Z. Mirković
CILj JE IZABRATI FUNKCIONALNU UPRAVU: Luka Marković

Skupština Saveza Srba u Austriji zakazana je za 13. maj i na toj sednici, prvoj posle čak šest godina, krovna organizacija Srba u Austriji trebalo bi da dobije novo rukovodstvo. Domaćin skupštine biće, kako je dogovoreno, Zajednica srpskih klubova Gornje Austrije.

– Sada je cilj da se izabere funkcionalna uprava i da Savez počne ponovo da radi posle zatišja koje je nastupilo. Verujemo u to, jer su se oko skupštine sve zajednice saglasile – kaže za “Vesti” Luka Marković predsednik Zajednice srpskih klubova u Beču.

On navodi da su se predstavnici svih pokrajinskih zajednica na nedavnom sastanku održanom u Predstavništvu RS u Beču, izjasnili o terminu skupštine. Svi klubovi koji to žele, imaju pravo učešća, a pravo glasa imaju delegati koje imenuje Zajednica. Zbog ograničenog broja mesta u prostoru u kojem će se sednica održati, svi klubovi, kada budu dobili pozivnice, treba da prijave svoje članove, kako bi se znalo koliko će ih doći.

– Sve će biti po Statutu, zakonima, izričito smo na tome insistirali. Za dosadašnje nefunkcionisanje Saveza različiti su razlozi, među njima i taj da Statut nije evoluirao, u skladu sa novim vremenom. To će biti posao koji čega novog predsednika i upravu – ističe Marković.

KRAJ KRIZE: U decembru 2022. u Lincu je razrešen dužnosti Darko Jurišić

Zato je, kaže, sada važno da se skupština održi, uprava izabere, rukovodstvo Saveza “legalizuje” i da novi čelni ljudi počnu da rade.

– Posle toga ćemo, ako bude potrebno, održati još dve ili tri skupštine, da se stanje dovede u red, i da Savez funkcioniše kako treba – dodaje Marković.

Podsetio je da je Statut napisan pre 45 godina, kada su ljudi sa naših prostora bili gastarbajteri, a u međuvremenu se sve izmenilo pa su sada, sugrađani, migranti.

Pojasnio je da svi klubovi mogu da predlože kandidate, čija će imena dostaviti svojim pokrajinskim zajednicama, a zajednice će liste predati Savezu. Prijava kandidata za predsednika Saveza trajaće do 1. maja. Od 1. maja do dana održavanja skupštine prikupljaće se imena delegata i pripremati sednica. U tom periodu, kandidati će moći da se predstave i drugim srpskim zajednicama u Austriji, kako bi možda i od njih dobili glas.

– Klubovi kandidate predlažu zajednicama, a one će dostaviti svoje liste kandidata. To znači da može da bude i više kandidata iz jedne zajednice. Idealno bi bilo ako jedan kandidat za predsednika može da predloži i buduće članove uprave, koji se takođe biraju na skupštini – rekao je Marković.

Kultura, škola, jezik

Marković smatra da Savez još od 2010, 2011. godine nije bio funkcionalan u pravom smislu.

– Falio je neko ko će da nas zastupa pred austrijskim institucijama, lobira i traži veća prava za celokupnu srpsku zajednicu – navodi Marković.

Savez, prema njegovim rečima, ne bi trebalo da se brine samo o sportskim ili drugim takmičenjima, već mora da se brine o kulturi, boljem životu, školovanju, da se bori za povratak srpskog jezika u škole.

Podseća i da je Zajednica srpskih klubova u Beču pokrenula inicijativu o povratku srpskog jezika u škole, jer, praktično, nije bilo Saveza, a niko, kaže, nije hteo da se pokrene to pitanje, koje upravo treba da vodi Savez, a ne bilo koja zajednica pojedinačno.

Posebna pažnja folkloru

Komentarišući rad Austrijskog saveza srpskog saveza folklora, Markoviće je rekao da svi klubovi, čime god da se bave, jesu pod Savezom Srba u Austriji, koji koordinira sve aktivnosti, i u kojem bi, kaže, trebalo da postoje tačno podeljena zaduženja.

“Da imamo nekoga ko je zadužen da vodi folklor, neko da bude portparol, jer ne može jedan predsednik Saveza da bude i direktor folklora i da organizuje smotru i da se bavi svim drugim pitanjima… to mora da se podeli i da se svako bavi na pravi način svojim delom. Folklor je grana koja okuplja najviše ljudi, najviše dece i kojem se moramo posebno posvetiti”, kazao je Marković.

Jedan od nastupa na Smotri folklora 2022.

Prema njegovim rečima, bivši predsednik Saveza Darko Jurišić protivno Statutu “predao” je folklor novoj organizaciji, Austrijskom savezu srpskog folklora, jer se nije konsultovao ni sa Upravnim odborom, niti se, kaže, skupština o tome izjasnila, koja bi jedina mogla da donese takvu odluku. Uz to, Jurišiću je u tom trenutku, već bio istekao mandat, dodao je Marković.

“O svemu možemo razgovaramo, da se sve reši, ali mora da se znaju red, hijerarhija, kako treba nešto da funkcioniše… Neko je popisao klubove, stavio ih u neki novi savez i asocijaciju, i imenovao sebe da je njihov predstavnik. Podelio si klubove na folkloraše i druge. To Savez, nijedna zajednica nikada neće dozvoliti. Uz to, na sednicama se pojavljuju klubovi koji su u novoj asocijaciji, koji zastupaju sebe, ali se pojavljuje i ta asocijacija – da zastupa klubove. Ispada da se dva puta zastupa jedno isto. Sve što je urađeno, nije po Statutu Saveza i to se mora rešiti”, objašnjava Marković.

Obnova manifestacija

Na konstataciju da su u međuvremenu mnoge zajedničke manifestacije zamrle, kaže da je šteta što je se više ne održava Kviz znanja.

– Šteta što se više ne održava kviz, što je težište samo na folkloru. Nešto što je trajalo 38 godina, a sadržalo je u sebi i kviz, dečji kviz, deo u kojem deca mogu da recituju, pevaju. To je bilo nešto jedinstveno, funkcionisalo je godinama, ne vidim zašto ne bi i sada, kada je i dece još više”, rekao je Marković i dodao da se nada i obnovi nekadašnjih radničkih sportskih igara, u novom ruhu i pod novim imenom.