Fond dijaspora za maticu
Jedinstveni: Članovi Upravnog odbora s gostima Skupštine iz dijaspore

Srbija može da se ponosi svojim rasejanjem. U genu našeg naroda su saosećajnost sa svima koji su u nevolji i po tome smo među najsolidarnijim i najhumanijim narodima Evrope i sveta. U vremenima kao što su ova, kada rastu poteškoće i gomilaju se nepredvidivi humanitarni problemi, naša dijaspora će još više nastaviti da pomaže naš narod na Kosovu i Metohiji, ali i sve one kategorije ugroženog stanovništva, od siromašnih do izbeglih i raseljenih.

Ovo je jedan od zaključaka redovne Skupštine Fonda dijaspore za maticu, koja je ovog vikenda održana u Beogradu.

– Ponosni smo na činjenicu da dijaspora razume težak položaj u kome se nalaze Srbi ne samo u matici, već i u zemljama regiona i da nesebično pomaže – ističe za “Vesti”, Živadin Jovanović, potpredsednik Upravog odbora Fonda dijaspore za maticu.

Godišnje četiri milijarde evra

On ističe da se u Srbiju svake godine slije oko četiri milijarde dolara doznaka naših ljudi iz rasejanja.

– Srbija ima puno razloga da bude ponosna i na tu činjenicu. To je novac koji se sliva u devizni bilans Srbije zbog čega jačaju valutne rezerve, ali i međunarodna finansijska stabilnost naše zemlje. Ovaj iznos prevazilazi sve donacije, razne oblike pomoći i kredite zbirno. A za razliku od te pomoći koja je mahom politički uslovljena, ovaj novac koji srpska dijaspora šalje je bezuslovan. I taj podatak oslikava naš karakter zajedništva, solidarnosti i jedinstva. U strateškom postavljanju prioriteta trebalo bi da više uvažavamo tu ulogu dijaspore – naglašava Živadin Jovanović.

Na Skupštini Fonda dijaspore za maticu zaključeno je da jačanje s rasejanjem, kao i produbljivanje poverenja, kulturnog i duhovnog jedinstva između svih delova srpskog naroda predstavljaju stratešku obavezu državnih, nacionalnih, naučnih i duhovnih institucija i udruženja.

Dobar predlog: Milica Đur|ević Stamenkovski

Podrška državnom vrhu

Istovremeno, delegati Skupštine u zaključku su izrazili bezrezervnu podršku državnom rukovodstvu Srbije za mirno, pravedno i održivo rešavanje pitanja Kosova i Metohije, u skladu sa međunarodnim pravom, Ustavom Srbije i Rezolucijom SB UN 1244.

“Za Srbiju nisu prihvatljivi dvostruki standardi, nikakvi pritisci, ucene niti “geopolitički modeli” po meri interesa zapadnih centara moći. Za njih je Kosovo i Metohija pitanje njihove geopolitike ekspanzije i dominacije, a za Srbiju je to princip slobode i egzistencije s čime se ne trguje i od čega se ni po koju cenu ne odstupa”, jedan je od ključnih zaključaka Skupštine.

Zahvalnost “Vestima”

Skupština Fonda dijaspore za maticu izrazila je posebnu zahvalnost “Vestima” zbog dugogodišnje saradnje i zajedničkih humanitarnih akcija.

– “Vesti” su od početka podržale aktivnosti Fonda na čemu vam dugujemo veliku zahvalnost, kao i cela dijaspora, jer ste pokazali da ste pravi most između matice i rasejanja – naglašava Živadin Jovanović.

Vratite nam ministarstvo

Predsednica skupštinskog odbora za dijasporu i Srbe u rasejanju, Milica Đurđević Stamenkovski, založila se za vraćanje Ministarstva za dijasporu.

Gradski menadžer Beograda Miroslav Čučković odao je priznanje Fondu za finansiranje rekonstrukcije 50 kuća u Obrenovcu oštećenih tokom katastrofalnih poplava 2014. godine i najavio veću podršku glavnog grada budućem radu Fonda.

Podstrek privredi i kulturi

Dr Ljiljana Verner, predsednica Upravnog odbora Fonda i doktor iz Hanovera, za buduće prioritete ove organizacije navela je izgradnju Srpskog doma u Beogradu kao institucije kulturnog i društvenog povezivanja matice i rasejanja, ali i osnivanje Memorijala žrtava genocida nad srpskim narodom u 20. veku.

Ona je izrazila očekivanje da će se vratiti ranije uzurpirana sredstva Fonda i Fondacije za stipendiranje talenata iz matematike i tehničkih nauka “Sanja Milenković”.

Dr Mirko Luković, mladi srpski naučnik iz Švajcarske, pedagog i član uprave Fonda, ocenio je da poslovni ljudi iz dijaspore mogu da daju još veći doprinos privrednom razvoju, posebno investicijama u malu i srednju privredu, ali da to pretpostavlja “bolju organizovanost, uzajamnu informisanost i aktivniji ekonomske diplomatije”.

Nina Marković, politikolog, pedagog i ranije savetnica Parlamenta Australije za međunarodne odnose, upoznala je učesnike Skupštine sa humanitarnim aktivnostima Srba u toj zemlji i izrazila spremnost da se još intenzivnije angažuje u humanitarnom radu Fonda dijaspora za maticu i Fondacije za talente iz matematike i tehničkih nauka.

Apel zemljacima

Na Skupštini je navedeno da godinama raste broj molbi za humanitarnu pomoć, dok se prihodi Fonda od kamata na depozite u bankama i novih donacija smanjuju.

– Preko svojih delegata u dijaspori poslaćemo apel za pomoć. Ali nećemo tražiti velika sredstva, već ćemo se bazirati na prikupljanju manjih iznosa kako bi se priključilo što više naših zemljaka. Otuda ćemo intenzivirati napore da se ukinu porezi na humanitarne delatnosti – poručeno je na Skupštini.

Fokus na Kosmet

Fond dijaspora za maticu osnovan je 1999. na inicijativu srpskog rasejanja.

U proteklih 23 godine Fond je učestvovao u obnovi posle NATO agresije, otklanjanju posledica zemljotresa na Baniji i Kordunu, ali i katastrofalnih poplava koje su pogodile Srbiju i Republiku Srpsku, kao i zbrinjavanje porodica izbeglih i raseljenih lica.

– Fond će u budućnosti težište svojih aktivnosti usmeriti na Srbe na Kosovu i Metohiji, ali i udruženja porodica dece obolele od cerebralne paralize, kao i najsiromašnijim familijama sa troje ili više maloletne dece. Zavisno od priliva sredstava, Fond će nastaviti da daje svoj doprinos očuvanju nacionalnog, kulturnog i duhovnog identiteta srpskog naroda kao celine – ističe Živadin Jovanović.

Narodne kuhinje

Simbolično, Skupština je održana u Parohijskom domu Hrama Svetog Save u Beogradu jer najvećim delom Fond sarađuje s eparhijama SPC.

– Najviše sarađujemo s Eparhijom raško-prizrenskom. Već osam godina svakog meseca izdvajamo po 1.000 evra za potrebe narodnih kuhinja pod pokroviteljstvom ove eparhije – naglašava Živadin Jovanović.

Svima ista prava

Delegati iz više evropskih zemalja, kao i SAD, Kanade i Australije izrazili su zabrinutost zbog produžene diskriminacije pripadnika srpskog naroda u bivšim jugoslovenskim republikama, tihog etničkog čišćenja i sve teže zaštite njihovog nacionalnog, kulturnog i duhovnog identiteta. Data je puna podrška politici zaštite njihovih osnovnih ljudskih prava u skladu s evropskih i svetskim standardima i praksom pune ravnopravnosti koju pripadnici drugih naroda uživaju na teritoriji Srbije.

“Povezanost svih delova srpskog naroda oko najvažnijih nacionalnih i državnih ciljeva uslov je za uspešan razvoj i napredak Srbije kao suverene i nezavisne zemlje i za još veće poštovanje Srba u rasejanju kao mostova saradnje i razumevanja. U vremenima dubokih promena, velikih izazova i neizvesnosti, to je ujedno i uslov uspešne zaštite najvažnijih nacionalnih i državnih interesa”, istaknuto je na sednici Skupštine Fonda dijaspore za maticu.

Takođe, dr Verner je ukazala na potrebu da se završi započeta rekonstrukcija spomenika žrtvama agresije NATO u Parku Ušće, u Novom Beogradu, i da se upali večna vatra.