Tanjug
Aleksandar Vučić

Očekivano ili ne, na stolu ispred srpske delegacije na pregovorima sa Prištinom u Vašingtonu našao se američki papir sa „bombom“ – tačkom 10 koja predstavlja zahtev za međusobno priznanje Srbije i Kosova. Na sreću, ona nije „ekslodirala“ jer je srpska delegacija tu mogućnost odmah odbacila.

Nebojša Čović, bivši šef Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju, podseća za Sputnjik da se unapred moglo čuti da je trebalo u Beloj kući teme da budu ekonomske i to takve da ni jednim elementom ne ugroze ustavne kategorije Republike Srbije. Famozna tačka deset, prvog, od tri najavljena ekonomska sporazuma koje je Vašington spremio za pregovore, bila je trik za Beograd, smatra naš sagovornik.

Neuspela zamka za Beograd

„Mislim da je u toj tački 10 bio udenut pokušaj da se na mala vrata uvuče reč priznanje, mada se ona u celini odnosila na manjinske etničke zajednice i na njihova prava kao i na restituciju koja je važila u smislu povratka. Čuo sam da je ta tačka skinuta sa dnevnog reda i mislim da je naša delegacija dobro procenila situaciju. Ono što mi je takođe interesantno je pristup kroz „non pejper“ sistem što je malo neobično za ovakve sastanake, jer se na njima obično daju nacrti“.

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa Ričardom Grenelom
Čović kaže da u ovakvim situacijama svaka reč mora da se meri pa čak i zarez može da znači više nego inače.

„Razumem zašto se američka strana trudila da sve ostane dosta tajnovito. S tim što ta tajanstvenost može da bude i na “časnu reč”, jer, očigledo je da naša strana za te detalje nije znala zasigurno, a da li je albanska strana znala to će se videti vrlo brzo“, kaže naš sagovornik.

Međusobno (ne)priznanje

Ramuš Tahiri, analitičar iz Prištine ima svoje objašnjenje za famoznu taku 10:

„Ta tačka nije posebno namenjena za međusobno priznanje. Da jeste, bila bi na prvom, a ne na desetom mestu. Po meni, ta tačka govori samo o priznavanju nacionalnih manjina i o otvaranju kacelarija i sa jedne i sa druge strane koja će jednom godišnje davati izveštaje o stanju kakvo je,“ kaže Tahiri.
Naš sagovornik iz Prištine pojašnjava i šta bi, po njegovom mišljenju, to konkretno trebalo da znači:

„Priznaje se Kosovu pravo da se bavi Albancima, da se bavi o svojim sunarodnicima u Srbiji. I Srbiji pravo da se bave Srbima na Kosovu. Ako se time posredno daje državnost Kosovu jer država matica ima pravo da se bavi svojim građanima van zemlje, to onda jeste to.“

Ekonomija poželjna za obe strane

Oba naša sagovornika se slažu po pitanju ekonomskih tema i smatraju da su one dobrodošle za obe strane. Takođe, ocenjuju da se dešavanja u Vašigtonu neće odraziti na pregovore u Briselu koji se nastavljaju u ponedeljak.

Čović dodaje da niko u pregovorima ne sme da zaboravi na još nekoliko parametara:

„Na Rezoluciju 12 44, Oebsove principe, međunarodnu konferenciju u Hagu iz 1991/92 godine kada je raspad SFRJ definisan po granicama tadašnjih republika. Kao i da su Srbija i Crna Gora vraćene u Ujedinjene nacije u tim garatovanim granicama“, podseća Čović.
Pregovori dve delegacije u Vašingtonu nastavljaju se i danas, a trebalo bi da se krunišu u prisustvu američkog predsednika Donalda Trampa.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here