Dok Evropa i dalje raspravlja o povećanju vojnih budžeta, Finska već decenijama živi spremnost za najgori mogući scenario – od svake porodice do vojnog vrha.
Odbrana je danas jedno od ključnih pitanja u Evropi, a Finska je razvila sveobuhvatnu strategiju koja uključuje javni i privatni sektor, domaćinstva i vojsku – nudeći model koji bi druge zemlje mogle da slede.
Tema odbrane u Evropi ponovo je u centru pažnje: od povreda vazdušnog prostora zemalja članica EU, do straha da bi totalni rat Rusije protiv Ukrajine mogao da se proširi na susedne države. Kako Evropa brani sebe, i koliko bi trebalo da ulaže u tu odbranu, predmet je sve žešćih rasprava.
Mnoge države mogle bi da se ugledaju na Finsku, koja je usvojila politiku „odbrane celog društva“, uključujući javni i privatni sektor, nevladine organizacije, državne institucije, domaćinstva i oružane snage.
Zajedno su spremni da brane Finsku, jednu od najnovijih članica NATO-a, ako ikada bude napadnuta.
Koncept raspodele odgovornosti za odbranu na sve nivoe društva osmišljen je kako bi obezbedio najveće moguće šanse da ključne funkcije države nastave da rade čak i u uslovima ekstremnih kriza.
– Naša nacionalna odbrana i sposobnost da delujemo samostalno u svim okolnostima naš su osnovni alat – izjavio je ministar odbrane Finske Anti Hakanen tokom okruglog stola u Helsinkiju.
Finska istorija takođe je doprinela ovom modelu. Sovjetski Savez je napao Finsku 1939. godine, zauzeo deo teritorije, ali nikad nije uspeo da osvoji celu zemlju. Finska danas ima granicu dugu 1.350 kilometara sa Rusijom – najdužu unutar teritorije NATO.
Dok Evropa pokušava da ojača svoje odbrambene kapacitete suočena sa hibridnim pretnjama, Finska se na rat priprema već decenijama.
Obavezna vojna služba
Finska ima sistem obavezne vojne službe – svi muškarci od 18 godina moraju služiti vojsku 165, 255 ili 347 dana, u zavisnosti od dužnosti koju im je dodeljena.
Žene se mogu dobrovoljno prijaviti na služenje.
Za razliku od većine evropskih zemalja, Finska nikad nije suspendovala regrutaciju u mirnodopsko vreme, a vojni stručnjaci smatraju da je to ključni razlog zbog kojeg mladi Finci bolje razumeju koncept odbrane celog društva.
Sistem skloništa i spremnosti
U slučaju vanredne situacije, Finska ima mrežu od preko 50.000 podzemnih skloništa, koja mogu da prime celokupno stanovništvo od 5,6 miliona ljudi.
U glavnom gradu Helsinkiju, koji ima oko 700.000 stanovnika, postoji kapacitet za smeštaj 900.000 ljudi. Skloništa se nalaze na različitim lokacijama – od poslovnih i trgovačkih centara do stambenih naselja i metro sistema.
– Imamo princip da moramo zaštititi naše građane. Zaštita civila deo je našeg identiteta, to nam je u DNK. Ali javno interesovanje za naš sistem civilne zaštite sada enormno raste – rekao je instruktor civilne zaštite Tomi Rask u skloništu Merihaka u centru Helsinkija.
Domaćinstva takođe imaju važnu ulogu. Svako domaćinstvo u Finskoj mora da ima zalihe hrane, goriva i vode za najmanje 72 sata – kako bi svaka osoba mogla da preživi tri dana u slučaju napada.
Ovih 72 sata omogućavaju vlastima da prioritetno pruže pomoć najugroženijima, dok državne službe dobijaju dragoceno vrijeme da istraže i reaguju na pretnju.
Nevladina organizacija „Udruženje Marta“ pomaže zajednicama da se pripreme i prežive u kriznim situacijama.
– Pomažemo ljudima da nauče kako da brinu o svom domaćinstvu na najbolji mogući način, tako da u kriznim situacijama mogu samostalno da prežive prva tri dana – rekla je Terhi Lindkvist iz Udruženja Marta.
– To takođe jača otpornost društva – ako ste spremni da brinete o sebi tokom 72 sata, onda ste otporniji i vi i cela zajednica.
Da li će stići do skloništa?