Ministarstvo odbrane
Čuvanje domovine čast i obaveza: Pripadnici Vojske Srbije

Stručna javnost u Srbiji je nepodeljenog stava da bi vraćanje obaveznog služenja vojnog roka bio dobar potez, ali i da bi država morala da pronađe odgovarajući model koji bi bio prihvatljiv mladim generacijama.

Ovo je ukratko siže istraživanja “Vesti” da li bi Srbija trebalo da vrati obavezno služenje vojnog roka ukinuto 2010. godine.

Nekadašnji predsednik Vojnog suda u Beogradu, a sada uspešan advokat, Đorđe Trifunović, ističe da bi to bilo višestruko korisno.

Patriotizam i disciplina

– Time se nesporno pojačava odbrambena sposobnost zemlje, razvija patriotizam i tradicija, utiče na socijalizaciju i emotivno odrastanje mladih uz razvijanje i lične discipline, koja je neophodna. Zatim, stvara se dobra kadrovska baza za angažovanje profesionalnih vojnika, koji će ostati okosnice svih vojnih aktivnosti, s tim što treba konačno povoljnije urediti status profesionalnih vojnika i učiniti to zanimanje privlačnijim. Konačno, država dobija i kontingent ljudi koje je moguće neposredno angažovati u slučaju elementarne nepogode – kaže Trifunović.

On navodi da Srbija ne treba mnogo da “eskperimentiše” već preuzme najbolja rešenja iz zakona koji su već postojali u SFRJ i SRJ.

– A mladi bi mogli dodatno da se stimulišu kroz posebne uslove zapošljavanja u MUP, Ministarstvu pravde, Ministarstvu za vanredne situacije, carini ili poslovima obezbeđenja. Nije dovoljno da za radna mesta u ovim institucijama uslov bude odsluženi vojni rok, već to mora biti uslov – naglašava Trifunović.

Predsednik skupštine Kluba generala i admirala Srbije, general-potpukovnik u penziji Milomir Miladinović ističe da bi za Srbiju bilo najprimereniji “kombinovani evropski model”.

– To znači da moramo da imamo profesionalni sastav koji će biti zadužen za sve sofisticiranije borbene sisteme i da bude okosnica priprema u slučaju potrebe i zajedno sa ostalima faktor odvraćanja. Brojno stanje profesionalnih vojnika bi mogao da bude do jedne trećine, dok bi se ostali obučavali i po potrebi raspoređivani u jedinice. Otuda je dovoljno od tri do šest meseci za obuku, ali nadoknada gubitka obučenog rezervnog sastava je moguća samo obukom u jedinicama Vojske Srbije – decidan je Miladinović.

Obnova rezervnog sastava

Urednik emisije o vojsci “Dozvolite…” na RTS-u, Goran Janićević kaže da država razmišlja o vraćanju obaveznog vojnog roka iz više razloga, a jedan od ključnih je da bi se popunio rezervni sastav Vojske Srbije.

– Ključni razlozi su i pomoć aktivnim jedinicama VS, izmenjena geopolitička situacija, ali i činjenica da već deset godina nemamo masovnu vojnu obuku zbog čega se polako prazni naš rezervni sastav koji u slučaju rata broji nekoliko desetina hiljada ljudi. Važno je naglasiti da Srbija danas ima rezervni sastav koji je primeren veličini zemlje i broju stanovnika i Vojska tu kao institucija zadužena za odbranu zemlje dobro radi svoj posao. Ali, postoje problemi sa popunom jedinica jer mladim ljudima vojni poziv više nije privlačan kao ranije i to nije samo srpski – već globalni problem.

Milan Galović, dugogodišnji vojni novinar “Politike”, ocenjuje da se značaj popunjenosti rezervnog sastava najbolje video tokom 78 dana odbrane od NATO agresije.

– Da li bi se Srbija odbranila da je imala malu, profesionalnu vojska bez rezervnog sastava? Naravno da ne bi. Činjenica je da se za ovih deset godina naš rezervni sastav “istopio”. Obučavan je mali broj vojnika koji su se uglavnom prijavljivali u nadi da će postati profesionalni vojnici ili dobiti posao u vojsci. Nikada se ne zna šta nosi budućnost, šta će biti za sedam ili 17 godina. Moja generacija je smatrala da rata nikada neće biti, pa su se desili raspad SFRJ i NATO agresija. Jednostavno, ozbiljna država mora računati i na teške izazove u budućnosti, a u nadi da do njih neće doći – upozorava Galović.

Galović: Skandinavski model

Milan Galović kaže da bi Srbija trebalo da se ugleda na modele služenja vojske u skandinavskim zemljama.

– Svi regruti se uvode u evidenciju, ali država poziva samo manji deo generacije sazrele za vojsku, biraju ih po obrazovanju i stečenim veštinama i imaju izvesne privilegije od strane društva. Najbolja stvar je što se na taj način dobijaju motivisani vojnici, nema preganjanja sa onima koji ne žele da služe vojsku. Međutim, pitanje je da li bi ovde mogla da zaživi balkanska varijanta skandinavskog sistema. Rasprava je tek počela, ali mislim da ćemo se, ako se ponovo uvede obavezni vojni rok, vratiti našoj tradiciji u nekom savremenom ruhu, dakle podsećaće na stare vojničke dane uz neka nova rešenja – zaključuje Galović.

Poštovati duh vremena

Urednik emisije “Dozvolite…” Goran Janićević smatra da bi svako buduće rešenje moralo da bude u duhu vremena i sa ključnim ciljem da doprinese boljem funkcionisanju Vojske Srbije.

– Već dugo živimo u vremenu gde deca prvo nauče da instaliraju aplikacije na mobilnom telefonu, a mnogo teže nauče vezivanje pertli. Takve mlade ljude, koji žive u virtuelnom svetu, treba naučiti kako da rasklope automatsku pušku, kako se kreću na bojnom polju, gađaju iz minobacača ili haubice, iskopaju rov – naglašava Janićević.

Sutra – Vraćanje obaveznog vojnog roka u Srbiji (3): Ili odsluži ili plati?!