pixabay.com

Poziv na “veliki reset” čovečanstva, ponovo je stigao od globalne elite sa tradicionalnog svetskog ekonomskog foruma u švajcarskom Davosu. Za ovu sintagmu koju je iznedrila pandemija korona virusa, prvi put se čulo u junu 2020. na prethodnom skupu, kada je definisana kao inicijativa za vraćanje kapitalizma u prvobitno stanje. Odnosno, kao strategija za uspešan oporavak od pandemije i produbljene ekonomske krize, a reforma bi se kako je objavio hrvatski Index.hr, sprovodila putem “deoničarskog kapitalizma”. Od kada je pomenuta ta kovanica, prate je kontroverze i njom se bave i ekonomisti, ali i teoretičari zavere koji najbogatije na svetu optužuju da su putem resetovanja ponovo našli način za bogaćenje na račun siromašnih.

Svetskoj eliti se pripisuje da “velikim resetom” hoće da nametne čovečanstvu agendu sopstvenog spasavanja. Agenda resetovanja za doba posle kovida 19 se tumači kao možda najambicioznija do sada, a predstavio je na ovogodišnjem samitu održanom onlajn putem, osnivač Svetskog ekonomskog foruma Klaus Švab. On je i pre skupa istakao da je korona kriza pokazala kako stari sistemi nisu prikladni za novi 21. vek, a izneo je i plan novijeg od aktuelnog novog svetskog poretka.

– Veliki reset imao bi tri ključne komponente: deoničarsku ekonomiju, izgradnju infrastrukture na otporniji, pravedniji i održiviji način, koji bi se vodio ekološkim, društvenim i političkim merilima, dok bi treća bila iskorišćavanje inovacija četvrte industrijske revolucije za javno dobro – ukazao je Švab. Uvrstio je u predloge reforme i unapređenje fiskalne politike, pravednije oporezivanje bogatstva i korišćenje iskustava iz odgovora na pandemiju, za sličan razvoj drugih sektora ekonomije, a u svrhu pokretanja nove industrijske revolucije.

Posle Davosa je i jasnije koliko svetu treba promena pravca, jer se pokazalo da je 2020. izgubljeno više od 230 miliona radnih mesta širom sveta ili četvorostruko više u odnosu na veliku ekonomsku krizu 2008. godine. Možda zato, ideju reseta pominju lideri širom sveta, od kanadskog Džastina Trudoa do britanskog princa Čarlsa i ona u prvi mah može izgledati razumno jer svet, posle korone, čekaju ogromni izazovi, poput ekonomskog pada, masovne nezaposlenosti i siromaštva.

To nije zavera, već nečastan manifest koji, tumači Norman Luis, prvi čovek Fjučer dijagnosisa ukazujući da “veliki reset” pokazuje kako globalna elita vidi budućnost, ali i kako koristi pandemiju da bi menjala društvo u skladu sa svojim zamislima. Nečasnost vidi u tome što se sugeriše da su globalna ekonomija i društvo funkcionisali kako treba pre pandemije i sad prosto zahtevaju samo “restart” kao kada se isključi, pa uključi kompjuter.

– To zamagljuje činjenicu da su svetska ekonomija i društvo bili bolesni i pre korone, a sada su u opasnijem stanju i više zavisni od neviđenih državnih pomoći, koje će otplaćivati generacije. “Reset” potcenjuje nivo ekonomske propasti sa kojom se suočavamo, ekonomije kojoj treba ozbiljan remont, i stvarnih prepreka za budućnost – piše Luis.

On kaže da “veliki reset” čini osam projekcija za 2030. koje pokazuju da su njegovi autori otuđeni od stvarnosti, jer to nije dijalog, već stavke koje ljudi treba da prihvate.

– Ništa nećete imati, već iznajmljivati i bićete srećni, Amerika neće biti jedina sila sveta, ljudima će se transplantirati organi koji će biti štampani, meso će se manje jesti, klimatske promene raseliće milijardu ljudi, a zagađivači će morati da plate emitovanje ugljen-dioksida. Zapadne vrednosti će biti na testu, a čovečanstvo treba da bude spremno za odlazak na Mars – pobrojao je zamisli elite.

Luis smatra da veliki reset pokušava da zaobiđe najznačajniju lekciju pandemije da je budućnost mnogo više zavisna od volje javnosti da prihvati remetilačke promene nego od bilo kog programa transformacije.

– Deo smo rešenja, a ne objekat prema kom je elita darežljiva. Želimo da budemo vlasnici svetske agende, i sada i u budućnosti. Ništa manje nas neće učiniti srećnim čak ni ako naručujemo namirnice putem Interneta, a kamoli da nam štampaju novo srce ili dva – zaključuje Norman Luis.

Simbioza korporacija i vlasti

Predsednički kandidat SAD, kontroverzni libertarijanac Ron Paul je u kolumni za portal Jurasia Rivju proglasio “veliki reset” pokušajem širenja državne moći i gušenjem slobode u svetu, po autoritarnom modelu u kojem bi korporacije bile u partnerskom odnosu s vladama.

Zlokobna tumačenja

Sintagma “veliki reset” o kojoj se mesecima priča i izazvala je brojne kontroverze i poprimila zlokobnije značenje koje su sledbenici teorija zavera pretvorili u još jedno zavereništvo tajne elite za porobljavanje čovečanstva. Istovremeno je Oksfam, udruženje za borbu protiv siromaštva i nejednakosti utvrdilo je da su milijarderi zaradili 3,9 triliona dolara, dok su radnici izgubili 3,7 triliona dolara.