Tanjug

Opasnost od virusa je veća nego pre pola veka, kaže virusolog dr Ana Gligić i ukazuje da na to danas utiču zagađenje i vazduha i vode.

– Ljudi i životinje dišu isti vazduh, a neki virusi koji su dugo kohabitirali sa prirodom i životinjama, zbog zagađenja promene svoju ćud – kaže dr Gligić za “Vesti” i objašnjava da je u prirodi sve povezano i dovoljno je da zakaže jedna karika u lancu, pa da dođe do katastrofe.

Ona je ocenila da nema razloga za strah od majmunskih boginja, ali da ima za brigu, jer se može reći da su opasne, pošto je svaki virus opasan. Virus tih boginja, kaže, ne mutira kao Covid-19 i to je olakšavajuća okolnost.

– One nikada nisu mirovale na svom izvorištu u saharskoj Africi, a sada su iskočile iz svoje sredine i počele da se šire van kontinenta.

U SAD je 2003. bilo 46 slučajeva oboljevanja kada su u tu državu uvezeni glodari i s njima unet virus, ali je prema njenim rečima, sreća da je krug tada brzo zatvoren. Sada se virus prijavljuje u sve više država u Evropi, a mnoge ne znaju kako je unet. Ona smatra da treba obratiti pažnju na uvoz hrane, posebno one iz područja gde ima virusa.

– Smrtnost od majmunskih boginja nije velika. U početku je bila oko tri odsto, a vakcinacijom i istrebljenjem velikih boginja koje imaju zajednički imunitet sa majmunskim, smanjen na 1,1 odsto.

Postoji, međutim, ukazuje ona, jedna opasnost a to je da virus ojača.

– Neizvesno je, ali postoji jedna velika opasnost, srodnost porekla majmunskih boginja kada pređu na čoveka, jer to je mali evolutivni put preskoka s majmuna na čoveka, to je najsrodniji put. Da li će doći do toga da virus na čoveku jača, to je sad opasnost – navela je Gligić.

Koronavirusa se, prema njenim rečima, čovečanstvo neće rešiti, a kako ističe, neće biti epidemičan i pandemičan već endemičan i kružiće i dalje, ali će biti pod kontrolom zbog vakcinacije.

Tokom epidemije variola vere u bivšoj SFRJ, pre pola veka, naša sagovornica je bila šef Referentne nacionalne laboratorije u Torlaku gde je izolovala ovaj virus.

– Naša zemlja se savršeno izborila sa tom epidemijom, kao nijedna u Evropi, i dobili smo priznanje SZO. Tada smo bili spremni, jer je bilo najava da može doći do epidemije zbog porasta međunarodnog saobraćaja. Na aerodrome su postavljeni kontrolni punktovi, ali je zaraženi čovek došao autobusom, nije poštovao propise i inficirao je veliki broj ljudi. Bili su zaraženi na KiM, u Crnoj Gori i u Srbiji. Oko 2.500 je moralo zbog kontakata u karantin. Pozitivan rezultat je imalo 175, a 35 je umrlo – priseća se te 1972. i navodi da je u roku od svega osam do deset dana vakcinisano čak 18 miliona ljudi.

Zahtev SZO je bio da se posle epidemije unište virus i materijal s kojim su radili, a čuva se samo na dva mesta u svetu, u Centru za kontrolu bolesti u SAD i institutu u Sibiru u Rusiji.

– Virus i ostali materijal smo uništili onako kako je propisala SZO – kaže uz napomenu da je materijal stavljen u metalne sanduke, poliven mazutom i zapaljen, pa zakopan u zemlju u Torlaku.

– Mi smo dobili veliko priznanje od sveta i SZO da smo od polovine marta do polovine aprila sanirali najveću posleratnu epidemiju variole vere u Evropi – ističe Gligićeva uz napomenu da je variola 18 puta ulazila u Evropu, ali da je u tadašnjoj Jugoslaviji nije bilo od 1934. pa kada se 1972. pojavila, lekari nisu umeli odmah da je prepoznaju.

Vakcina kao štit

Ana Gligić objašnjava da za stariju populaciju nema bojazni od majmunskih boginja.

– Onaj ko je primio vakcinu protiv velikih boginja, zaštićen je i od majmunskih i ne može da dobije težak oblik te bolesti. Sada je pitanje, imaju li neke države još uvek zalihe tog cepiva koje se više ne daje, da vakcinišu stanovništvo mlađe dobi – kaže ona.

Pravi podvig

Dr Ana Gligić objašnjava da je najponosnija na to što je radila sa tri najopasnija virusa – variola vera, marburg i krimsko-kongoanski, a da ni ona, ni bilo ko od njenih ljudi nije dobio infekciju.

– Ne znam ni jednu drugu laboratoriju u svetu koja je prošla bez laboratorijske infekcije – kazala je naša sagovornica.