Dolazak Miroslava Lajčaka, izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine i sastanak sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem radi pripreme narednih koraka nametnuli su pitanje hoće li ti “koraci” podrazumevati i “hvatski model” rešavanja pitanja srpske zajednice.

Naročito zbog činjenice da je to bila tema razgovora hrvatskog ministra spoljnih poslova Gordana Grlića Radmana i premijera privremenih kosovskih institucija Aljbina Kurtija.

Aljbin Kurti je, kako je saopšteno nakon sastanka, obavestio Grlića Radmana da je na poslednjem sastanku na visokom nivou, koji je održan prošle nedelje, izneo “svoju viziju primene člana 7. osnovnog sporazuma”, zasnovanog na hrvatskom modelu integracije Srba.

– Kao zemlju članicu EU i NATO, Kosovo vidi Hrvatsku kao uspešnu priču i model koji treba slediti u pogledu ekonomskih i demokratskih dostignuća, ali i u pogledu poštovanja prava manjina – naveo je Kurti.

Hrvatski ministar spoljnih poslova je nakon sastanka sa svojim prištinskim kolegom takođe istakao da je “hrvatski model” za manjine “uspešan” i može da “posluži kao primer”.

Navodna zaštita

Sagovornici “Vesti” ističu da bi primenom takvog “modela” Srbima jedino bio zagarantovan nestanak sa Kosova i Metohije.

Narodni poslanik i predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta poručuje da “hrvatski model” u praksi znači tiho etničko čišćenje Srba.

– Ukoliko je reč o modelu Zajedničkog veća opština koje je osnovano Erdutskim sporazumom iz 1995. za područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema, tada će Srbima sa KiM biti ponuđena navodna zaštita u oblasti kulture, prosvete, informisanja i izdavaštva, ali bez ikakvih drugih nadležnosti. Takva zajednica bi bila forma koja ni na koji način ne bi štitila Srbe. To suštinski nije ni Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji je Hrvatska usvojila 2002. godine po kome je Srbima zagarantovano pravo na svoj jezik i ćirilično pismo u svim samoupravama gde ih je više od trećine, kao i pravo na zapošljavanje u državnom i javnom sektoru. U praksi, obe ove tačke su mrtvo slovo na papiru i to će značiti samo nastavak tihog etničkog čišćenja koji je proizveo da su Srbi, nekada konstitutivni narod, danas u Hrvatskoj, a manje od tri posto – ističe Linta.

Više o ovoj temi čitajte u sutrašnjem izdanju “Vesti”