Lična arhiva
Sudovi ga vrte ukrug: Glišo Kolundžić

Hrvati su mu 1991. godine zapalili kuću, a Ustavni sud je dva puta odlučio u njegovu korist. Međutim, danas, posle 26 godina na sudu, Glišo Kolundžić, jedan od najviđenijih Srba u Kninu i osnivač Srpskog kulturnog društva Prosvjeta, nije odmakao dalje od početka.

Proces protiv Croacia osiguranja od ovog novembra još jednom kreće od nule, tačnije sa 3.000 evra koliko je veštačenjem utvrđeno da je dužan da vrati osiguravajućem društvu koje je tužio!

– Postupak je posle 26 godina nanovo vraćen prvostepenom sudu u Zadru. Da su mi tada, te 1993. priznali stvarnu štetu, Hrvatska bi mi danas dugovala oko 10 miliona kuna (oko 1,3 miliona evra) – izračunao je Kolundžić.

Kuća oko koje se ovaj Kninjanin sudi nalazila se u zadarskom naselju Bili Brig.

Kujundžić je u Zadru živeo i radio sve do maja 1991. godine, tačnije do “hrvatske kristalne noći”.

– Tada je devastirano i opljačkano više od 130 objekata i oko 500 srpskih kuća. Iz straha za svoju familiju morao sam da napustim grad, a ubrzo dobijam i otkaz u firmi gde sam radio zato što nisam potpisao pismo lojalnosti Franji Tuđmanu. Dok sam još bio u izbeglištvu, 12. septembra te godine nepoznati počinioci su opljačkali i zapalili moju kuću sa dva trosobna stana i fiskulturnom dvoranom. Sve je izgorelo – priseća se Kolundžić.

Na sreću, kuća je imala polisu osiguranja, pa je od Croacia osiguranja tražio odštetu, a kada mu nije uspelo, presavio je tabak i tužio ih.

Od tada do danas smenjivala su se nebrojena ročišta, sudnice i sudije, da bi za tih skoro tri decenije sudskog spora ostao ne samo bez te kuće, već i bez supruge, koja je preminula, a na kraju i dece koja su napustila Hrvatsku. Jedino je još on ostao, poput Don Kihota, da se bori sam protiv vetrenjača.

Čitav pravni galimatijas u kome treba vremena da se sve poveže započeo je te 1993. kada je podneo svoju prvu tužbu Opštinskom sudu u Zadru.

– Prema mišljenju građevinskog veštaka, osiguranje je trebalo da mi nadoknadi 310.500 kuna (oko 42.000 evra), ali je sud odbio da mi nadoknadi i zahtev za uništeni nameštaj. Kada je tu odluku potvrdio i Županijski sud, 2002. sam se žalio Vrhovnom sudu koji postupak vraća na početak. Posle dve godine se prvi put obraćam Ustavnom sudu radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku i tada mi se dodeljuje 1.200 evra i nalaže Županijskom sudu da donese novu odluku u roku od šest meseci – priča Kolundžić.

Ta presuda je doneta u roku, ali obe strane se žale na presudu koja je doneta 2006. Dve godine kasnije njegova je odbijena zbog čega traži reviziju postupka pred Vrhovnim sudom koji postupak opet vraća na Županijski sud.

– I ponovo pišem Ustavnom sudu koji mi ponovo prihvata zahtev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i ovog puta dodeljuje 7.600 kuna (oko 1.000 evra).

Traže mu 3.000 evra: Kroacija osiguranje

Na kraju, 2011. godine, Croatia osiguranje mu isplaćuje 80.220 kuna (10.787 evra) uz naznaku da bi to bilo to.

Advokati Gliše Kolundžića se žale na tu odluku i angažuju veštaka koji argumentuje da su ga samo na osnovu kamata oštetili za čak 111.000 kuna (oko 15.000 evra).

Sledi nov niz veštačenja, osporavanja veštačenja i novih veštačenja i tako sve do 2018. godine kada je na osnovu sudskog rešenja Finansijska agencija Hrvatske (Fina) trebalo da mu u roku od 60 dana, bez da žalba odloži izvršenje, isplati 191.376 kuna (25.734 evra), sa zateznim kamatama i troškovima postupka.

– Međutim, moj slučaj odlazi na Županijski sud u Splitu, koji februara ove godine ukida to rešenje i proces vraća na početak, s tom razlikom što je Opštinski sud u Zadru doneo rešenje za novim veštačenjem stručnjaka za računovodstvo i finansije koji je, gle čuda, izračunao da sada ja treba da vratim Croacia osiguranju 22.574 kuna (oko 3.000 evra) – kaže naš sagovornik.

Na pitanje da li očekuje da će se njegov proces ikada završiti, on samo odmahuje rukom.

– Više u ništa ne verujem. Jedino sam, poput mnogih drugih građana Hrvatske, veoma razočaran našim pravosuđem – zaključuje Glišo Kolundžić.

Kafkin proces

Kolundžić kaže da je “sreća u nesreći” da u najnovijem postupku neće morati da dokazuje da mu kuća nije oštećena ratnim razaranjem, već tako što je namerno zapaljena.

– Niz godina sam vodio borbu da dokažem kako mi kuća nije slučajno izgorela ili je pogođena u ratu, već da je neko ciljano došao i zapalio je. Sada će u fokusu biti isključivo veštačenje o načinu obračuna kamate i glavnice u dosadašnjim procesima – kaže Kolundžić.