Evropska unija je u poslednjih 20 godina kroz bespovratnu pomoć izdvojila dva do tri puta više sredstava nego svi ostali međunarodni partneri zajedno, sa godišnjim iznosima koji se kreću između 200 i 300 miliona evra, što je čini ubedljivo najvećim donatorom u Srbiji, navodi se u najnovijem biltenu NALED-a.
Za razliku od Evropske unije, koja stabilno ostaje razvojni partner i čak povećava dostupnost bespovratnim finansijskim sredstvima, najveći broj bilateralnih i multilateralnih partnera tokom tih 20 godina smanjivao je obim svoje finansijske podrške ili ih čak ih u potpunosti prekidao, kao na primer Austrija ili SAD, navode u NALED-u.
Dodaju da je ovo očekivani trend koji će se nastaviti kako Srbija napreduje na evropskom putu – raspoloživost evropskih fondova se povećava dok drugi partneri svoju razvojnu pomoć smanjuju i usmeravaju ka manje razvijenim zemljama.
Prošle godine, iza Evropske unije, kao značajniji partneri sledile su Nemačka, Švajcarska i Švedska, koje godišnje izdvajaju desetine miliona evra, dok Norveška i ostali bilateralni donatori i međunarodne organizacije, poput agencija Ujedinjenih nacija, Oebsa i Saveta Evrope, učestvuju sa znatno manjim iznosima bespovratnih sredstava, ali predstavljaju značajnu podršku reformama, evropskim integracijama i društveno-ekonomskom razvoju.
Direktorka Odeljenja za dobru upravu i projekte u NALED-u Ana Ilić istakla je da, za razliku od drugih donatora koji se fokusiraju na ograničen broj oblasti u skladu sa sopstvenim razvojnim strategijama, EU jedina podržava praktično sve segmente društvenog života u Srbiji.
Najviše sredstava ulaže se u infrastrukturu, to jest energetiku, saobraćaj i zaštitu životne sredine, ali i u socio-ekonomski razvoj, inovacije, digitalizaciju i zdravstvo, a posebno mesto zauzima oblast vladavine prava, koja obuhvata reformu pravosuđa, ljudska prava, slobodu medija i jačanje institucija, što se sve poklapa sa nacionalnim prioritetima, ali i potrebama građana i privrede.















