R. Lukić - Vesti
Promocija u Malom Crniću: Skup je blagoslovio sveštenik Slobodan Stanić

Jasna Sofija Kosanović, književnica koja živi i stvara u Štutgartu, uz blagoslov sveštenika Slobodana Stanića promovisala je svoj roman “Monahinja Sara između ljubavi i smrti” u Hramu Svetog Ignjatija Bogonosca u Malom Crniću. Novac od prodatih knjiga književnica je darivala crkvi, baš kao što je junakinja njenog romana, pisanog po istinitom događaju, sve što je imala poklonila crkvi.

O autorki i knjizi govorila je Dragica Šreder, autor i prevodilac iz Hildena u Severnoj Rajni – Vestfaliji u Nemačkoj. Odlomke iz romana i delove recenzije čitala su deca i recenzent knjige Ana Dudoš. Posle promocije gosti su obišli manastir Zaova.

– Jasna Sofija Kosanović, pesnik, prozaista i romansijer, rođena je u Bijeljini, a pisanjem se bavi još od detinjstva. Jasna je diplomirani novinar i bibliotekar. Do sada je napisala četiri zbirke pesama, a “Molitva za tebe”, kojom je 2015. proglašena za poetesu Srbije i dijaspore, prevedena je na engleski i romski jezik. Roman “Portret muškarca u Parizu” trenutno se prevodi na engleski – rekla je o autorki Dragica Šreder.

Kosanovićeva je zahvalila ocu Slobodanu, koleginicama Ani Dudić i Dragici Šreder, Gordani Srećković, Čedni RadinovićLukić Lalić, Joki Milošević, Svetlani Perišić, Zlatnim biserima, Katarini Mulatović i svim ostalima koji su svojim prisustvom uveličali ovaj književni susret.

– Provela sam s vama divne trenutke – zahvalila je književnica iz Štutgarta.

Kosanovićeva je član više književnih udruženja, između ostalog Književne radionice u Frankfurtu i Udruženja romskih književnika. Kosmopolit po ubeđenju, svojom pisanom rečju je poznata širom sveta. Istaknuti je borac za ravnopravnost i afirmaciju romskog naroda. Jasna je dobitnica Zlatne plakete Svetske organizacije Roma. Trenutno priprema knjigu poezije “Čergaši na mesečini”.

Tragična sudbina

U romanu “Monahinja Sara između ljubavi i smrti” reč je o tragičnoj sudbini Nemice Elizabete, kćerke evangelističkog sveštenika i majke sa srpskim korenima po baki, Beograđanki Mariji. Baka je Elizabetu krišom krstila u pravoslavnom Hramu Svetog Jovana Vladimira u Minhenu i mlada Elizabeta postala je Jelisaveta. Baka Marija je Drugi svetski rat provela u Aušvicu, a posle rata ostala je da živi u Nemačkoj. Svoju unuku učila je ćirilicu, a otac je zbog bogatstva udaje za svog posinka. I tu počinje njena tragedija jer njen muž troje dece ubija po rođenju.

Elizabeta Jelisaveta ga u rastrojstvu zbog dece ubija i završava u manastiru, u kojem dobija monašku shimu i ime Sara. Umrla je u manastiru Gradac na Goliji, južno od Kraljeva.