02.06.2025
Home Blog

Burna Piksijeva konferencija pred Albaniju

0
Tanjug
Dragan Stojković

Dragan Stojković, selektor Srbije, obratio se na konferenciji za medije pred početak kvalifikacija za Svetsko prvenstvo i utakmicu protiv Albanije u Tirani (subota, 20.45).

Piksi je pred prvi meč, izneo očekivanja u novom mundijalskom ciklusu.

– Nalazimo se u važnom momentu za srpski fudbal. Svaka utakmica je važna, počevši od ove protiv Albanije. Gledaćemo da što više bodova osvojimo da bismo ostvarili ciljeve. A cilj je taj da Srbija bude na Svetskom prvenstvu. Prva utakmica je jako bitna. Fokusirani smo da krenemo kako želimo. Spremaćemo se da krenemo kako možemo. Uz sav respekt prema Albaniji. Dobra su grupa, ali to je samo utakmica od 90 minuta. Verujem da je Srbija spremna za ovaj izazov – rekao je Piski.

Kadrovski problemi su neminovni, te će tako trojica “orlova” sa šireg spiska morati da preskoće ovo okupljanje.

– Ivan Ilić oseća bolove u lumbalnoj regiji. Fizikalna terapija je u toku. Rekao je da nije u fizičkom smislu spreman da odigra utakmice. Prihvatamo to, dobili smo medicinske izveštaje. Golman Rajković ima povredu kvadricepsa. Delovalo je da će biti spreman, ali je klub odlučio da mora na hitnu operaciju. Predviđena je sutra u Finskoj, mislim u Helsinkiju. Imamo povredu i sa golmanom Jovanovićem, ima povredu ahilove tetive. Dobili smo izveštaj od FK Partizan. Potreban mu je odmor da bi se povreda sanirala. Postoji opasnost da se pogorša, da nema problema u nekom daljem periodu. Odlučili smo se da se golman Kaličanin pridruži.

Kao i uvek, neizostavna tema su bila braća Milinković-Savić. Prema rečima selektora, jedan od njih više neće obući dres Srbije dokle god je on na toj funkciji.

– Sa Vanjom je situacija takva, u momentu kada smo krenuli u Ligu nacija… On se žalio na povredu kuka. Branio je sve utakmice u Torinu, ja sam poštovao takvu odluku. On je propustio praktično već godinu dana, mi smo nastavili sa igračima na toj poziciji sa kojima smo nastavili i to je to. Ja dvojicu golmana da stavim – ne mogu. Malo je glupo. Svi oni koji su branili su opravdali poverenje. Vrata nisu zatvorena. Nije isključeno da u septembru bude na listi – kaže Stojković i dodaje:

– Što se Sergeja tiče, razgovarali smo mislim pet puta. On je ostao pri stavu da psihički nije spreman. Što se mene tiče, dok sam ja selektor on više neće biti pozvan. Sa nekim drugim selektorom, to ćete morati jednoga dana, da pitate njega. Mislim da više nema smisla da se gubi vreme. Igrao on ili neigrao, ja ga i dalje izuzetno cenim. Njegov stav je da psihiloški nije spreman. Priznaćete, posle pet razgovora, ne treba više govoriti na tu temu. Ponovio bih da to nema veze sa mnom. Nikakva svađa, zamolio bih ljude da ne prave nepotrebne priče. Nemam želje ni energije da nekoga ubeđujem ako neće. Vidite kako Ljajić pokazuje želju.

Jedan od onih koji su bili razočarani izostankom poziva je bio Adem Ljajić.

– Jako me raduje njegova izjava i na to gledam pozitivno, jer je to dokaz koliko je našim igračim stalo da igra za reprezentaciju. Pravo je svakog da misli kako misli. Pretpostavljam i verujem da svi igrači u Srbiji, koji se bave profesionalno fudbalom, da bi sebe pozvali da su selektori. Ne samo on, svi. Na šta bi to ličilo, možete da zamislite. Poštujem to što je izrazio želju. Pratićemo… Ovoga puta smo se odlučili za ovu grupu igrača.

Na spisku je Aleksandar Katai.

– Igrač kojeg sam uvek cenio. Spada u kategoriju majstora fudbala. Ovo je po prvi put da je na spisku od kako sam ja selektor. Po meni sa pravom jer je ovu sezonu odigrao jako dobro. Podsetio bih na raniju povredu. To je razlog zašto nije bio tu. Malopre sam pričao sa njim, u fizičkom smislu se oseća dobro. Osvajač je duple krune, igrao je u Evropi. Sa pravom je tu. Očekujem da da svoj doprinos.

Naročito burno je reagovao na pitanje o čestim otkazima od kako je on na mestu selektora.

– Jel sam ja problem? Onda ja posle konferencije podnosim ostavku. Ako je to istina. Ja mislim da nije. To su igrači koji jednostavno, videli su da nemaju mesta. I onda kao ja se opraštam, neću da igram. Ala si me ubedio. Tim se menja, po zaslugama zovete igrače. Zaista mislite da je Lazović iz Verone to što treba Srbiji. Ljudi, budimo korektni. Pomenuli ste i Dmitrovića, odličan golman. Ja se odlučio za Petrovića. Jesam pogrešio? I šta sad, ovaj je ljut? Pa ljut sam i ja što ne dobijem Sloveniju. Svi ti igrači, pogledajte šta rade. Pogledajte Radonjića. Šta, ne volim ga, nije mi simpatičan. On samo uništava Zvezdu, sebe i reprezentaciju. To je njegov problem. Hoćete da mi kažete da zaslužuje da bude u reprezentaciji. Pričam otvoreno. Ili neki drugi igrači, ne sviđa mi se to što igraju. To nema veze sa životom. Njihov problem je što ja ovde pišem imena. I sad ja pozovem Radonjića i vi pitate na konto čega ga zovem? I šta ja da slažem? Da kažem znate onaj sprint protiv Štutgarta. Kad je to bilo, prošle godine? Ne igra se zbog jednog sprinta. A to da li se oni ljute na mene, to je njihova stvar. Uvek će se ljutiti oni koji ne igraju. Oni koji igraju, njima je sve lepo. Na njima je veća odgovornost, da pokažu da nisam pogrešio. Spisak igrača sam ja pravio i niko drugi – zaključio je Piksi.

“Ratno stanje”: Grčka suspendovala finale Olimpijakosa i PAO

0
Printscreen/Youtube
Vlasnik Panatinaikosa Dimitris Janakopuos

Vlada Grčke je morala da reaguje nakon skandaloznog ponašanja članova Olimpijakosa i Panatinaikosa.

“Pljušte” saopštenja, uvrede, skandali, nalozi za hapšenje…

Nije u pitanju politička kampanja već finale šampionata Grčke između Panatinaikosa i Olimpijakosa, a opšte je poznato da je tamo košarkaški duel ove dve ekipe “pitanje života i smrti”.

Olimpijakos je u nedelju uveče pobedio Panatinaikos, a bilo je mnogo drame i isključenja, sumnjivih sudijskih odluka, pa i maltene ratnog stanja na relaciji crveno-belih i zelenih.

Vlasnik Panatinaikosa Dimitris Janakopulos, održao je obećanje i došao u halu na derbi, tamo je vređan i gađan sa tribina, pa je i sam upao u sukob sa akterima iz Olimpijakosa.

Olimpijakos je izdao i saopštenje rekavši da je Janakopulos pretio da će silovati ćerku vlasnika tima, kao i da je za njim izdat nalog za hapšenje i da je Dimitris zbog toga pobegao sa lica mesta.

Panatinaikos, s druge strane, pokazuje da je vređana porodica Dimitrisa Janakopulosa, da mu je prećeno smrću i da je vlasnik tima samovoljno napustio halu nakon nemilih scena.

Grčka vlada je morala da reaguje. Suspendovali su utakmicu broj tri koja je trebalo da se održi u OAKA Areni, a postoji šansa i da kompletna finalna serija bude otkazana!

Vladin portparol Pavlos Marinakis objavio je ovu odluku u ponedeljak, naglašavajući da je bezbednost ključna, te da bez jasnih garancija za bezbedno održavanje mečeva – serija neće biti nastavljena.

Panatinaikos i Olimpijakos će u narednom periodu imati sastanke sa predstavnicima vlasti, kako bi pokušali da pronađu rešenje i stvore uslove za bezbedno odigravanje utakmica, kako u OAKA dvorani, tako i u Dvorani mira i prijateljstva (SEF). Ukoliko ti razgovori ne uspeju, finale će biti potpuno prekinuto, potvrdio je Marinakis.

KSD “Bambi” u poseti prijateljima u Budimpešti

0

Kulturno-sportsko društvo „Bambi” iz Beča boravilo je u Mađarskoj gde je posetilo prijatelje u Budimpešti KUD “Taban”.

– Stigli smo preko Belog mosta gde nas je dočekao Dušan Vuković, umetnički rukovodilac KUD “Taban”. Kao vrstan domaćin, poveo nas je u obilazak grada tokom kojeg nam je ispričao kompletnu istoriju srpsko-mađarskih odnosa, kao i samih Mađara. Naučili smo dosta novih informacija, videli smo znamenitosti grada, uživali u poslasticama i napravili mnoštvo lepih fotografija. Popodne smo stigli u dvoranu gde je trebalo da se održi koncert. Tu su nas dočekali članovi njihovog ansambla. Uglavnom se svi već poznajemo jer su i oni bili naši gosti u decembru prošle godine – ispričao je umetnički rukovodilac Aleksandar Pantić.

On se zahvalio domaćinu koji je brinuo o svemu, tako da su, kako podvlači,  poneli divne utiske i imali nezaboravno druženje.

Ambijent u sali je odličnan i iz perspektive igrača bilo im je zadovoljstvo da igraju na toj sceni, na kojoj su osetili posebnu energiju.

Na manifestaciji “Tabansko veče” “Bambi” je nastupio sa dve koreografije “Zapali se grad Sofija” i “Đurđevdan u Pasjanu”, a domaćin sa sedam koreografija koje je izvelo više različitih ansambala, od dečijih do veterana.

Koncertu su prisustvovali predsednici društava Milan Stojković predsednik KSD “Bambi”, kao i Aleksandar Stanković predsednik Austrijskog saveza srpskog foklora.

– Nakon koncerta je usledio fantastičan gulaš, odnosno paprikaš kako ga oni nazivaju, kao i druženje i igranje jer kolo nije stalo ni jednog jedinog trenutka, a sve to uz uživo muziku do dugo posle ponoći, što znači da smo nazad u Beč stigli zagrljeni sa zorom – priseća se Pantić.

Srpska kulinarska tradicija predstavljena u Trstu

0
ACGS
Veče posvećeno srpskoj kuhinji u Italiji

Srpska kuhinja je bogat mozaik ukusa, kultura i istorije, oblikovan vekovima zajedničkog života naroda Balkana. O tome je bilo reči na posebnom događaju pod nazivom “Miris domaće kuhinje: srpske kulinarske tradicije”, koji je održan u Trstu u organizaciji ACGS.

U svom uvodu u razgovor, Lidija Radovanović je istakla da „hrana u Srbiji nije samo nešto što je vezano za ishranu, već je i izraz tradicije.“ Kao primer za to navela je slavu, jedinstveni praznik u pravoslavnom svetu, kada svaka porodica slavi svog sveca zaštitnika uz bogatu i svečanu trpezu.

Za razliku od ličnog imendana, kao što je običaj u Italiji, u Srbiji se svetac zaštitnik prenosi s kolena na koleno, kao porodična svetinja.
Za tu priliku pripremaju se slavski kolač, žito i jela u skladu s postom ili mrsom. Slično tome, na Badnje veče, božićnu večeru, trpeza je skromna ali simbolična: prebranac, riba, suvo voće i česnica sa novčićem koji donosi sreću onome ko ga pronađe.

Tokom večeri posvećene srpskoj kuhinji i tradiciji, sagovornici su podelili lična iskustva i znanja koja su dodatno obogatila atmosferu i približila publici duh srpske kulture.
Aleksandar Saša Mitić, vlasnik restorana Rustiko u Trstu, govorio je o značaju tradicionalnih jela i njihovoj raznolikosti. Ilustrovao je to kroz primere kao što su prebranac i mućkalica, objašnjavajući kako se ista jela mogu pripremati na različite načine širom Balkana. Posebno je istakao sarmu, koja se, iako prisutna u mnogim kuhinjama regiona, razlikuje po sastojcima, začinima, pa čak i po nazivu. Ipak, kako je rekao, upravo ta raznolikost nas povezuje i čini naše kulinarsko nasleđe zajedničkim, bogatim i živim.

Na tu misao se nadovezao i Jovan Sovilj, predstavnik Kulturnog udruženja Srba Pontes Mostovi, podsećajući da je srpska kuhinja duboko ukorenjena u istoriji i oblikovana kroz vekove susreta i mešanja sa drugim narodima. Istakao je da su mnoga jela koja danas smatramo „našim“ zapravo rezultat kulturne razmene, ali da su upravo ta jela postala sastavni deo našeg identiteta i svakodnevice.

Dodao je i da se na etno večerima koje organizuju posebna pažnja posvećuje predstavljanju tradicija i gastronomije iz različitih krajeva Srbije, ali i iz regiona u kojima živi naš narod. Time se, kako je rekao, publici pruža uvid u bogatstvo i raznolikost koje srpska kuhinja nosi u sebi – raznolikost koja, u kontekstu hrane i običaja, podseća na regionalne specifičnosti italijanske kuhinje. Upravo ta raznovrsnost, istakao je Sovilj, ne deli, već povezuje – jer kroz različite ukuse i običaje prepoznajemo zajedničke korene i vrednosti.

Na kraju susreta, publika je imala priliku da degustira pažljivo pripremljene specijalitete – pitu sa sirom, pitu sa mesom, proju, ajvar i, naravno, rakiju od dunje – koje je pripremio restoran Rustiko, verno predstavljajući tradiciju i gostoprimstvo zbog kojih se ljudi rado vraćaju.

Događaju je prisustvovao i konzul Srbije u Trstu Nikola Paunović.

Američka doktrina obuzdavanja Rusije i Kine

0
EPA-EFE
Američki vojnici

Potezi najvećih svetskih sila u geopolitičkoj areni, tokom istorije su bili diktirani različitim razlozima. Širenje religije, misija „civilizovanja“ naroda, uvođenje „slobode i demokratije“, ideološki procesi. Naziva je više, zavisno od toga o kom istorijskom trenutku, ili intervalu, govorimo.

Ono što je nesporno, to je da se iza slatkorečivih fraza, nalazila određena vrsta interesa. Kako bi ga ostvarile, velike sile su često u pomoć zvale umne ljude, teoretičare i stratege, koji su ubedljivom argumentacijom, baziranom na izučavanju i promišljanju političkih, ekonomskih i vojnih procesa, pokazivali put kojim treba poći.

Zasigurno jedan od interesantnijih procesa u tom smislu, predstavlja nastupanje Sjedinjenih Američkih Država (sa NATO paktom kao svojevrsnom produženom rukom interesa Vašingtona) u rubnom delu evroazijskog kontinentalnog masiva tokom prethodnih decenija.

Svaki, iole zainteresovaniji pojedinac je upoznat sa američkim vojnim akcijama u Koreji, Vijetnamu, Avganistanu i Iraku, kao i sa pokušajima da sa druge strane, učvrste savezništa u drugim zemljama na tom, priobalnom delu Evroazije. Postavlja se pitanje, zašto? Šta je u pozadini ovih manevara? Zašto Pentagon igra igru „štapa i šargarepe“, kako je to svojevremeno definisao Henri Kisindžer?

Treba podsetiti da je strategija zapadnih saveznika tokom celog perioda tihe konfrontacije sa Sovjetskim Savezom, bila u strateškom opkoljavanju, zadržavanju i samim tim, iscrpljivanju protivnika – strategija koja svoje korene ima u američkom građanskom ratu 1861-1865, te se može reći da je već doživela svoju praktičnu validaciju.

Sprovodeći doktrinu Nikolasa Spajkmena, velikog američkog geopolitičara, Amerika je izašla kao pobednik iz Hladnog rata.

Po Spajkmenu, ako SAD želi da dominira svetom, mora da kontroliše rubni deo evroazijskog masiva, podrazumevajući pod tim priobalja Atlantika, Mediterana, Persijskog zaliva i Crvenog mora, Indijskog i Pacifičkog okeana.

Inkorporiranjem Portugalije, Španije, Italije, Grčke i Turske u NATO alijansu, stavljajući Japan pod svoj vojni kišobran, pacifikujući Pakistan, ratujući u Iraku, Avganistanu, Koreji i Vijetnamu, flertujući sa Saudijskom Arabijom i Izraelom, Amerikanci su na vrlo sistematičan način sprovodili ideju opkoljavanja neprijatelja sa svih strana.

Iako jeste tačna opaska da se geopolitika u savremenom dobu u velikoj meri deteritorijalizuje, te da kontrola nad “ovim ili onim planinskim vencem” nije od toliko esencijalnog značaja kao u prošlosti, nije još svanuo dan da, recimo, nuklearni nosač aviona, koliko god bio moćna tvrđava rata, bude zamena za teritoriju strateški bitne države.

Na udaru: Si Đinping i Vladimir Putin

Spolja gledano, strateško iznurivanje Kine i Rusije je danas mnogo važnija stvar za Amerikance nego što je to bilo u prvim godinama ovoga veka. Jednostavno, konsolidacija post-sovjetskog prostora, izvršena pod čeličnom pesnicom Vladimira Putina, svrstala je Rusiju u red najvećih sila sveta, sa daleko većim potencijalom da pomrsi račune hegemonu, nego što je to mogla u vreme kada su sve pozicije bile uzdrmane zbog nesrećnog predsednikovanja Borisa Jeljcina. Aktuelni događaji u Ukrajini to ubedjivo potvrđuju.

Kina, najveća svetska privreda, teži da svoju industrijsku moć valorizuje kroz vojno i političko prisustvo svuda gde je to u stanju da uradi, sve više osporavajući globalno vođstvo Amerike. Trzavice između dve nuklearne sile, nigde nisu izraženije nego u slučaju Tajvana. Ako je suditi po zveckanju oružjem u Južnom kineskom moru i velikim vojnim vežbama u kojima učestvuje veliki broj ratnih brodova i aviona, a kojima Peking izražava nezadovoljstvo zbog američke diplomatske ofanzive na Tajvan, svet ne bi trebalo da bude iznenađen još jednim ratom kom će se znati početak, ali ne i kraj.

Dakle, intelektualna prethodnica za akcije Vašingtona u pobrojanim zemljama sveta, leži u strategijskim opservacijama, koje su imale za cilj samo jedno. Omogućiti Americi da opkoli, iscrpi i porazi pretendente na status dominantne svetske sile. Nekada je to bio Sovjetski Savez, a danas su to Rusija i Kina. Da li će obrasci geopolitičkog ponašanja, koji su u toku prošlosti davali rezultate, to opet učiniti, ostaje da se vidi.

Šetnja planinom lek za dušu

0
I. Spirić
Manifestacija "Prvi dani proleća" kraj Leskovca

Manifestacija “Prvi dani proleća” po prvi put je održana u Leskovcu, i to na novoj stazi “Od krsta do petokrake”, koja se nalazi na Babičkoj gori.

Početak šetnje je bio u porti crkve Svete Trojice u selu Babičko, a posle tri i po sata laganog hoda stiglo se do Partizanskog doma, udaljenog neka četiri kilometara, na nadmorsku visinu od oko 200 metara.

Kiša je malo ubrzala planinare da požure ka prostorijama mesne kancelarije, gde je za sve učesnike bio pripremljen ketering. U ovoj akciji učestvovali su planinari svih uzrasta: dvadesetak učenika leskovačke OŠ „Vožd Karađorđe“, desetak meštana sela Babičko, uz nekoliko planinara Planinarskog društva Dubočica iz Leskovca.

Dečja poezija pod nebom Verone

0
Lična arhiva
Saša Savić i Dragana Ljuna u Veroni

Susret i stihovi u gradu Romea i Julije zapečatili jedno novo pesničko prijateljstvo. Pesnici za decu Saša Savić i Dragana Ljuna sreli su se u gradu ljubavi, u gradu Romea i Julije, u Veroni, u srcu severne Italije. Razmenili su knjige i iskustva i čitali sopstvene stihove.

Pesnik i pesnikinja gaje strast prema dečjoj poeziji koja je oličenje njihove ljubavi prema unucima.

Dragana Ljuna rođena je 02. oktobra 1978. godine u Kninu( Dalmacija), gde je i živela u selu Kolašac, do 1995. godine, kada je, protiv svoje volje, morala u prognaničkoj koloni napustiti svoj zavičaj zbog nesrećnog rata na tim prostorima. Po dolasku u Srbiju, završila je školovanje, živela je kratko u Kragujevcu, a potom se preselila u Beograd, gde je i živela i radila u KBC Zvezdara, sve do 2019. godine, a onda se preselila u Nemačku, gde i sada živi, radi i piše poeziju, a i kratke priče, za koje kako kaže, čekaju svoj trenutak. A i roman koji je davno započela, za koji smatra da treba i vremena i strpljenja, da bi stigao do štampe.

“Lepo je uvek sresti ljude koji imaju ista interesovanja, a pogotovu van granica domovine. Za Sašu sam saznala od profesora dr Milutina Đuričkovića koji je pisao recenzije za moje knjige, a, takođe, i za Sašinu knjigu. Druženje u gradu Romea i Julije, mogu reći da je bilo pravo pesničko druženje, a i lepo je slušati drugog pesnika dok čita svoje stihove, samo da nam je ovakvih susreta što više”, istakla je pesnikinja Dragana Ljuna.

Saša Savić je rođen u Kragujevcu 1968. godine, gde je završio Osnovnu školu, a onda ga je život vodio od Zagreba, Skoplja, Tetova, Paraćina, Prištine, do Verone, gde je i dan danas. Uz završenu srednju vojnu školu i Fakultet za fizičku kulturu, radio je kao vojno lice (zbog toga tolika seljenja) i kao profesor fizičkog vaspitanja u Osnovnoj školi u Kragujevcu.

U dva navrata po dve godine boravio je u Italiji, a od 2010. godine za stalno naseljen u Veroni.
“Moja vezanost za književnost se manifestovala kroz ljubav za čitanjem i kratko školsko bavljenje glumom, ali nikada, čak ni u pokušaju, nisam napisao nijedan stih, sve do 2023. godine, kada sam napisao prve rime želeći da obradujem unuke. Moglo bi se reći da su one bile motivacija , moje poetske muze, za pisanje pesama. Sve što se dalje desilo je bilo veliko iznenađenje, ne samo za druge, već i za mene, a ja sam dobio vetar u jedra zahvaljujući pozitivnim kritikama, ne samo poznanika i prijatelja, već i stručnih ljudi, a kao krunu mojeg dosadašnjeg rada dobio sam drugu nagradu na osmim ,,Drinskim književnim susretima” za zbirku pesama ,,Jedna mrva u vidu slova”,” istakao je pesnik Saša Savić.

Volite losos, ali vam je skup? Dve ribe su zdravije alternative i upola jeftinije

0
Pixabay
Ilustracija

Cena lososa poslednjih godina neprestano raste. Ova riba spada među najčešće konzumirane vrste u mnogim zemljama, pa tako i u Srbiji, a kilogram se danas kreće između 1.800 i 3.200 dinara, u zavisnosti od vrste i mesta kupovine.

Ipak, losos ima vrlo slična svojstva kao i neke druge, manje popularne ribe, koje su nutritivno izuzetno bogate, ali više nisu „u modi“. Jednostavan je za pripremu i izuzetno omiljen, naročito među mlađim potrošačima, piše Index.

„Losos je plava, odnosno masna riba, poznata po visokom udelu omega-3 masnih kiselina koje su ključne za zdravlje, a posebno za razvoj moždanih funkcija“, objašnjava stručnjak za prehrambene tehnologije Mario Sančes, prenosi španski list Marca.

Inćuni i sardine – nepravedno zapostavljene, a bogatije omega-3 kiselinama

Ipak, postoje ribe koje su daleko pristupačnije, a nutritivno ne zaostaju za lososom – štaviše, neke ga i nadmašuju.

„Inćuni i sardine su priobalne ribe, što znači da se love blizu obale, a ne na otvorenom moru. Po sastavu su vrlo slične lososu, jer sadrže omega-3 masne kiseline, i to često u još većim količinama“, kaže Sančes.

Dok losos u proseku sadrži oko 2.2 grama omega-3 masnih kiselina na 100 grama, sardine i inćuni neretko imaju i viši sadržaj.

Pored njih, i skuša i lokarda su ribe koje imaju slična nutritivna svojstva, ali se prodaju po znatno nižim cenama. Inćuni i sardine su u proseku upola jeftiniji od lososa, a glavni razlog za to leži u načinu ulova i geografskom poreklu – lokalni priobalni ulov je jeftiniji i jednostavniji u poređenju s uvozom lososa iz udaljenih morskih područja.

“Rusiju nemoguće vojno pobediti”

0
EPA-EFE/MAXIM SHIPENKOV
Ruska vojska (Foto: Arhiva)

Sukob u Ukrajini može se završiti samo za pregovaračkim stolom, priznao je šef nemačke diplomatije Johan Vadeful.

Od samog početka ukrajinskog sukoba bilo je jasno da Rusija ne može biti poražena, posebno zbog njenog nuklearnog statusa, izjavio je on listu “Zidojče cajtung”, a preneo RT.

Zapadne pristalice Kijeva, uključujući visoke zvaničnike u Nemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji, kao i SAD pod administracijom bivšeg predsednika Džozefa Bajdena, više puta su govorili da žele da nanesu “strateški poraz” Moskvi u ukrajinskom sukobu, ili bar da osiguraju da ona ne izađe kao pobednik. To opravdanje je korišćeno za slanje kontinuirane vojne pomoći Kijevu.

Vadeful je sada priznao da je očigledno da se sukob između Moskve i Kijeva može rešiti samo diplomatskim putem.

“Od početka je bilo jasno da će se ovaj rat najverovatnije završiti pregovorima”, rekao je nemački diplomata. “Jedno je istina: potpuni poraz u smislu kapitulacije nuklearno naoružane Rusije ne može da se očekuje.”

On je, ipak, dodao da se kijevske trupe “uspešno brane” od moskovskih snaga, iako ukrajinska vojska gubi teritoriju duž celog fronta u poslednjih nekoliko meseci.
Ministar je ocenio da je važno pomoći Kijevu da dobije “jaku pregovaračku poziciju” na mirovnim pregovorima i ponovio tvrdnju da Rusija “preti” Nemačkoj, kako bi ovim opravdao planirano jačanje vojske i povećanje izdataka za odbranu. Takođe je rekao da se odnosi između Moskve i Berlina više ne mogu opisati kao “jasna mirna situacija”.

Okidač za panevropsku katastrofu?

U nedeljama od stupanja na dužnost, novi kancelar Fridrih Merc ukinuo je ograničenja dometa za ukrajinske napade raketama koje je isporučila Nemačka i nagovestio mogućnost snabdevanja Kijeva raketama “taurus”, koje imaju domet od 500 kilometara i mogu da stignu do Moskve.

Upozorenje Lavrova

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov reagovao je na Mercove izjave rekavši da je direktno učešće Berlina u ratu sada očigledno. Nemačka je već nekoliko puta u prošlom veku pratila sličan “klizav teren” ka sopstvenom kolapsu”, dodao je.

Nemačka “ukinula” Merkelovu

0
EPA/Arno Burgi
Angela Merkel

Čuveno obećanje bivše nemačke kancelarke Angele Merkel da su migranti dobrodošli, ugašeno je posle pauze u kojoj je vladala klimava koalicija “semafor”, da bi sada pod kancelarom Fridrihom Mercom sudbina došljaka bila meta brojnih zabrana i ukidanja ranijih povlastica.

Najnovija mera je upravo obelodanjena: Nemačka vlada ukinula je ubrzani postupak dobijanja državljanstva i želi da na dve godine obustavi spajanje porodica za određenu grupu izbeglica koje su stigle u Nemačku, preneli su nemački mediji.

Retki izuzeci bi bili mogući ali samo iz humanitarnih razloga, na primer, kod teških bolesti, javio je državni radio Dojče vele (DW).

Vlada u Berlinu je upravo prihvatila predlog zakonske izmene, ali o njoj još mora da odluči Bundestag u kojem, razumljivo, većinu imaju stranke koje čine vladajuću koaliciju CDU/CSU i SPD.

Potom sledi glasanje u Bundesratu, Veću pokrajina.

Očito je reč o preotimanju ključnih stavova od sve popularnije opozicione stranke Alternativa za Nemačku (AfD) koja je zabeležila nagli uspon podrške birača upravo na talasu rastuće netrpeljivosti Nemaca prema masovnom doseljavanju došljaka iz Sirije i drugih delova sveta. Podsećanja radi, Merc je uoči ustoličenja odbijao saradnju sa radikalnom desnicom, ali se nije libio da od nje preuzme ono što godi mnogim Nemcima, posebno onima u istočnim pokrajinama.

Rampa za pasoš

Ubrzano sticanje državljanstva nakon tri godine za posebno integrisane doseljenike više neće biti moguće. Izmene u pravu na sticanje državljanstva tiču se svih onih koji žele da podnesu takav zahtev, a u budućnosti će uslov biti najmanje pet godina neprekidnog boravka u Nemačkoj.

Strogi uslovi

Tražiće se dobro poznavanje nemačkog jezika i dokaz o stalnom zaposlenju. Lane je u Nemačkoj državljanstvo steklo više od 200.000 osoba, što je najviše u poslednjih 25 godina.

NAJNOVIJE