EPA/Patrick Seeger

Najmlađa članica Evropske unije (EU) Republika Hrvatska od 1. januara preuzela je šestomesečno predsedavanje Unijom.

S obzirom na to kako je novizabrani predsednik Hrvatske Zoran Milanović tretirao Srbiju u predizbornoj kampanji, prvo uz vest o hrvatskom predsedavanju pomislite, jeste to da će srpskom teretnjaku na putu evroitengracija komšije stavljati klipove u točkove.

Upitan da li je zabrinut da će Milanović blokirati put Srbije prema EU, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je privredni rast Srbije najbolji odgovor na uvrede koje je hrvatski predsednik slao u predizbornoj kampanji.

Nerešena pitanja

Podsetimo, Milanović je rekao da ne bi blokirao put Srbije u EU, “osim ako nam ne daju toliko razloga da nemamo drugog izbora”.

– Hrvatska neka radi svoj posao, blokirali nas ili ne, mi ćemo rasti dvostruko brže od njih i napredovaćemo brže… a njima želimo sve najbolje i želimo dobre odnose s njima – prokomentarisao je Vučić poruke iz susedstva.

Istina, spoljnu politiku Hrvatske vodi vlada, a u Banskim dvorima poručuju da će im narednih šest meseci prioritet biti Bregzit, razgovori o klimi, sedmogodišnjem budžetu Unije, ali i tema proširenja na zapadni Balkan. Nesumnjivo je da će hrvatski stav podrazumevati i uslovljavanje Srbije nerešenim bilateralnim pitanjima.

Urednik portala Euractiv.hr Željko Trkanjec podseća da je Hrvatska po pitanju Srbije postavila vrlo jasne kriterijume u svom programu predsedavanja Savetom EU.

– To je regionalna saradnja i suočavanje sa prošlošću. Dakle, Srbija će morati da preduzme neke dodatne korake da bi od strane hrvatskog predsedavanja mogla da naiđe na pozitivne elemente. Ali, potpuno je jasno da će i ona biti deo zapadnobalkanskog paketa i Hrvatska neće praviti probleme mimo onoga što je zapisano u kopenhagenskim kriterijumima – rekao je Trkanjec za Radio Slobodna Evropa.

Ovlašćenja zemlje predsedavajuće Saveta EU ne treba precenjivati. Uglavnom se svode na rukovođenje u radnim grupama i konferencijama i imaju mogućnosti nametanja nekih tema i to je, menje-više, sve.

Makronova incijativa

Otud ne čudi što direktor Centra za spoljnu politiku Dragan Đukanović smatra da je dobar signal za Srbiju i zemlje regiona to što proširenje ima značajno mesto na agendi hrvatskog predsedavanja, ali da se ne može očekivati bilo kakvo suštinsko ubrzanje u tom procesu.

– S druge strane, imamo i Makronovu inicijativu o novoj metodologiji proširenja koja još nije zvanično usvojena unutar EU i o kojoj se i dalje razgovara. Tako da ne treba imati neka nerealna očekivanja – objašnjava Đukanović.

Nataša Dragojlović iz Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji ističe da napredak Srbije zavisi samo od Srbije.

– Od onih merljivih rezultata koje smo u stanju da dokažemo EK i svim državama članicama. Hrvatska je samo jedna od 28 država članica te ona jedna neće moći ni da pomogne Srbiji, niti da joj odmogne na putu – ističe Dragojlovićeva.

Rotirajuće predsedavanje EU Hrvatska je preuzela od Finske i predaće ga poslednjeg dana juna Nemačkoj.

“Pošten posrednik”

Zanimljivo je da se Hrvatska pred kraj 2019. godine povukla iz debate koja se među zemljama članicama vodila oko nastavka politike proširenja. Hrvatski zvaničnici objašnjavali su da kao predsedavajuća članica i “pošten posrednik”, ne treba da se svrstavaju ni u jednu jedinu grupu koja je do sada predložila svoje viđenje moguće promene u procesu pristupanja.

Majski samit

U Programu hrvatskog predsedavanja Savetu EU, usvojenom 27. decembra, ističe se da će “vrhunac hrvatskog predsedavanja biti samit EU i Zapadnog Balkana” koji je zakazan za maj.

Iz Zagreba su najavili da je njihova ambicija da samit 2020. godine, iznedri “mapu puta” za region Zapadnog Balkana za narednih 10 godina.

Dragan Đukanović, međutim, smatra da najviše što se od majskog samita može očekivati jeste dodatna potvrda izvesnosti članstva država Zapadnog Balkana u EU.