24.07.2025
Home Blog

Direktor Nacionalne obaveštajne službe SAD: Obama treba da bude krivično gonjen za veleizdaju

0
Tanjug/AP
Barak Obama

Bivši predsednik SAD Barak Obama odgovoran je za zloupotrebu podataka obaveštajne službe i može biti krivično gonjen za državnu izdaju i pokušaj prevrata u vezi sa teorijom o “ruskom tragu” na američkim izborima 2016. godine, izjavila je direktor Nacionalne obaveštajne službe SAD Tulsi Gabard.

„Predsednik Obama je usmeravao obaveštajnu zajednicu SAD da stvori lažnu priču koja je na kraju dovela do višegodišnje zavere usmerene na pokušaj podrivanja predsedništva Donalda Trampa“, izjavila je Gabard na brifingu u Beloj kući.

Kak je navela, namerno je stvoreno više lažnih dokumenata koji su u suprotnosti sa procenama obaveštajne zajednice SAD.

„Izražena namera i sve što je usledilo može se opisati samo kao višegodišnja zavera protiv Amerikanaca i zavera sa ciljem izdaje“, saopštila je Gabard.

Prema rečima Gabard, u dokumentima američke obaveštajne službe nema pokazatelja da je Rusija imala favorita među kandidatima na izborima 2016. godine.

„Nemamo direktne informacije o tome da je Putin želeo da bude izabran Tramp“, navela je Gabard.

Podsetimo, predsednik SAD Donald Tramp je ranije izneo optužujuće izjave o navodnom nameštanju izbora 2016. godine od strane bivših američkih predsednika Baraka Obame i Džozefa Bajdena, kao i Hilari Klinton, koja je izgubila na izborima 2016. godine, ističući da je Obama “vođa bande” i da će posledice biti ozbiljne, jer, kako je potvrdio, “ima sva dokumenta”.

Direktorka Nacionalne obaveštajne službe SAD saopštila je da je nekoliko meseci pre izbora 2016. godine američka obaveštajna zajednica bila saglasna u proceni da Rusija nije imala ni nameru, ni mogućnost da se meša u američke izbore. Međutim, nakon pobede Donalda Trampa u decembru 2016. godine, administracija 44. predsednika SAD (Obame) izdala je nalog za izradu novog izveštaja koji je protivrečio ranijim procenama.

Prema rečima Gabard, ključni zaključak obaveštajne službe, da Rusija nije uticala na ishod izbora, bio je uklonjen i stavljen pod oznaku tajnosti.

EU: Kijev da razjasni zakon protiv antikorupcijskih tela; Širom Ukrajine protesti

0
pixabay.com
Kijev

Predsednica EK Ursula fon der Lajen zahteva objašnjenje od šefa kijevskog režima Vladimira Zelenskog povodom usvajanja zakona o ukidanju nezavisnosti antikorupcijskih institucija. Istovremeno, širom zemlje u toku su protesti protiv Zelenskog.

“Fon der Lajen je izrazila duboku zabrinutost zbog posledica izmena i zatražila objašnjenje od ukrajinske vlade”, navodi “Politiko”.

Vrhovna Rada je prethodnog dana podržala zakon kojim se ukida nezavisnost dve institucije za borbu protiv korupcije: Nacionalnog antikorupcijskog biroa Ukrajine (NABU) i Specijalnog antikorupcijskog tužilaštva (SAT). Vladimir Zelenski je kasnije potpisao odgovarajući zakon.

Odluka kijevskog režima o ograničenju ovlašćenja antikorupcijskih institucija izazvala je nezadovoljstvo širom Ukrajine.

Demonstracije, na koje je izašlo na hiljade ljudi, održani su u utorak u Kijevu, Odesi, Lavovu, Dnjepropetrovsku, a danas su ponovo organizovani u Ternopolju , Černigovu, kao i u Krivom Rogu, rodnom mestu Zelenskog.

Mediji, među njima i “Vašington post”, upozoravaju da Ukrajina usvajanjem ovog zakona gubi poverenje svojih saveznika sa Zapada.

Komesarka Evropske unije za proširenje Marta Kos pozvala je Zelenskog da odustane od zakona kojim se ograničavaju ovlašćenja ukrajinskih antikorupcijskih institucija.

Istraga protiv NABU-a i SAT-a:

Služba bezbednosti Ukrajine (SBU) sprovela je pretrese u Nacionalnom antikorupcijskom birou Ukrajine (NABU) u različitim delovima zemlje. Zaposlene optužuju za veleizdaju, trgovinu sa Rusijom i korupciju.

NABU je saopštio da su istražne radnje sprovedene bez sudskog naloga.

Jedan od rukovodilaca međuregionalnih uprava NABU-a je uhapšen.

Poslanik Aleksej Gončarenko (u Rusiji na listi ekstremista i terorista) izjavio je da su pretresi predstavljali odgovor režima Zelenskog na postupak koji se vodi protiv bivšeg ministra nacionalnog jedinstva i bivšeg premijera Alekseja Černišova, koji je optužen za korupciju.

Ambasadori zemalja G7 izrazili su ozbiljnu zabrinutost povodom ove istrage koju sprovodi SBU. Oni takođe planiraju da o ovom pitanju razgovaraju sa ukrajinskim rukovodstvom.

Zaustaviti Kurtija: Đurić sa diplomatama Grčke, Kipra, Rumunije, Slovačke i Španije

0
Tanjug

Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić sastao se danas sa diplomatskim predstavnicima Grčke, Kipra, Rumunije, Slovačke i Španije u Beogradu, kako bi ih informisao o najnovijem potezu prištinskih privremenih vlasti, koje su neosnovano uhapsile pomoćnika glavnog pregovarača u dijalogu Igora Popovića.

Đurić je naglasio da je to hapšenje akt političkog progona, ugrožavanja slobode govora i nastavak kontinuiranog ciklusa represije.

To je, kako je dodao, istovremeno i snažna poruka sa efektom sejanja straha među srpskim stanovništvom čiji je predstavnik uhapšen, navodi se u saopštenju ministarstva spoljnih poslova.

Šef srpske diplomatije je podvukao da je Srbija opredeljena za dijalog, ali da ovakvi potezi Prištine dovode do destabilizacije na terenu i ugrožavaju bezbednosnu situaciju celog regiona, u okolnostima kada je stabilnost imperativ.

Pozvao je međunarodnu zajednicu da reaguje i zaustavi neodgovornu politiku režima Aljbina Kurtija, koja za cilj ima konačno proterivanje Srba sa Kosova i Metohije. Neophodna je, poručio je Đurić, konkretna akcija i još veća podrška srpskom stanovništvu na Kosovu i Metohiji.

Ministar Đurić je zahvalio ambasadorki Grčke Mariji Levanti, ambasadoru Kipra Andreasu Fotiju ambasadorki Rumunije Silviji Davidoju, otpravniku poslova Ambasade Slovačke Katarini Konsvalovoj i diplomatskom predstavniku Ambasade Španije Tamari Garsiji Alas na poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta Srbije i principijelnoj politici uvažavanja međunarodnog prava i povelje UN i predočio događaje koji su prethodili hapšenju Popovića.

Đurić ih je obavestio i o uslovima u kojima se Popović trenutno nalazi i izrazio veliku zabrinutost zbog posledica po odnose Beograda i Prištine koje mogu da proisteknu iz novonastale situacije, jer je uhapšen član pregovaračkog tima Vlade Srbije.

Francuska pred bankrotom?

0
pixabay.com

Francuska, kao i ostale evropske zemlje članice NATO, mora da nađe novac za ogromna ulaganja u oružane snage.

Evropa mora da pronađe način kako da finansira svoju budućnost, sa sve manjim brojem radnika, ogromnim javnim dugom i sve većim pritiscima spolja i iznutra, ali nema besplatnog ručka, kaže za Biznis.rs ekonomista Danilo Šuković, povodom budžetskih rezova koje je prošle nedelje predložila francuska vlada.

“Postoji taj budžetski kolač i ako ja uzmem više vi dobijate manje. Ako hoće da izdvoje više za odbranu, onda će negde morati da smanje ili da se zadužuju. A budući da su već visoko zaduženi to nije realno očekivati, tako da će neke strukture u društvu morati da pretrpe. Da li će to biti socijalna politika, zdravstvo, obrazovanje, infrastruktura ili ekologija, to je drugo pitanje. Francuska mora da restruktuira svoju budžetsku potrošnju prema realnim potrebama”, ocenio je Šuković.

Snažan zemljotres pogodio Krit

0
Youtube/Seeker

Zemljotres magnitude 5.4 stepena Rihtera zabeležen je danas na području Krita u Grčkoj.

Prema raspoloživim podacima, epicentar potresa lociran je na području sa geografskim koordinatama širine 35.6173 i dužine 23.3079.

Hipocentar zemljotresa, prema podacima Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra, smešten je na dubini od približno 89,7 kilometara ispod površine zemlje.

Veliki požar u Malom Mokrom Lugu (VIDEO)

0
Tanjug
Foto: Ilustracija

Veliki požar izbio je tokom popodneva u Malom Mokrom Lugu., a plamen i stub crnog dima može se videti sa udaljenosti od nekoliko kilometara.

Za sada nema zvaničnih informacija šta gori, a prema nezvaničnim informacijama požar je izbio u magacinskom prostoru firme koja se bavi iznajmljivanjem skladišta, prenosi RTS.

Vatru gasi 12 vatrogasaca sa četiri vozila.

Nije poznato da li ima povređenih.

Blumberg: EU planira uvođenje carina od 30 odsto na američku robu ako propadne dogovor sa Vašingtonom

0
Tanjug
Evropska unija

Evropska unija će uvesti carine od 30 odsto na američku robu vrednu 117 milijardi dolara ako sporazum sa Vašingtonom propadne i američki predsednik Donald Tramp uvede obećane carine, izveštava Blumberg, pozivajući se na izvore.

„Evropska unija planira da po brzom postupku uvede carine od 30 odsto na robu vrednu oko 110 milijardi evra (oko 117 milijardi dolara) Sjedinjenim Državama ako sporazum sa Vašingtonom propadne i američki predsednik ispuni svoju pretnju da će uvesti tu stopu na skoro sav izvoz bloka posle 1. avgusta. Američki izvoz, uključujući proizvedenu robu kao što su avioni Boing, automobili proizvedeni u SAD i burbon, suočio bi se sa carinom uporedivom sa Trampovom pretnjom od 30 odsto“, navodi se u objavi agencije, pozivajući se na osobe upoznate sa situacijom.

Napominje se da ako ne bude moguće postići dogovor sa Vašingtonom, uzvratne mere EU stupiće na snagu u avgustu.

Tramp je 12. jula izjavio da će Sjedinjene Države od 1. avgusta uvesti carine od 30 odsto na robu iz Evropske unije, dok će prethodno uvedene sektorske carine ostati na snazi. U svom pismu, upućenom šefici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, dodao je da ako EU želi da poveća svoje carine na američku robu, Sjedinjene Države će dodati „taj broj“ svojim carinama od 30 odsto.

Ranije u julu, šefica EK Ursula fon der Lajen je rekla da će EU nastaviti pregovore sa Vašingtonom, ali da je spremna da uvede kontramere od 1. avgusta ako one ne uspeju.

Pašinjan predlaže izmene Ustava Jermenske apostolske crkve, cilj – smena katolikosa

0
Tanjug/AP
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan

Premijer Jermenije Nikola Pašinjan nastavlja obračun sa Jermenskom apostolskom crkvom. On je izašao sa predlogom da se izmeni Ustav Jermenske apostolske crkve, što bi omogućilo smenu katolikosa Garegina II.

Pašinjan je ponovo izjavio na društvenim mrežama da namerava da izdejstvuje smenu aktuelnog katolikosa svih Jermena.

„Nakon toga treba da bude imenovan privremeni poglavar iz reda sveštenika, koji ne može da pretenduje na mesto katolikosa. Izbori za novog katolikosa neće biti održani sve dok se ne usvoji Ustav Jermenske apostolske crkve napisan savremenim jermenskim jezikom, koji će biti kratak i svima razumljiv dokument“, istakao je Pašinjan.

Prema tvrdnjama Pašinjana, danas ne postoji verzija Ustava na savremenom jermenskom jeziku.

„Nakon usvajanja ustava treba da se održe izbori za katolikosa svih Jermena, tokom kojih će biti proverena pobožnost svih kandidata“, istakao je Pašinjan.

Podsetimo, Pašinjan je pojačao napade na Jermensku apostolsku crkvu. Krajem maja objavio je na društvenim mrežama uvredljive objave upućene Jermenskoj apostolskoj crkvi. Ubrzo nakon toga je predložio da se promeni postupak izbora katolikosa svih Jermena kako bi uloga države bila presudna.

Katolikos Garegin II je s tim u vezi rekao da bez obzira na to koliko vlasti pokušavaju da predstave anticrkvene korake kao dejstva usmerena protiv pojedinačnih sveštenika, očigledno je da su oni sistemski i usmereni protiv same crkve.

Garegin II optužio je Pašinjanovu vladu za anticrkvenu politiku i rekao da ona predstavlja pretnju po državnost.

Prozirni bodi puca na vrelim oblinama, a svi gledaju u njen “novi” struk

0
EPA/Nina Prommer
Kim Kardašijan

Kim Kardašijan više od svega na svetu voli da privlači pažnju, sada je ponovo šokirala sve svojim novim izdanjem, ali i još tanjim strukom.

Rijaliti zvezda Kim Kardašijan svakim novim pojavljivanjem na crvenom tepihu ili na društvenim mrežama pokaže više atributa nego prethodni put. I taman kad pomislimo kako ne može više od ovoga, ona nas iznenadi.

Doživotna kazna za femicid: Italijanski Senat usvojio predlog zakona

0
pixabay.com
Foto: Ilustracija

Italijanski Senat jednoglasno je usvojio nacrt zakona kojim se u Krivični zakonik uvodi novo krivično delo: femicid, za koje je predviđena kazna doživotnog zatvora.

Novim članom 577-bis propisano je da će svako ko usmrti ženu iz mržnje, diskriminacije, kontrole ili zato što je žena, biti kažnjen doživotnim zatvorom, prenosi Rai uno.

U predlogu zakona se navodi da se femicid smatra izvršenim i kada je motiv odbijanje žene da započne ili nastavi emotivnu vezu i pokušaj da se ograniče njene lične slobode.

Zakon predviđa ukidanje vremenskog ograničenja od 45 dana za prisluškivanje u slučajevima najtežih oblika nasilja nad ženama, što će, kako se navodi u obrazloženju predloženog akta, olakšati rad pravosudnih organa u istrazi i dokazivanju ovih zločina.

Predlog zakona mora da odobri Donji dom italijanskog parlamenta, nakon čega treba da ga potpiše predsednik Republike.

NAJNOVIJE