commons.wikimedia
Kurilska ostrva i istorijske granice Rusije i Japana

Vlada Japana uputila je protest Rusiji povodom predstojećih vojnih vežbi u području Kurilskih ostrva, izjavio je generalni sekretar Vlade Hirukazu Macuno.

– Rusija je obavestila da će od 8. februara izvoditi gađanja u području jugoistočno od ostrva Kunašir. U vezi s tim smo diplomatskim kanalima uputili protest Rusiji – rekao je on.

Pojačano vojno prisustvo Rusije na „severnim teritorijama“, kako se u Japanu nazivaju južna ostrva Kurilskog grebena, neprihvatljivo je i u suprotnosti sa stavovima Tokija, objasnio je Macuno.

Obalska straža Japana izdala je upozorenje o mogućoj opasnosti od pomorske plovidbe u ukazanom području.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da susede ne treba da brinu vojne vežbe koje izvodi Rusija.

– Mi nastavljamo proces vojne izgradnje, vojne obuke, manevara i vojnih vežbi na celoj teritoriji Rusije, uključujući Daleki istok. Ove vojne vežbe ni na koji način treba da budu predmet zabrinutosti naših suseda – rekao je Peskov.

Odnose dveju strana pogoršava odsustvo mirovnog sporazuma o rezultatima Drugog svetskog rata.

Spor sa Japanom

Japan pretenduje na ostrva Kunašir, Šikotan, Iturup i Habomaj, pozivajući se na bilateralni Traktat o trgovini i granicama iz 1855. godine. Tokio je vraćanje tih ostrva postavio kao uslov za zaključivanje mirovnog sporazuma sa Ruskom Federacijom, koji nakon Drugog svetskog rata nije potpisan.

SSSR i Japan su 1956. godine potpisali Zajedničku deklaraciju. Sovjetski Savez se nadao da će ta Deklaracija okončati spor, ali je Japan smatrao da je dokument samo deo rešenja problema i nije odustao od pretenzija na ostrva. Kasniji pregovori nisu dali rezultate i mirovni sporazum nakon Drugog svetskog rata nikada nije ni potpisan.

Stav Moskve zasniva se na tome da su Južni Kurili ušli u sastav Sovjetskog Saveza nakon Drugog svetskog rata i da ruski suverenitet nad njima, koji ima odgovarajuće međunarodno-pravno utemeljenje, nije upitan.

U novembru 2018. godine u Singapuru je održan sastanak predsednika Rusije Vladimira Putina i japanskog premijera Šinza Abea. Strane su se dogovorile da ubrzaju pregovarački proces o mirovnom sporazumu zasnovanom na Zajedničkoj sovjetsko-japanskoj deklaraciji iz 1956. godine. To je ozbiljan ustupak Japana, jer je do sada njegov zvaničan stav bio — da se mu prvo vrate četiri ostrva Kunašir, Iturup, Šikotan, Habomaj, pa da se tek nakon toga zaključi mirovni sporazum.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here