Četvrtak 23. 5. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
0
Nedelja 15.11.2009.
13:54
A

"Fićom“ do Deda Mraza

Četiri automobila "fiat 500" iz sedamdesetih godina 20 veka uskoro će krenuti na maratonski put koji će ih iz male Republike San Marino odvesti do mesta Rovaniemi, u Finskoj, rodnog mesta Deda Mraza.

Popularne "fiće", koje će tokom ovog putešestvija prevaliti više od 7.000 kilometara, od kojih skoro 2.000 pod ledom, nosiće u svojim prtljažnicima pisma dece upućena Deda Mrazu za Božić, preneli su britanski mediji.


Simpatična manifestacija organizovana je u saradnji sa UNICEF-om.

Sva četiri vozila su kompletno restaurirana i opremljena tako da mogu da izdrže teške klimatske uslove.

U zapadnim kulturama Deda Mraz, kod nas je poznat kao Božić Bata. U velikom broju zemalja Deda Mraz je postao poznat kasno, tek posle Drugog svetskog rata, i to kao Sveti Nikola.

Deda Mraz, u skladu sa određenim religijskim verovanjima, ne posećuje muslimane, budiste, Jevreje i hinduse.

Predstavu o Deda Mrazu, najvažnijem čoveku Laponije, danas diktira jedna od najvećih svetskih kompanija, "Koka Kola". Fabrika igračaka u Laponiji je izmišljotina “Diznija”.

  Prema antropološkim podacima, u Nemačkoj se javlja kao Berteluk, Nehtrupert, Vajnachajmn i bio je neka vrsta poluživotinjskog, polučovečjeg, jedna vrsta antropomorfmnog pratioca Isusa Hrista, koji je išao za njim.

Nekad se taj lik vezivao za rituale tipa naših poklada. U Engleskoj se javljao pod imenom Klaperboki i Oldhog u vrlo sličnoj ulozi. Tako da naše poklade predstavljaju jednu sponu između Božić Bate, kakav je danas i onoga kakav je nekada bio.

U skandinavskim zemljama se javljao kao jedna vrsta patuljka, transformacija patuljka iz vrlo starih vremena. I tada je imao ulogu nekoga ko, sa jedne strane predstavlja Isusovog pratioca i to je dakle, pokušaj ponajviše urađen još za vreme reformacije.

Martin Luter je svesno razdelio Isusa i Božić Batu na neki način da bi markirao Isusa u središte. Pokušaj transformacije jednog lika koji bi pripadao etnografiji, a ne religiji. Taj pratilac Hristov je u jednoj ruci nosio poklone za dobru decu, u drugoj ruci nosio prut da kažnjava decu koja su bila zla.

Onda je taj deo sa poklonom, sa nagradom izvučen, i vremenom je, kroz nekoliko stoleća transformisan u stvari u jedan lik koji treba da nagradi one koji su bili dobri u prethodnoj godini, pa se sada nagrada dece polako proširila na nagrađivanje odraslih. Sve negde do 30-ih godina prošlog stoleća. Od tada na dalje počinje jedna drastična komercijalizacija tog lika, da bi se danas taj lik pretvorio otprilike u zaštitnu marku "Koka Kole".

Posle Drugog svetskog rata kominističkoj vlasti je, kaže profesor Rajić, lik i delo Deda Mraza dobro došao kako bi novogodišnje, a pre svega božićno slavlje preorijentisali na potpuno svetovne likove.

Međutim, Srbima se dogodilo da oko novogodišnjih praznika imaju tri slavlja - Svetog Nikolu, koji je ishodišni praznik, zatim Božić čiji su običaji vezani za predhrišćanski period kada nema poklona i Novu godinu i Deda Mraza koji donosi poklone.

Period posle Drugog svetskog rata je ključan za dolazak Deda Mraza među Srbe. Dolaskom Deda Mraza je tada došla i jelka, jer do tada mi nismo znali za taj običaj kićenja nekog zimzelenog drveta.

Ranije je bio običaj da se badnjak na Božić okiti kolačima, voćem, a jelku je ustvari zamenjivalo bilje kojim su ljudi kitili kuće, jer su na taj način hteli da povrate neku životnu snagu u hladnim zimskim trenucima.

VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
ribe20. 2. - 20. 3.
Imate utisak, da neko ogranicava vaše poslovne mogućnosti ili da vam nameće određena pravila ponašanja. Dobro razmislite na koji način treba da se izborite za bolju poslovnu poziciju, nemojte potcenjivati nečiju ulogu. U emotivnom smislu nije vam dozvoljeno baš sve i nemojte preterivati.
DNEVNI HOROSKOP
vodolija21. 1. - 19. 2.
Nedostaje vam osnovno interesovanje da se posvetite nekim poslovnim temema koje zahtevaju dodatni napor. Nemojte precenjivati svoje profesionalne mogućnosti. Trenutni položaj Meseca u vama podstiče emotivnu nesigurnost, stoga izbegavajte rasparavu ili sumnjivo društvo. Budite iskreni prema svima.
DNEVNI HOROSKOP
strelac23. 11. - 21. 12.
Neko sumnja u vase praktične sposobnosti i poslovni ishod, ali niz prednosti se nalazi na vašoj strani. Ne treba da ubeđujete saradnike u svoje dobre namere ili poslovne sposobnosti, sačekajte na završnicu koja donosi uspešne rezultate. Ukoliko vam je stalo da privučete nečije interesovanje, jako se potrudite.
  • 2024 © - vesti online