• Marketing
  • Politika privatnosti
  • Kontakt
|
Петак, 28. август 2026.
  • Uloguj se
Vesti Online
Advertisement
  • Naslovna
  • Info
  • DijasporaTOP
    • SVE
    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • UAE
    Pljačka u Beču: Naoružani lopovi odneli dijamantsku ogrlicu

    Pljačka u Beču: Naoružani lopovi odneli dijamantsku ogrlicu

    AfD postaje nova narodna snaga Nemačke: Sve jači patriotski talas

    Nemačke škole zabranjuju olovke sa znakom AfD-a: „Ućutkuju učenike drugačijeg mišljenja“

    NIPSCO vratila struju za 99 odsto korisnika u severozapadnoj Indijani: Pokrenuta istraga

    NIPSCO vratila struju za 99 odsto korisnika u severozapadnoj Indijani: Pokrenuta istraga

    Pokolj u nemačkoj privatnoj školi: Stradale dve osobe – napadač (19) uhapšen

    Pokolj u nemačkoj privatnoj školi: Stradale dve osobe – napadač (19) uhapšen

    Tragedija u Italiji: Helikopter udario u sajlu žičare, dve osobe poginule

    Tragedija u Italiji: Helikopter udario u sajlu žičare, dve osobe poginule

    Berlin traži policajce, ali kandidati ne znaju nemački: Stotine mesta ostale prazne

    Berlin traži policajce, ali kandidati ne znaju nemački: Stotine mesta ostale prazne

    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • UAE
  • Vesti
    • SVE
    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Svet
    • Tema
    Veliko proširenje beogradskog aerodroma: Stižu novi gejtovi, hotel i sedište Air Serbia

    Rekordni jul na Aerodromu Nikola Tesla: Oboreni mesečni i dnevni rekord

    Važan sastanak predsednika Vučića: Srbiji se otvaraju vrata za nove milijarde

    Predsednik Vučić danas sa građanima Podrinja: Podrška domaćinima, fabrikama i školama

    Moskva optužila Hag za smrt Mladića: Ignorisali njegovo teško zdravstveno stanje

    Moskva optužila Hag za smrt Mladića: Ignorisali njegovo teško zdravstveno stanje

    Žarkovo dobija metro stanicu: Poznati izgled i tehnički detalji

    Žarkovo dobija metro stanicu: Poznati izgled i tehnički detalji

    Vlada odlučila: Srbija otvara diplomatsko predstavništvo u Uzbekistanu

    Vlada odlučila: Srbija otvara diplomatsko predstavništvo u Uzbekistanu

    Srpski gejming u Nemačkoj: Na Gamescomu nastupa 12 kompanija

    Srpski gejming u Nemačkoj: Na Gamescomu nastupa 12 kompanija

    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
      • Crna Gora
    • Tema
  • Evropska politika
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
    • SVE
    • Istorija
    • Istraži Srbiju
    • Pravoslavlje
    Gudurica slavi tradiciju: Manifestacija „Zlatna jesen“ okuplja čuvare nasleđa

    Gudurica slavi tradiciju: Manifestacija „Zlatna jesen“ okuplja čuvare nasleđa

    Ambasador EU traži „korekciju tona“ – Srpski Most traži ista pravila za sve

    Srpski most objavio italijanske izvore: Posle 1690. Arnauti naseljavaju Peć i Prištinu

    Izložba „Svetlost logosa“ u Beogradu: Od 1. septembra pred publikom 124 ikone iz 18 zemalja sveta

    Izložba „Svetlost logosa“ u Beogradu: Od 1. septembra pred publikom 124 ikone iz 18 zemalja sveta

    Trajanov put kroz Đerdap: Rimsko čudo koje je progutao Dunav

    Trajanov put kroz Đerdap: Rimsko čudo koje je progutao Dunav

    „Umekšavanje zlih srca”: Čudotvorna ikona koja miri neprijatelje i donosi utehu

    „Umekšavanje zlih srca”: Čudotvorna ikona koja miri neprijatelje i donosi utehu

    Od ratnika do književnog velikana: Životni put Stevana Sremca

    Od ratnika do književnog velikana: Životni put Stevana Sremca

    • Istraži Srbiju
    • Istorija
    • Pravoslavlje
    • Humanost
  • Magazin
    • SVE
    • Ljubimci
    • Showbiz
    • Zanimljivo
    Pas, partner i terapeut: Kada ljubav prema psu postane beg od ljudi

    Pas, partner i terapeut: Kada ljubav prema psu postane beg od ljudi

    Jedna kolekcija bila je dovoljna da promeni modu: Priča o Kristijanu Dioru

    Jedna kolekcija bila je dovoljna da promeni modu: Priča o Kristijanu Dioru

    Cimet rolnice koje se tope u ustima: Evo tačnog recepta i postupka

    Cimet rolnice koje se tope u ustima: Evo tačnog recepta i postupka

    Volite da budete sami? Naučnici kažu da to može imati veze sa inteligencijom

    Volite da budete sami? Naučnici kažu da to može imati veze sa inteligencijom

    Milioni umiru zbog duvana: Ni novi nikotinski proizvodi nisu bez rizika

    Milioni umiru zbog duvana: Ni novi nikotinski proizvodi nisu bez rizika

    Šokantno otkriće u nakitu sa Amazona i TikTok Shopa

    Šokantno otkriće u nakitu sa Amazona i TikTok Shopa

    • Showbiz
    • Zanimljivo
    • Ljubimci
  • Kolumna
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Vesti Online
  • Naslovna
  • Info
  • DijasporaTOP
    • SVE
    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Italija
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • Švedska
    • UAE
    Pljačka u Beču: Naoružani lopovi odneli dijamantsku ogrlicu

    Pljačka u Beču: Naoružani lopovi odneli dijamantsku ogrlicu

    AfD postaje nova narodna snaga Nemačke: Sve jači patriotski talas

    Nemačke škole zabranjuju olovke sa znakom AfD-a: „Ućutkuju učenike drugačijeg mišljenja“

    NIPSCO vratila struju za 99 odsto korisnika u severozapadnoj Indijani: Pokrenuta istraga

    NIPSCO vratila struju za 99 odsto korisnika u severozapadnoj Indijani: Pokrenuta istraga

    Pokolj u nemačkoj privatnoj školi: Stradale dve osobe – napadač (19) uhapšen

    Pokolj u nemačkoj privatnoj školi: Stradale dve osobe – napadač (19) uhapšen

    Tragedija u Italiji: Helikopter udario u sajlu žičare, dve osobe poginule

    Tragedija u Italiji: Helikopter udario u sajlu žičare, dve osobe poginule

    Berlin traži policajce, ali kandidati ne znaju nemački: Stotine mesta ostale prazne

    Berlin traži policajce, ali kandidati ne znaju nemački: Stotine mesta ostale prazne

    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • UAE
  • Vesti
    • SVE
    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
    • Svet
    • Tema
    Veliko proširenje beogradskog aerodroma: Stižu novi gejtovi, hotel i sedište Air Serbia

    Rekordni jul na Aerodromu Nikola Tesla: Oboreni mesečni i dnevni rekord

    Važan sastanak predsednika Vučića: Srbiji se otvaraju vrata za nove milijarde

    Predsednik Vučić danas sa građanima Podrinja: Podrška domaćinima, fabrikama i školama

    Moskva optužila Hag za smrt Mladića: Ignorisali njegovo teško zdravstveno stanje

    Moskva optužila Hag za smrt Mladića: Ignorisali njegovo teško zdravstveno stanje

    Žarkovo dobija metro stanicu: Poznati izgled i tehnički detalji

    Žarkovo dobija metro stanicu: Poznati izgled i tehnički detalji

    Vlada odlučila: Srbija otvara diplomatsko predstavništvo u Uzbekistanu

    Vlada odlučila: Srbija otvara diplomatsko predstavništvo u Uzbekistanu

    Srpski gejming u Nemačkoj: Na Gamescomu nastupa 12 kompanija

    Srpski gejming u Nemačkoj: Na Gamescomu nastupa 12 kompanija

    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
      • Crna Gora
    • Tema
  • Evropska politika
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
    • SVE
    • Istorija
    • Istraži Srbiju
    • Pravoslavlje
    Gudurica slavi tradiciju: Manifestacija „Zlatna jesen“ okuplja čuvare nasleđa

    Gudurica slavi tradiciju: Manifestacija „Zlatna jesen“ okuplja čuvare nasleđa

    Ambasador EU traži „korekciju tona“ – Srpski Most traži ista pravila za sve

    Srpski most objavio italijanske izvore: Posle 1690. Arnauti naseljavaju Peć i Prištinu

    Izložba „Svetlost logosa“ u Beogradu: Od 1. septembra pred publikom 124 ikone iz 18 zemalja sveta

    Izložba „Svetlost logosa“ u Beogradu: Od 1. septembra pred publikom 124 ikone iz 18 zemalja sveta

    Trajanov put kroz Đerdap: Rimsko čudo koje je progutao Dunav

    Trajanov put kroz Đerdap: Rimsko čudo koje je progutao Dunav

    „Umekšavanje zlih srca”: Čudotvorna ikona koja miri neprijatelje i donosi utehu

    „Umekšavanje zlih srca”: Čudotvorna ikona koja miri neprijatelje i donosi utehu

    Od ratnika do književnog velikana: Životni put Stevana Sremca

    Od ratnika do književnog velikana: Životni put Stevana Sremca

    • Istraži Srbiju
    • Istorija
    • Pravoslavlje
    • Humanost
  • Magazin
    • SVE
    • Ljubimci
    • Showbiz
    • Zanimljivo
    Pas, partner i terapeut: Kada ljubav prema psu postane beg od ljudi

    Pas, partner i terapeut: Kada ljubav prema psu postane beg od ljudi

    Jedna kolekcija bila je dovoljna da promeni modu: Priča o Kristijanu Dioru

    Jedna kolekcija bila je dovoljna da promeni modu: Priča o Kristijanu Dioru

    Cimet rolnice koje se tope u ustima: Evo tačnog recepta i postupka

    Cimet rolnice koje se tope u ustima: Evo tačnog recepta i postupka

    Volite da budete sami? Naučnici kažu da to može imati veze sa inteligencijom

    Volite da budete sami? Naučnici kažu da to može imati veze sa inteligencijom

    Milioni umiru zbog duvana: Ni novi nikotinski proizvodi nisu bez rizika

    Milioni umiru zbog duvana: Ni novi nikotinski proizvodi nisu bez rizika

    Šokantno otkriće u nakitu sa Amazona i TikTok Shopa

    Šokantno otkriće u nakitu sa Amazona i TikTok Shopa

    • Showbiz
    • Zanimljivo
    • Ljubimci
  • Kolumna
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Vesti Online
|
  • Naslovna
  • Info
  • Dijaspora
  • Vesti
  • Evropska politika
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
  • Magazin
  • Kolumna
Naslovna Vesti Privreda

Hronika jednog bankrota: Kako je propao Avon?

Redakcija Redakcija
19.08.2024
Privreda
Vreme čitanja: 4 min čitanja
A A
0
Hronika jednog bankrota: Kako je propao Avon?
129
DELJENO
677
PREGLEDA

Avon, jedna od najpoznatijih marki kozmetike na svetu, zatražio je bankrot.

To još uvek ne znači da kompanija prestaje s poslovanjem, ali je korak prema potpunom gašenju. Zahtev za bankrot predat je sudu u SAD po tzv. Chapter 11, što je poslednji pokušaj da se neka kompanija spasi. U tom procesu kompanija može da nastavi poslovanje, zadužuje se uz dozvolu suda i uopšteno, da pokušava da restruktuira poslovanje. Ako to ne uspe, zauvek se gasi.

Ovo nije definitivan kraj brenda, nego verovatno strateška odluka kako bi se stabilizovalo poslovanje. Mnoge velike kompanije bile su u istom procesu pa su se uspešno restruktuirale i danas uspešno posluju, poput Dženeral motorsa, ali Avonu poslednjih nekoliko godina kontinuirano padaju prihodi i prodaja, a svaki pokušaj promene negativnog trenda je propao.

Iz kompanije svoju odluku opravdavaju prevelikim troškovima vezanim za tužbe zbog upotrebe minerala talk u proizvodima, koji navodno uzrokuje rak. Dosad je zbog tih tužbi kompanija imala dodatne troškove više od 225 miliona dolara, a ukupni dugovi dostigli su 1,3 milijarde dolara.

Srećna okolnost je što većinom duguje maternjoj kompaniji, brazilskoj Natura&Co. Ona je kupila Avon 2020. za dve milijarde dolara, čime je stvorena tada četvrta najveća kozmetička kompanija na svetu.

Zbog korišćenja talka u svojim proizvodima, finansijski teret tužbi imaju i druge kozmetičke kompanije, njih više od 30. Jedna od njih je Johnson & Johnson, koji je, između ostalog, koristio talk u dečjem puderu. Dva puta je pokušao da se nagodi izvan suda, ali oba puta je bio odbijen.

Od malog preduzetničkog poduhvata potomka irskih migranata do globalnog brenda

Avon je star preko 135 godina, a nastao je u Njujorku kao mali preduzetnički poduhvat potomka irskih useljenika Dejvida H. Mekkonela. Prvo ime kompanije bilo je California Perfume Company, a tek 1939. preimenovana je u Avon.

Do 1946. postala je dovoljno velika da izađe na berzu u Njujorku, a 1954. širi se izvan Severne Amerike, u Venecuelu. Do početka 80-ih godina 20. veka broj prodajnih predstavnika prešao je milion.

90-e i prva decenija 21. veka bili su doba velike ekspanzije Avona, sa širenjem prodajnih predstavnika u više od 70 zemalja sveta. Uspeh je bio vidljiv i na berzi rastom cene deonice sa 6 dolara početkom 90-ih na više od 30 dolara početkom 21. veka. Polako su počeli da se pojavljivuju problemi u poslovanju, pa je cena deonice pala na šest dolara do sredine 2015.

Posle decenija rasta počinju problemi

Situacija je postala toliko loša da je zbog kontinuiranih gubitaka segment poslovanja u Severnoj Americi 2015. prodat investicionom fondu Cerberus Capital Management. Kasnije, 2019, ta je kompanija prodata LG Household & Health Careu iz Južne Koreje.

Tako je pre nekoliko godina od kompanije koja je osnovana u Njujorku krajem 19. veka Avon postao kompanija koja posluje u celom svetu osim u Severnoj Americi.

Više od pola prihoda ostvarivao je u Latinskoj Americi, a najprofitabilnija tržišta bila su još Evropa, Bliski istok i Afrika. Oko 27 posto prodaje ostvario je u kategoriji proizvoda za negu kože, 26 posto u mirisima i parfemima, 17 posto u bojama, 15 posto u kategoriji mode, 10 posto u proizvodima za dom…

Ni prodaja gubitaškog severnoameričkog dela poslovanja nije pomogla, pa su prihodi nastavili da padaju. Ukupno su 2015. iznosili 6,17 milijardi dolara, a do 2019. padaju na 5,57 milijardi. Pad poslovanja zabeležen je na svim tržištima.

Brazilski spasioci Avona nisu uspeli, propadanje se nastavilo

S obzirom na snagu Avona kao brenda u Latinskom Americi, brazilskoj kozmetičkoj kompaniji Natura učinilo se da je dobra ideja da je kupe sredinom 2019, uprkos problemima sa padom prodaje u prethodnim godinama.

Zapravo se radilo o kompanijama koje posluju na praktično istom tržištu i sa sličnim prodajnim metodima. Avon je imao globalnu prepoznatljivost brenda, a to je Natura htela da iskoristi za širenje izvan Brazila i Južne Amerike.

Spajanjem su postale četvrta najveća kozmetička kompanija na svetu, pa je Natura odlučila 2020. da izađe na berzu u Njujorku. Ta avantura trajala je samo do kraja januara ove godine, kada je Natura sama zatražila da je uklone s berze u Njujorku kako bi se fokusirala na berzu u Brazilu.

Naturi se kupovina Avona pokazala kao loš potez. Dok je čuvala vlasništvo u Avonu, kojem su prihodi i prodaja nastavili da padaju, Natura je prodala australijsku kompaniju Aesop L’Oréalu za 2,5 milijardi dolara u avgustu 2023. i britansku kompaniju The Body Shop investicionoj kompaniji Aurelius Group u novembru 2023. za 254 miliona dolara.

Početak kraja

Danas zapravo postoje dve kompanije pod istim imenom; Avon Company, koja posluje u SAD, Kanadi i Portoriku, i Avon Products Inc, koji posluje u ostatku sveta. Situacija sa imenom je dovoljno komplikovana da je Avon Company morao da izda posebno obaveštenje svojim kupcima, zaposlenima i poslovnim partnerima u kojoj objašnjava da se bankrot ne odnosi na njihovu kompaniju.

Da situacija bude još složenija, poslovanje Avon Productsa izvan SAD nije zahvaćeno zahtevom za bankrot po Chapteru 11. Krovna kompanija, brazilska Natura predložila je da otkupi poslovanja izvan SAD za 125 miliona dolara nakon završetka postupka bankrota.

Zasad se radi o eskalaciji višegodišnjih problema, a prijava za proces bankrota po Chapteru 11 možda je jednostavno deo strategije za obnovu poslovanja. Sada sledi predlog restruktuiranja Avona, a ako to ne uspe, može se govoriti o izglednoj propasti kompanije.

Čak i tada Natura može da otkupi pravo na korišćenje imena i nastavak poslovanja izvan SAD.

Napomena o autorskim pravima:

Zabranjeno je preuzimanje, kopiranje ili prenošenje teksta, dela teksta ili fotografija sa sajta vesti-online.com bez izričitog navođenja izvora i aktivnog linka ka originalnom tekstu na našem sajtu.

Svako kršenje ovog pravila biće smatrano povredom autorskih prava i biće prijavljeno u skladu sa zakonom.
Predhodna vest

Zašto premijer Indije ide u Kijev?

Sledeća vest

Nadal progovorio o penziji: „Ne žurim“

Slični Vesti

Veliko proširenje beogradskog aerodroma: Stižu novi gejtovi, hotel i sedište Air Serbia
Privreda

Rekordni jul na Aerodromu Nikola Tesla: Oboreni mesečni i dnevni rekord

28.08.2026
537
Žarkovo dobija metro stanicu: Poznati izgled i tehnički detalji
Privreda

Žarkovo dobija metro stanicu: Poznati izgled i tehnički detalji

27.08.2026
604
Srpski gejming u Nemačkoj: Na Gamescomu nastupa 12 kompanija
Privreda

Srpski gejming u Nemačkoj: Na Gamescomu nastupa 12 kompanija

27.08.2026
572
Sledeća vest
Nadal progovorio o penziji: „Ne žurim“

Nadal progovorio o penziji: „Ne žurim“

Grenel: Haris ne zna ko je Kurti, niti da ga njena vlada kritikuje zbog destabilizacije

Selektor fudbalera Srbije Stojković objavio spisak igrača za mečeve Lige nacija

Selektor fudbalera Srbije Stojković objavio spisak igrača za mečeve Lige nacija

Оставите одговор Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pratite nas

  • 4.4k Followers

Preporučujemo

Veliko proširenje beogradskog aerodroma: Stižu novi gejtovi, hotel i sedište Air Serbia

Rekordni jul na Aerodromu Nikola Tesla: Oboreni mesečni i dnevni rekord

29 минута pre
537
Pljačka u Beču: Naoružani lopovi odneli dijamantsku ogrlicu

Pljačka u Beču: Naoružani lopovi odneli dijamantsku ogrlicu

32 минута pre
539
Pas, partner i terapeut: Kada ljubav prema psu postane beg od ljudi

Pas, partner i terapeut: Kada ljubav prema psu postane beg od ljudi

34 минута pre
538
Jedna kolekcija bila je dovoljna da promeni modu: Priča o Kristijanu Dioru

Jedna kolekcija bila je dovoljna da promeni modu: Priča o Kristijanu Dioru

44 минута pre
545

Instagram

  • Učenicima u više škola u nemačkoj pokrajini Brandenburg zabranjeno je da nose ili koriste hemijske olovke, bedževe, nalepnice, majice i druge predmete sa znakom Alternative za Nemačku. Pokrajinsko Ministarstvo prosvete potvrdilo je da škole za takve zabrane imaju zakonski osnov, dok AfD upozorava da se pod izgovorom borbe protiv ekstremizma sprovodi političko disciplinovanje mladih.

Zabrane su već uvedene u pojedinim školama u Kenigs Vusterhauzenu, Jiterbogu, Kloster Leninu, Kecinu i Vitenbergeu. Kako piše nemački list „Junge Frajhajt“, učenicima može biti oduzet čak i običan pribor za pisanje ukoliko se na njemu nalazi stranački znak. Pojedine škole upozorile su đake da se zabrana odnosi i na školske priredbe i druge događaje organizovane van školskih zgrada.

Pravni osnov pronađen je u paragrafu 64a Brandenburškog zakona o školstvu, usvojenom 2024. godine. Njime se zabranjuje unošenje, pokazivanje i deljenje oznaka i propagandnog materijala organizacija koje se smatraju protivnicima ustavnog poretka. Ukoliko je neka organizacija u izveštaju savezne ili pokrajinske Službe za zaštitu ustava označena kao ekstremistička, zakon unapred pretpostavlja njenu protivustavnost.

Pokrajinska obaveštajna služba označila je ogranak AfD-a u Brandenburgu kao „dokazano desničarski ekstremističku organizaciju“, a Ministarstvo prosvete je 18. avgusta taj izveštaj prosledilo školama. Na toj klasifikaciji zasnovana je mogućnost da se stranački predmeti tretiraju kao nedozvoljena propaganda, iako je AfD legalna parlamentarna stranka koja učestvuje na izborima i protiv ocene obaveštajne službe vodi postupak pred Upravnim sudom u Potsdamu.

Opširnije na portalu vesti-online.com
  • Ministarstvo spoljnih poslova Rusije saopštilo je da Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove snosi punu odgovornost za sve što se dogodilo generalu Ratku Mladiću, koji je preminuo 27. avgusta u haškoj pritvorskoj bolnici. Moskva je ocenila da su višegodišnjim odbijanjem zahteva za njegovo puštanje iz humanitarnih razloga zanemareni teško zdravstveno stanje, osnovna prava i dostojanstvo nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske.

Rusko ministarstvo navelo je da su suđenje generalu Mladiću i uslovi u kojima je izdržavao doživotnu kaznu bili praćeni kršenjem njegovog prava na zdravstvenu zaštitu i odgovarajuću medicinsku pomoć. „Slučaj Ratka Mladića, bez obzira na činjeničnu osnovu optužbi, predstavljao je očigledan primer dvostrukih standarda i antisrpske pristrasnosti Tribunala“, navedeno je u saopštenju koje je prenela i agencija Rojters.

Opširnije na portalu vesti-online.com
  • Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boraviće danas u celodnevnoj radnoj poseti Mačvanskom okrugu i Podrinju, tokom koje će obići poljoprivredne proizvođače, domaća preduzeća i obnovljene škole, kao i razgovarati sa građanima Ljubovije. Poseta je usmerena na dalji razvoj manjih sredina, očuvanje radnih mesta i neposredno rešavanje problema stanovništva ovog dela Srbije.

Predsednik Vučić će posetu započeti u 13 časova obilaskom Sajma šljiva „Osečina 2026“, tradicionalne privredno-turističke manifestacije koja okuplja više od 150 izlagača i najveće proizvođače šljiva u regionu. Program obuhvata predstavljanje svežeg i prerađenog voća, poljoprivredne mehanizacije, rakije, džemova, pekmeza i drugih domaćih proizvoda. Šljivarstvom se na području Osečine bavi više od 2.700 domaćinstava, zbog čega ova grana predstavlja jedan od stubova lokalne privrede.

U 13.45 časova predsednik Vučić obići će fabriku „Krušik-Plastika“, osnovanu 1975. godine kao pogon valjevskog „Krušika“. Preduzeće proizvodi rezervoare, kanalizacione cevi, uređaje za preradu otpadnih voda, ambalažu, sanitarne i specijalne tehničke delove za automobilsku, elektro i namensku industriju. Kompanija, prema podacima objavljenim na njenoj zvaničnoj stranici, posluje i na stranim tržištima, a ranije je predsednik Vučić najavio podršku države njenom daljem razvoju i povećanju zaposlenosti.

Opširnije na portalu vesti-online.com
  • Inteligentniji ljudi često imaju drugačiji odnos prema samoći i vremenu koje provode bez društva. Istraživanje objavljeno u časopisu „British Journal of Psychology“ pokazalo je nešto veoma zanimljivo. Inteligentniji ljudi često više uživaju u vremenu koje provode sami, dok im česta druženja nisu toliko važna da bi se osećali zadovoljno.

Studija u kojoj je učestvovalo više od 15.000 odraslih pokazala je da većini ljudi češći kontakt sa prijateljima prija i povezan je sa većim zadovoljstvom životom. Kod inteligentnijih učesnika slika je bila drugačija. Njima nije bilo potrebno toliko druženja da bi bili zadovoljni, a vreme provedeno bez društva moglo je da im prija više nego što bismo očekivali.

Jedno od mogućih objašnjenja jeste način na koji koriste vreme kada su sami. Umesto da samoću doživljavaju kao dosadu, inteligentniji ljudi mogu da je koriste za svoje ideje, interesovanja, kreativni rad ili planove kojima žele da se posvete bez prekidanja. Upravo zato mirno veče kod kuće, vreme uz neki hobi ili nekoliko sati u sopstvenim mislima nekome mogu biti privlačniji od još jednog druženja.

Naravno, to ne znači da svaki inteligentan čovek želi da bude sam. Neki obožavaju društvo i velika okupljanja, dok drugima mnogo više prija mir i sopstveni prostor. Istraživanje samo pokazuje da uživanje u samoći ne mora da znači usamljenost, za neke ljude to je jednostavno način na koji najviše vole da provode svoje vreme.
  • Institut Srpski most na svom portalu, u rubrici „Dokumentovana istorija“, objavilo je odlomke iz italijanskih knjiga i arhivskih zapisa koji, kako tvrdi, pokazuju da su se Arnauti, odnosno Albanci, u većem broju naseljavali u Peći, Prištini i okolnim mestima posle Velike seobe Srba 1690. godine i tokom narednih decenija. Organizacija navodi da je građu prikupila u Italiji i stavila je javnosti na uvid kako bi se rasprava o Staroj Srbiji i Kosovu i Metohiji vratila dokumentima, a ne parolama.

Godina 1690. u srpskoj istoriji vezana je za povlačenje austrijskih trupa sa Kosova posle pohoda generala Pikolominija i odlazak velikog broja Srba na sever, predvođenih patrijarhom Arsenijem III Čarnojevićem. Savremeni manastirski zapisi, kao i kasnija istoriografija, govore o pustošenju sela, paljenju manastira i strahu od osmanske odmazde. Napuštena imanja i opustele varoši, prema tom tumačenju, otvorili su prostor za doseljavanje stočarskih i planinskih grupa sa severa Albanije, koje su osmanske vlasti često koristile kao pomoćne odrede.

U italijanskoj i mletačkoj građi iz tog doba „Arnauti“ se pojavljuju kao zasebna vojna i etnička oznaka — i kao saveznici i kao protivnici carskih trupa. Izveštaji o operacijama u „zemlji Kosovu“ 1689. i 1690. godine pominju Turke, Tatare i Arnaute u istim pohodima. Katoličke i venecijanske izvore koristili su i srpski istoričari, među kojima je Jovan N. Tomić u svom radu „O Arnautima u Staroj Srbiji i Sandžaku“. Srpski most sada ističe da odlomci iz knjiga pronađenih u Italiji isti proces vezuju konkretno za Peć, Prištinu i susedna naselja posle 1690. godine.

Opširnije na portalu vesti-online.com
  • Narodu svom srpskom uvijek ćeš biti drag, branio si samo naš kućni prag

Kada se nad srpskim narodnim bićem nadviju crni oblaci istorijskih nepravdi, kada se istorija ponovo ispisuje bajonetima i ultimatumima, tada se uvijek ispostavi da Srbi nemaju većeg prijatelja od sopstvene sloge i svoje vojske.

Devedesete godine prošlog vijeka nisu bile samo period raspada jedne države, bio je to trenutak kada je goli opstanak srpskog naroda na vjekovnim ognjištima bio doveden u direktno pitanje. U tom sudbonosnom času, kada su se pred Srbima u Bosni i Hercegovini ponovo otvarale jame prošlosti i pripremali novi pogromi, na čelo srpskog naroda stao je čovjeka čije ime danas izaziva buru emocija, general Ratko Mladić.

Za nas koji pamtimo ili koji u srcu nosimo težinu krajiške i bosanske muke, general Mladić nije bio samo vojni strateg. On je bio oličenje onog prastarog srpskog prkosa koji ne pristaje na ropstvo i nestanak. Dok su moćnici ovoga svijeta iz udobnih fotelja krojali sudbine malih naroda, general je bio u rovu sa svojim vojnicima, među narodom koji je branio ono najsvetije što jedan čovjek ima,svoj kućni prag, prag svojih predaka, kolijevke svoje djece i pravo da se zove svoj na svome.

Opširnije na portalu vesti-online.com
  • Dve osobe ubijene su nožem 27. avgusta u privatnoj školi „Docemus“ u mestu Gozen-Noj Citau, u nemačkom okrugu Oder-Špre. Policija je ubrzo uhapsila 19-godišnjeg državljanina Nemačke, a prema dosadašnjim informacijama, ne smatra se da je reč o masovnom napadu.

Žrtve su učenica (18) i muškarac (30), koji je, prema dostupnim informacijama, stradao pokušavajući da zaustavi napadača. Osumnjičeni je navodno bivši partner ubijene devojke, ali još nije utvrđeno da li je pohađao školu.

Policijske i spasilačke ekipe stigle su oko 13.45 časova, nakon što je škola prijavila oružani napad i pokrenula vanrednu bezbednosnu proceduru. Policija je obezbedila čitav kompleks, a u intervenciji su učestvovali vatrogasci, brojne ekipe hitne pomoći i dva spasilačka helikoptera.

Redovna nastava 28. avgusta neće biti održana, ali će škola ostati otvorena kako bi učenici dobili psihološku podršku. Pomoć je obezbeđena i deci iz državne osnovne škole „An der Špre“, smeštene u istom kompleksu, a Savet roditelja Brandenburga zatražio je temeljno preispitivanje bezbednosti u školama.
  • U Tarantinovom filmu iz 1994. godine „Pulp Fiction“ postoji scena u kojoj mladić iz neposredne blizine puca u dvojicu plaćenih ubica, Džulsa i Vinsenta, i ne pogađa nijednog. Vinsent, kao i ogromna većina gledalaca, ne vidi u tome ništa posebno sem „lude sreće“. Prelazimo olako preko toga i očekujemo dalji razvoj radnje i, ako je moguće, još ogoljenog holivudskog nasilja… Ali Tarantino ima drugačije ideje. Ispostavlja se da je ta scena otvorila mnogo dublju temu. Džuls, elokventni i sposobni Afroamerikanac, taj događaj tumači kao Božju intervenciju. On smatra da je ono što je skrenulo metke bila konkretno Božja ruka, koja se umešala jer je On za njih imao druge planove.

A šta ako nije bilo zvučnog topa? Gledali smo na televizijama i društvenim mrežama nebrojene snimke od 15. marta i otprilike smo svi videli isto. Veliki broj ljudi stoji mirno, izvodeći toliko puta viđenu tačku nazvanu „16 minuta tišine“, pri čemu se minuti tišine sabiraju, što nigde u svetu nismo videli i ne znamo otkud im to, ali to su sve manje zanimljive stvari. Najzanimljiviji deo takozvanog „15. marta“ jeste prizor kada se to more ljudi razmakne i za nekoliko sekundi vrati na svoje mesto, i tako celom dužinom ulice. Čini mi se kao da su se sklonili nakratko da bi „nešto prošlo“, a onda se vratili na svoje mesto. Sve to je praćeno zvukom koji neki opisuju kao zvuk aviona koji leti prema njima ili nekog vozila koje se približava, a neki kao huk i slično. Važna činjenica kod tih masovnih pomeranja mase jeste da niko od ljudi u masi nije ni zanokticu raskrvario, a kamoli zadobio neku ozbiljniju povredu, što je, s obzirom na okolnosti, divno čudo.

Opširnije na portalu vesti-online.com
  • Ako ujutru nemate vremena, a želite sočan i zasitan doručak, „Lenja kraljica“ mogla bi da postane vaš novi favorit. Ova slana pita pravi se bez razvlačenja kora – sve se samo umuti, sipa u pleh i peče. Povrće daje svežinu, jaja i jogurt mekoću, a sir zlatnu koricu.

Sastojci (za 4 porcije)

* 4 jaja
* 200 ml jogurta
* 100 ml mineralne vode
* 120 g brašna
* 1 kašičica praška za pecivo
* 1 crvena paprika
* 1 manja tikvica
* 100 g mladog ili feta sira
* 2 kašike seckanog peršuna
* 1 kašika maslinovog ulja
* so i biber po ukusu
* malo susama za posipanje

Priprema

1. Umutite jaja, dodajte jogurt i mineralnu vodu, pa postepeno umešajte brašno pomešano sa praškom za pecivo, dok ne dobijete glatku smesu.
2. Papriku i tikvicu isecite na sitne kockice, pa ih dodajte u smesu zajedno sa izmrvljenim sirom i peršunom. Posolite, pobiberite, sipajte u blago nauljen pleh i pospite susamom.
3. Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 200 °C oko 30–35 minuta, dok ne porumeni i ne postane čvrsta u sredini. Ostavite da se prohladi nekoliko minuta, isecite na kocke i poslužite uz jogurt ili kiselo mleko.

Idealna je i topla i hladna, a priprema traje bukvalno desetak minuta aktivnog rada – dok se rerna brine o ostatku, vi možete da popijete kafu.

Teme

ABA liga ALJBIN KURTI Australija COVID-19 CRVENA ZVEZDA EU Evroliga FK Crvena zvezda FK Partizan Fudbal Fudbalska reprezentacija Srbije HUMANITARNA AKCIJA Humanitarni most Humanost IVICA DAČIĆ KK Crvena zvezda KK Partizan KORONAVIRUS KORONAVIRUS U SRBIJI KOSOVO KOSOVO I METOHIJA Košarka LIGA ŠAMPIONA NAŠI U SVETU NBA NBA liga NEMAČKA Nikola Jokić Pomoć dijaspore PRIŠTINA Serija A Sport SRBI U AUSTRALIJI Srbi u dijaspori SRBI U NEMAČKOJ Superliga Srbije VESTI ZANIMLJIVOSTI Александар Вучић Београд Европска унија Русија САД Србија дијаспора

Pretraga

Nema rezultata
Vidi sve rezultate

🔥 Vruće vesti

Jedna kolekcija bila je dovoljna da promeni modu: Priča o Kristijanu Dioru

Rijera posle debakla u Plzenju: Moramo da prihvatimo kritike

Nemačke škole zabranjuju olovke sa znakom AfD-a: „Ućutkuju učenike drugačijeg mišljenja“

Gudurica slavi tradiciju: Manifestacija „Zlatna jesen“ okuplja čuvare nasleđa

Lajović ostao bez glavnog žreba US Opena

Sava Tekelija: Prvi doktor prava među Srbima i čuvar nacionalnih interesa

U trendu

Veliko proširenje beogradskog aerodroma: Stižu novi gejtovi, hotel i sedište Air Serbia
Privreda

Rekordni jul na Aerodromu Nikola Tesla: Oboreni mesečni i dnevni rekord

Redakcija
28.08.2026
0
537

Aerodrom Nikola Tesla u Beogradu zabeležio je tokom jula istorijski rezultat, ugostivši 1.036.685 putnika, što je 6,2%...

Pljačka u Beču: Naoružani lopovi odneli dijamantsku ogrlicu

Pljačka u Beču: Naoružani lopovi odneli dijamantsku ogrlicu

28.08.2026
539
Pas, partner i terapeut: Kada ljubav prema psu postane beg od ljudi

Pas, partner i terapeut: Kada ljubav prema psu postane beg od ljudi

28.08.2026
538
Jedna kolekcija bila je dovoljna da promeni modu: Priča o Kristijanu Dioru

Jedna kolekcija bila je dovoljna da promeni modu: Priča o Kristijanu Dioru

28.08.2026
545
Rijera posle debakla u Plzenju: Moramo da prihvatimo kritike

Rijera posle debakla u Plzenju: Moramo da prihvatimo kritike

28.08.2026
558
Facebook Instagram Twitter TikTok Youtube Telegram
Vesti Online

Vesti Online su digitalni naslednik Frankfurtskih vesti, sa ciljem da publici pruže brze, tačne i relevantne informacije iz zemlje i sveta.

Izberite jezik

Najnovije vesti

  • Rekordni jul na Aerodromu Nikola Tesla: Oboreni mesečni i dnevni rekord
  • Pljačka u Beču: Naoružani lopovi odneli dijamantsku ogrlicu
  • Pas, partner i terapeut: Kada ljubav prema psu postane beg od ljudi

Kategorije

  • Australija
  • Austrija
  • Češka
  • Crna Gora
  • Dijaspora
  • Društvo
  • Evropska politika
  • Francuska
  • Glavna vest
  • Hronika
  • Humanitarni most
  • Istorija
  • Istraži Srbiju
  • Italija
  • Kanada-SAD
  • Kolumna
  • Koreni
  • Kultura
  • Ljubimci
  • Magazin
  • Nemačka
  • Politika
  • Pravoslavlje
  • Privreda
  • Region
  • Showbiz
  • Španija
  • Sport
  • Švajcarska
  • Švedska
  • Svet
  • Tema
  • UAE
  • Vesti
  • Video
  • Zanimljivo
  • Некатегоризовано

© 1992–2026 Vesti Online. Sva prava zadržana. Powered by Public Eye.

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • Info
  • Dijaspora
    • Australija
    • Austrija
    • Češka
    • Francuska
    • Kanada-SAD
    • Nemačka
    • Španija
    • Švajcarska
    • UAE
  • Vesti
    • Društvo
    • Hronika
    • Politika
    • Privreda
    • Region
      • Crna Gora
    • Tema
  • Evropska politika
  • Sport
  • Kultura
  • Koreni
    • Istraži Srbiju
    • Istorija
    • Pravoslavlje
    • Humanost
  • Magazin
    • Showbiz
    • Zanimljivo
    • Ljubimci
  • Kolumna

© 1992–2026 Vesti Online. Sva prava zadržana. Powered by Public Eye.