Cvet od sunca i duge

0


Jorgovan je omiljena biljka širom planete. Botaničko ime dobio je od grčke reči sdžring što znači lula, cev, frula. Upravo od drveta jorgovana čobani su pravili frulice. Grčka legenda kaže da je Pan, bog šuma i polja, rogat i sa kozjim nogama, sreo prelepu nimfu Siringu. Očaran njenom lepotom, potrčao je za njom, a ona je u strahu počela da beži. On je pojurio da je stigne i natrčao je na mirišljavi grm jorgovana. Krenule su mu suze, on je počeo da luta po šumama i čini dobra dela svima, a ime Sdžringa postalo je latinski naziv za jorgovan.
Postoji i priča da su jorgovani nastali u trenutku kada je proleće proteralo sneg s polja i podiglo sunce u nebeske visine. Sunce se srelo sa dugom, pa su zajedno krenuli u šetnju nebom. Vredno proleće je pomešalo sunčeve zrake sa duginim bojama i počelo da ih prosipa po zemlji… Boje su padale na zelena grmlja i pretvarale ih u raskošne jorgovane. U Rusiji se jorgovan zove i sinel što potiče od reči plavo, pošto se obično ta boja vezuje za ovu biljku. U Grčkoj i na Kipru jorgovan se povezuje sa Uskrsom, jer cveta u vreme najvećeg hrišćanskog praznika. Zato je i dobio naziv paschalia.
U evropske bašte stigao je iz persijskih vrtova zaslugom arapskih trgovaca početkom desetog veka. U Austriji je prvi jorgovan zasađen krajem 16. veka. Uzgajivači cveća su se za ovu biljku iz porodice maslina ozbiljno zainteresovali tek krajem 18. i početkom 19. veka.
U srpskom narodu vladalo je verovanje da je veliki greh poseći jorgovan i da onaj ko to uradi nikad neće imati sreće. Neki to vezuju za činjenicu da je upravo ova biljka često bila jedini ukras srpskih domova. Jorgovan je bio i simbol neprolaznosti jer je, kao retko koja biljka, imao moć obnavljanja i što su mu grane više lomljene to je lepše i više cvetao narednog proleća. U svitanje, majke su rosom sa buketa jorgovana umivale kćerke i sinove, moleći se da im deca budu lepa kao taj cvet i da im duše poput njega mirišu.
Kada je reč o govoru cveća, jorgovan ima posebna značenja. Ljubičasti je simbol prve ljubavi, a beli označava nevinost. Jorgovan, po nekim verovanjima, simboliše ljubavnu tugu. Prema jednom predanju, ljubičasti jorgovan je pobeleo nakon što ga je neko stavio na grob devojke koja se ubila zbog ljubavi. Zanimljivo je da je u Persiji ovo cveće označavalo ljubavni rastanak. Ako bi verenik svojoj verenici darovao grančicu jorgovana, to bi značilo da je njihovoj ljubavi došao kraj. U Velikoj Britaniji vlada verovanje da devojke koje nose cvet jorgovana nikad neće stati pred matičara.
Astrološki gledano, jorgovan je pod zaštitom planete Venere. Od davnina jorgovan se koristio u ritualima za ljubav. Cvetovi su se nekada koristili za lečenje groznice. U jeziku cveća, jorgovan simboliše ljubavne emocije. Veruje se da jorgovan može rasterati lošu energiju i zlo na mestu gde je posađen.

 

Spomenik ljubavi
Srpski kralj Uroš Prvi Nemanjić je, u znak dobrodošlice svojoj nevesti, kraljici Jeleni Anžujskoj, zasadio jorgovane u dolini Ibra, od Kraljeva do Raške u želji da je taj predeo podseća na njenu rodnu Provansu. Dolina jorgovana vekovima podseća na romantičnu ljubavnu priču. U braku sa kraljem Urošem Jelena je rodila dva sina, Dragutina i Milutina. Crkva ju je posle smrti kanonizovala kao sveticu, a u njenu čast se tradicionalno početkom maja održava međunarodna manifestacija Dani jorgovana.

 

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here