Nisu Amerikanci, ali su se probili u Holivudu
Greta Garbo, Čarli Čaplin, Odri Hepbern, Marlena Ditrih i Sofija Loren samo su neki od "imigranata" koji su obeležili istoriju holivudskog filma, a njima se danas između ostalih pridružuju Ang Li, Tom Huper, Arnold Švarceneger, Žilijet Binoš i Žan Dižardan.
Švarceneger je simbol ostvarenja holivudskog sna, navodi agencija Frans pres, koja podseća da je ovaj proslavljeni glumac austrijskog porekla krenuo "od nule" i uprkos jakom nemačkom akcentu i prezimenu gotovo nemogućim za izgovor u SAD, postao svetska zvezda.
Pre njega, Holivud su "osvojili" glumica Za Za Gabor iz Mađarske, čuvena Odri Hepbern belgijsko-holandskog porekla, Italijanka Sofija Loren i Britanac Keri Grant.
Broj holivudskih zvezda neameričkog porekla danas je sve veći, a među njima su Australijanci Mel Gibson, Nikol Kidman i Hju Džekmen, kao i Džeki Čen iz Hongkonga, Španjolka Penelope Kruz, Kanađanin Džim Keri i Ukrajinka Mila Kunis.
Osim toga, sve je više francuskih glumaca i reditelja koji imaju značajno mesto u Holivudu, a među njima su Žilijet Binoš, Žan Dižardan, Žerar Depardije, Marion Kotijar i Melani Loren.
Holivud ne samo da prihvata "imigrante" nego ih svojim ostvarenjima i slavi, o čemu svedoče filmovi "Useljenik" iz 1917. godine sa Čarlijem Čaplinom, "Zelena karta" iz 1990. sa Depardijeom i Endi Mekdauel, "La porte d'or" (Zlatna vrata) iz 2007. i "The Immigrant" (Imigrant) sa Marion Kotijar.
"Irski crni humor, italijanska opera, tradicionalni ples Južne Amerike i Španije... sve je to izvršilo snažan uticaj na Brodvej, a potom i na naše filmove", naglašava Tom Njunan, producent i profesor na kalifornijskom univerzitetu za pozorište, film i
televiziju.
Prvi velikani Holivuda bili su uglavnom jevrejski imigranti iz centralne i istočne Evrope. Među onima koji su pobegli od nacističkog režima je i reditelj Fric Lang.
Mađari Adof Zukor i Vilijem Foks osnovali su filmske korporacije Foks i Paramaunt, Rus Luis Bart Majer Metro-Goldvin-Majer, dok su braća Vorner - poljskog porekla.
Oskar za najboljeg reditelja u poslednje vreme sve češće odlazi u ruke stranaca, među kojima su Meksikanac Alfonso Kuaron (Cuaron) za film "Gravitacija", tajvanski reditelj Ang Li za "Pijev život", Francuz Mišel Azanavisijus za film "Umetnik", i Tim Huper koji je prestižno priznanje dobio za gotovo antologijski film "Kraljev govor".
