u bezvazdušnom prostoru, već deluje u okviru ustavnog i pravnog sistema Republike Srbije i ne može nijednim aktom da iz tog okvira izlazi. Dakle, Sud se uhvatio za jedno formalno merilo, a to je da nije nadležan da ocenjuje ustavnost političkih akata, umesto da se drži suštine stvari – da se Briselskim sporazumom gasi svaka nadležnost Republike Srbije na delu njene teritorije, što je protivustavno. Da se Sud upustio u ocenu ustavnosti, on ne bi mogao drugačije da odluči do da sporazum nije u skladu sa postojećim ustavom što je, uveren sam, i pravnim laicima jasno – objašnjava za "Vesti" jedan od najboljih domaćih stručnjaka za ustavno pravo.

Krili sporazum ko zmija noge

Ratko Marković je učestvovao na javnoj raspravi 24. juna ove godina kada je na poziv USS, pored još nekih stručnjaka, ministra pravde i predlagača, izneo mišljenje o tome da li je Sud nadležan da ocenjuje ustavnost Briselskog sporazuma. Tada je profesor Kosta Čavoški, koji je zastupao predlagača za ocenu ustavnosti (DSS), izneo skandalozan podatak da tekst sporazuma srpska vlada nikada nije objavila, niti on postoji na srpskom jeziku. Zbog toga su se predlagači morali dovijati ne bi li došli do autentične sadržine dokumenta. Do izvorne verzije na engleskom jeziku došli su uvidom u jedan prištinski sajt, otkrio je Čavoški. 

Marković kaže da Vlada Srbije nije u propisanoj formi usvojila Briselski sporazum, te da su autori sporazuma imali dobre savetodavce u nastojanju da se sporni dokument izuzme od ocene Ustavnog suda.

– Niti je sporazum unutrašni pravni akt, niti međunarodni ugovor, a u Skupštini Srbije se pred poslanicima našao samo kroz izveštaj vlade, a izveštaj nema status opšteg pravnog akta. Očigledno je da se razmišljalo o tome kako pošto-poto izbeći da se USS izjašnjava o ustavnosti akta – primećuje Marković.

Na "čast" sudijama

Na pitanje da li se stidi sudija koje su prošle nedelje većinom glasova usvojile ovakvu odluku, među kojim ima i njegovih bivših studenata, profesor Marković odgovara da čovek u dugogodišnjoj pravničkoj karijeri svašta doživi, pa i to da se iz "čistog oportuniteta nanosi šteta profesiji i struci".

– Sudije su verovatno smatrale da u slučaju donošenja drugačije odluke njima više ne bi bilo mesta u USS. Ali to ide na obraz svakog sudije ponaosob, ako je postupao zbog političkog oportunizma ili neke političke koristi.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here