Fišer gurnuo Nemce u rat

0

Nemačka partija Zelenih, svojevremeno osnovana da bi se borila za mir, u NATO bombardovanju SR Jugoslavije je izgubila političku nevinost, konstatuje publicista i novinar Ken Jebsen u članku objavljenom u magazinu "Kompakt".
Velika promena kursa desila se u vreme Jozefa – Joške Fišera. Zajedno sa Socijaldemokratskom partijom Nemačke (SPD) i njenim šefom Gerhardom Šrederom, tadašnji šef nemačke diplomatije je bio glavni zagovornik napada NATO saveza na jednu suverenu evropsku zemlju – Jugoslaviju.

Borba lažima

Nekadašnji oficir Bundesvera Jirgen Roze o ovom ratu je rekao:
– Intervencija NATO u Jugoslaviji ni u kom slučaju nije bila jedan od onih "krstaških pohoda za ljudska prava", kako je inače prodavana svetskoj javnosti. Ona je od početka bila uslovljena tvrdim političkim kalkulacijama, koje su od neposrednih aktera sakrivene pod neprozirnim oblakom argumenata o univerzalnom moralu. Po ko zna koji put se pokazalo da je pod uslovima sveprisutnosti medija, borba lažima ono što je odlučujuće za rat."

– Da je tada Helmut Kol vladao i bio za ovaj rat, sigurno je da bi desetine hiljada simpatizera Zelenih izašle na ulice u znak protesta. Ali njihov čovek ih je parolom "Nikad više Aušvic" naveo da podrže agresiju. Bombe za mir, masovna ubistva, piše Jebsen.
Jugoslavija je bila više od obične ratne operacije – bio je to ispit, nastavlja ovaj novinar nemačko-iračkog porekla. Prva oružana intervencija Bundesvera posle Drugog svetskog rata. Akcija za koju danas znamo detalje, poput onoga da je Amerika avionima u Jugoslaviju prebacivala talibane, kako bi situacija eskalirala, napominje Jebsen.
– Teroristički UČK je po nalogu Amerike dobio talibanske instruktore. Ta istina je do danas ostala tabu. Zeleni su posle rata na Kosovu postali maslinastozeleni (boja vojničke uniforme), SPD je od crvenih postao krvavocrveni. Rat na Balkanu je počeo lažima, a onda je usledio posao za firme koje proizvode oružje, a zatim i za one koje će popravljati porušeno. SAD su investirale u ovaj rat oko 5 milijardi dolara, a program obnove je po jednoj studiji urađenoj za Bundesver bio posao od oko 100 milijardi dolara, ističe pomenuti autor.
U slučaju Jugoslavije nijednog trenutka se nije radilo o ljudskim pravima, već o geopolitičkim interesima, tvrdi Jebsen.
 

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here