commoswikipedia.org/Julian Nyča
Preševska dolina

Albanski politički lideri iz Preševa i Bujanovca prethodnih dana ponovo su pokrenuli temu statusa Albanaca u ovom delu Srbije i uz pozivanje na rezultate referenduma iz 1992. godine istakli staru ideju o pripajanju Kosovu, kao i zahtev da se to čak uvrsti u sastavni deo dijaloga Beograda i Prištine.

Ovo je prema najavama trebalo da bude saopšteno u četvrtak tokom planirane proslave Dana albanske zastave u Preševu, ali je sve ipak odloženo zbog tragičnih posledica zemljotresa u Albaniji.

Predsednik Albanske demokratske stranke u Preševu Ragmi Mustafa i predsednik opštine Bujanovac Šaip Kamberi proteklih dana su kroz iznete stavove u javnosti apsolutno podgrejali priču o statusu albanske zajednice i ukazali na ono što planiraju. Između ostalog, moglo se čuti i da nisu sasvim zadovoljni podrškom koju za ideju pripajanja Kosovu u poslednje vreme dobijaju iz Prištine.

– U poslednje vreme došlo je do frustracija u politici Kosova i taj naš zahtev se izbegava zbog toga što Srbija može tražiti nešto zauzvrat – rekao je Ragmi Mustafa.

Koliko je priča o referendumu iz 1992. relevantna, šta se ovim želi postići i da li se ambicije pojedinih albanskih političara u Preševu i Bujanovcu mogu nametnuti kao tema, pre svega u Prištini i Tirani, a zatim i na njihovoj relaciji sa Beogradom?

Ljepaja: To su nepostojeći problemi

Politički analitičar iz Prištine Fadilj Ljepaja ocenjuje za Kosovo Onlajn da zahtevi lidera Albanaca iz Preševske oblasti za pripajanje Kosovu imaju za cilj da ponovo aktuelizuju pitanje promene granica.

– Nakon što je propala ideja Hašima Tačija, Aleksandra Vučića i Edija Rame oko promene granica, lideri Albanaca iz Preševa pokušavaju pred buduću Vladu Kosova da stave drugorazredne probleme. To su nepostojeći problemi – smatra Ljepaja.

Prema njegovim rečima, ideje albanskih lidera iz Preševa, Bujanovca i Medveđe su zapravo deo plana pojedinih političara za promenu granica.

– Mislim da se u igru ubacuju preševski lideri, da se postavi pitanje o razgraničenju, ne poštujući sadašnje granice između Kosova i Srbije – navodi Ljepaja.

Komentarišući stav Pokreta Samoopredeljenje Aljbina Kurtija da građani Kosova imaju pravo da se na referendumu izjasne o ujedinjenju sa Albanijom, Ljepaja kaže da je bilo kakvo prekrajanje granica otvaranje “Pandorine kutije” i izvor konflikta.

Stanković: Rama je objasnio

Predsednik Koordinacionog tela za jug Srbije Zoran Stanković rekao je za Kosovo Onlajn da su Albanci iz opština Preševo, Bujanovac i Medveđa građani Republike Srbije i da bi svoje probleme trebalo da rešavaju u okviru institucija zemlje čiji su građani.

Reagujući na izjavu Ragmija Mustafe, da će Albanci iz tri opštine na jugu Srbije tražiti realizaciju referenduma iz 1992. i ujedinjenje sa Kosovom, Stanković je podsetio da je Mustafa bio prisutan u Preševu kada su najviši albanski zvaničnici potvrdili da su Albanci sa juga građani Srbije.

– Ragmi Mustafa je bio prisutan u Preševu kada je premijer Albanije Edi Rama rekao isto što i tadašnji predsednik Albanije Bujar Nišani, kao i Iljir Meta u Medveđi, da su Albanci iz opština Preševo, Bujanovac i Medveđa građani Republike Srbije. Da svoja prava treba da ostvaruju u organima Srbije i da se prema njima primenjuju zakoni Srbije. Ja tu nemam šta da dodam – poručio je Stanković.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here