Pixabay.com
Foto: Ilustracija

Inflacija u 19 zemalja evrozone nastavila je da raste osmi mesec zaredom i u junu je dosegla rekordnih 8,6 odsto na godišnjem nivou što je za oko pola procenta više nego u prethodnom mesecu. Rast cena potrošačkih proizvoda direktno i žestoko je pogodio i članice EU gde je srpska dijaspora najbrojnija, pa se za plate i penzije može kupiti sve manje.

Naši zemljaci ne kriju da život postaje sve teži i da su zabrinuti za budućnost. U Nemačkoj je junska inflacija na godišnjem nivou pala na 7,6 odsto u odnosu majskih 7,9 procenata, ali to prosečno poboljšanje prepoznaju samo statističari i političari, budući da su cene osnovnih životnih proizvoda porasle mnogo više.

Kriza se koristi za krađu

Ljubiša Stanković, iz Kronberga, kaže da se kriza u Nemačkoj oseća poslednjih četiri meseca, a da je najviše primetna u najbitnijim stvarima za život.

– U prodavnicama prehrambene robe vidi se da su cene svih namirnica skočile od 30 odsto, pa naviše. Do pre mesec dana smo bili svedoci nestašice ulja, a sada ga opet ima ali po tri puta većoj ceni. Bilo je čak i nestašice toalet papira, ali se to automatski dešava čim neko spomene reč kriza i ljudi pohrle da kupuju – priča Ljubiša Stanković.

On kaže da je još gora situacija na benzinskim pumpama, gde su sve vrste goriva poskupele za oko 50 evrocenti po litru. Čudno je je da dizel ujutro košta preko 2,10 evra, a u popodnevnim satima 30 evro centi manje.

– Tu razliku objašnjvaju ratom u Ukrajini i kretanjem cene nafte na berzi. Ipak, mislim da to nije istina, nego da je reč o otvorenoj krađi na račun običnih ljudi. Rekao bih da je sve veštački napravljeno, jer to je njihov sistem otimanja novca. Čim izazovu krizu negde u svetu odmah iskoriste za krađu. Nije moguće da je ujutro rat intenzivniji nego posle podne – kaže Ljubiša Stanković.

Problem i računi

I u Austriji inflacija svakog meseca obara rekord. Prema prvoj proceni Statističkog zavoda, inflacija je u junu bila 8,7 odsto, čitav procenat više nego u maju. Time je inflacija dostigla najviši nivo još od septembra 1975. godine. Realne plate tako gube vrednost i Austrijanci i naši ljudi u toj zemlji mogu za njih da kupe sve manje.

Bečlijka Nataša Panić kaže da se na svakom koraku oseća da je život u Austriji sve skuplji.

– Počela sam da brinem za budućnost i mogućnost plaćanja svih računa. Cene rastu, ali ne i plate – kaže Nataša Panić koja ističe da je rast cena primetan još od početka pandemije, a da je od početka rata u Ukrajini dramatičan.

Katarina Grujić, takođe iz Beča, zbog visoke cene goriva sve ređe seda za volan, ali to nije jedini način na koji pokušava da smanji troškove.

– Prešla na kupovinu jeftinijih proizvoda, umesto kvalitetnijih i skupljih. Prilikom svake kupovine uočim rast cena. Svaki dan, čini mi se, menjaju se cene nagore – kaže Katarina Grujić.

EU i Berlin u magli

Andreja Lović, iz Ofenbaha u Nemačkoj, kaže da se u ovoj zemlji kriza oseća u svakodnevnom životu od prodavnica do benzijskih pumpi.

– Inflacija je dosta visoka i to se primeti prilikom kupovine osnovnih proizvoda kao što su šećer, brašno ili ulje. Sve je poskupelo. Na pumpama su redovi u večernjim satima kada je cena goriva nešto niža. Ljudi čekaju i po dvadesetak minuta kako bi jeftinije platili benzin. Meni ipak najviše smeta što još nema rešenja na vidiku i čini mi se da vlada u Berlinu i Evropska unija ne znaju u kom pravcu sve to ide. Ne vidi se kraj krizi. U prodavnici sam primetio da su dosta poskupeli i puter i sirevi, ali to mi manje smeta nego što povremeno nestaju ulje i brašno. Više je to veštački izazvana nestašica nego s realnim uzrocima – kaže Andreja Lović.

Sledi pad privrede

Generalni direktor Statističkog zavoda Austrije Tobijas Tomas kaže da je poskupljenje obuhvatilo sve sektore.

– Pored novog rasta cene goriva i lož ulja, može da se vidi i rast cena namirnica i u ugostiteljstvu – kaže Tomas.

Uprkos svemu, austrijska privreda raste, ali eksperti prognoziraju da će naredne godine inflacija to zaustaviti.

Vratimo se u maticu

Junska inflacija na godišnjem nivou povećana je i u Francuskoj i to više nego što su i najpesimističniji ekonomisti očekivali. Rast cena dosegao je nivo od 6,5 odsto u odnosu na majskih 5,8 procenata i pogodio naročito radnike.

Goran Glišić je građevinac iz Pariza. Ovaj težak posao poslednjih dana obavlja u zatvorenom, pa mu sunce ne bije po glavi, ali mu goleme muke zadaje inflacija.

– Sve je poskupelo. A šta da se radi. Nama građevincima je posebno teško sa materijalom, uđeš u prodavnicu i ne znaš šta će te dočekati. Svaki dan se desi neko neprijatno iznenađenje, a pojeftiniti sigurno neće. Benzin je juče bio 2,30 evra, jutros 2,44. Obilaziš, na pet mesta moraš gledati cene. Sa hranom je isto, tu je u problemima moja supruga. Nije joj lako, sekira se, a ja bih da jedemo isto kao pre. Ipak, na hrani i piću zasad se ne štedi – kaže Goran Glišić.

Parižanin Goran Vukić inflaciju opisuje jednom rečju: “Katastrofa.”

– Ovo je užas! Cene goriva besne, a za njim sve poskupljuje. Uskoro će biti velika kriza, posle sezone godišnjih odmora očekuju se demonstracije, nezadovoljstvo je preveliko, a predviđaju i da će vlada pasti. Moja preporuka zemljacima je da se vrate u maticu. U Francuskoj cene hrane i ostalog neće moći da se prate, jer se plate ne povećavaju. Evo, u samoposlugama nema senfa. Poznat je senf dižon, a proizvodi se u Ukrajini. Kako to sada? Strašno je, nestašice i cene se napumpavaju, a neko se debelo bogati, dok je narod sve siromašniji – ogorčen je Goran Vukić.

Nestala radnička klasa

Zorica Dimitrijević ukazuje da je kriza pogodila svakog. Cene idu nagore, a plate miruju.

– Imala sam platu od 1.800 evra, a dobila sam penziju od 400. Možda je to u skladu sa zakonom, ali se od toga ne može živeti. Litar ulja je bio 1,5 evra, a sada je četiri. Sve je skuplje od 50 do 100 odsto. I struja će poskupeti, a tek onda će cena svih artikala skočiti. Svi su osiromašili. Srednje i radničke klase, više nema – zabrinuta je Zorica Dimitrijević.

Biće još gore i dugo će trajati

Nemačka je prvi put od 1991. godine zabeležila trgovinski deficit na mesečnom nivou, zbog viših cena uvoznih proizvoda.

Tako je nemačka Federalna služba za statistiku objavila da je u maju vrednost izvoza iznosila 125,8 milijardi evra, dok je vrednost uvoza bila 126,7 milijardi evra. To znači da zabeleženi trgovinski deficit Nemačke iznosi milijardu evra.

Analitičari porast nemačkog uvoza pripisuju inflaciji. Naime, zbog rata u Ukrajini i sankcija zapadnih zemalja izvoz Nemačke u Rusiju pao je za 50 odsto.

Kancelar Olaf Šolc za to vreme priprema građane Nemačke na nova poskupljenja.

– Aktuelna kriza neće biti završena za nekoliko meseci – rekao je Šolc na sastanku s najvišim predstavnicima poslodavaca i sindikata.

On je istakao da su zbog rata u Ukrajini i prethodno pandemije korona virusa i poremećeni lanci snabdevanja, što je stvorilo neizvesnost.

– Moramo da se pripremimo da se ova situacija neće promeniti u dogledno vreme. Nemačka se suočava s istorijskim izazovom. Kao zemlja ćemo dobro proći kroz ovu krizu samo ako se udružimo, ako zajednički, ruku pod ruku pronađemo rešenja – rekao je Šolc.