Bolest spavanja

0

Nema zdravlja bez kvalitetnog spavanja, tvrde stručnjaci. Pored pravilne ishrane i vežbanja, spavanje predstavlja treći stub zdravlja. Od raznih poremećaja spavanja pati više od 45 odsto svetskog stanovništva. Iako se većina njih može sprečiti i uspešno lečiti, manje od trećine obolelih potraži stručnu pomoć. Primarni poremećaj spavanja koji se karakteriše spontanim padanjem u san naziva se narkolepsija. Najčešće se javlja u detinjstvu, ali može da se pojavi u bilo koje dobe. S malim kolebanjima traje čitavog života.

Opis u "Božanstvenoj komediji"
Brojne epizode iz opusa Dantea Aligijerija liče na snove. Italijanski naučnik iz Bolonje Đuzepe Placi tvrdi da Danteov stil pokazuje da je slavni književnik patio od narkolepsije.
– Smatram da je Dante, šest vekova pre prvog naučnog izveštaja o narkolepsiji, opisao bolest u svojim književnim delima, i to na osnovu svog života. Preciznost tog opisa ne može biti slučajna – navodi Đuzepe Placi.
Placi smatra da su svi simptomi bolesti prisutni u "Božanstvenoj komediji", od naglog buđenja preko vizija i halucinacija sve do kratkotrajnog spavanja i osećaja slabosti.

Stručnjaci objašnjavaju da narkolepsiju izaziva gubitak ćelija u hipotalamusu mozga koje sadrže protein hipokretin (oreksin). Ovo je genetski uslovljen poremećaj i javlja se porodično. Simptomi se dele u četiri grupe.
x Hipersomnolencija – napadi spavanja tokom hoda, vožnje, razgovora, jela, rada. Naročito se lako pada u san pri čitanju novina i gledanju televizije.
x Katapleksija – pojava mišićnih slabosti posle jake emocije (najčešće smeh, zadovoljstvo, ljutnja, iznenađenje). Slabost može da bude generalizovana, ali i lokalizovana na licu ili nogama, potpuna ili blaga. Bolesnik je svestan za vreme napada.
x Hipnagogne halucinacije – pojava optičkih ili akustičnih halucinacija pri uspavljivanju ili buđenju, često zajedno s hipnagognim paralizama. Mogu da se jave i kod zdravih osoba.
x Hipnagogna paraliza – napad nepokretnosti koja se javlja u vreme kad se javljaju i hipnagogne halucinacije. Takođe se mogu javiti i kod zdravih osoba.
Zanimljivo je da je narkolepsija uglavnom bolest mladih ljudi i da pogađa jednog ili dvoje od 1.000 ljudi. I nije tako retka – 10 puta je ređa od epilepsije, ali 10 puta češća od bolesti motornog neurona, i mnogi je prema porede s multiplom sklerozom i Parkinsonovom bolešću.
Prvi čovek na kome je bolest opisana, 1880. godine, imao je čak 200 do 300 stotina kriza dnevno.
Lečenje je simptomatsko – pospanost se leči stimulišućim lekovima. Mišićne slabosti, halucinacije i paralize leče se antidepresivima. U svim slučajevima savetuje bavljenje sportom i izbegavanje monotonih poslova. Oboleli od narkolepsije nisu sposobni za zanimanja gde je potrebna stalna budnost, ne mogu da budu profesionalni vozači, piloti, mašinovođe.
 

 

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here