Istorijski muzej Srbije

“Prva Jugoslavija se raspala zbog napada sila Osovine. Strašni bratoubilački rat koji je usledio, opteretio je drugu Jugoslaviju teškim traumama. Republika se raspala kada je završen Hladni rat. Jugoslavija više nije bila potrebna velikim silama. Vatreni Jugosloveni u međuratnom periodu, Slovenci, nisu više osećali strah, pre svega od Italije. Jugoslovenski kišobran im više nije bio potreban. Hrvatima je uvek bila preča neka vrsta svoje državnosti, pa tek onda Jugoslavija, ako se mora. Srbi nisu pravili razliku između Srbije i Jugoslavije. Zato im je raspad tako teško pao, zato nisu imali nikakav rezervni program za takav slučaj”, kaže za “Vesti” prof. dr Predrag J. Marković, direktor Instituta za savremenu istoriju.

Vatreni Jugosloveni

Kada se prvi put javlja ideja o ujedinjenju?

– Ceo 19. vek je protekao u raznim planovima o ujedinjenju. Srbi su razmišljali o okupljanju Srba, a jugoslovensko ime se prvo javilo kod Hrvata, Zato je biskup Štrosmajer podržao osnivanje Jugoslovenske akademije znanosti i umetnosti. Srpska vlada je na samom početku rata, u Niškoj deklaraciji, proglasila da joj je cilj ujedinjenje Južnih Slovena.

Svaki od naroda koji je ušao u novoformiranu državu imao je svoje interese. Koji su to interesi bili?

– Tada su se jasno izdvojila samo tri naroda. Slovenci, Hrvati i Srbi. Slovencima je bila dobra svaka država koja bi ih zaštitila od Italijana i Nemaca. Hrvati su hteli ujedinjenje, ali da sačuvaju ili pojačaju neke elemente hrvatske državnosti. Srbi su mogli da se ujedine samo u okviru Jugoslavije. Sve priče o nekom manjem rešenju, kao onom u Londonskom ugovoru, nemaju osnovu, jer po Londonskom ugovoru, Rumunija bi bila do Pančeva.

Osim interesa, da li je postojalo iskreno jugoslovenstvo?

– Cela generacija mladih intelektualaca koji su se pojavili pred Prvi svetski rat, bila je prožeta vatrenim jugoslovenstvom. Tu su bili Meštrović i Ivo Andrić, Jovan Skerlić i mnogi drugi.

Da li je Kraljevina SHS bila “čamac za spasavanje” južnoslovenskih naroda, da li je 1. decembar dan za slavlje ili dan žalosti i da li se srpski narod žrtvovao zarad jugoslovenstva?

– Srpski narod se žrtvovao zato što je napadnut. On nije ušao u rat da pravi Jugoslaviju. Velika država je bila samo bonus za prevelike žrtve. Nijedna uža srpska država ne bi bila država samo Srba. Od 1912. godine, Kraljevina Srbija ima više od trećine nesrpskog stanovništva. Ni neka država sa delom Hrvatske i Vojvodine i celom BiH, ne bi bila srpska država. Samo ne bi imala bogatu Sloveniju. Slovenci su vatreni Jugosloveni sve vreme postojanja Kraljevine. Da li bi Srbiji danas škodilo da je u istoj državi sa Slovenijom i Istrom?

Velikim silama odgovaralo je stvaranje KSHS. Zbog čega?

– Kraljevina SHS/Jugoslavija bila je deo “sanitarnog kordona” protiv boljševizma i obnove Austrougarske. U tom kordonu su bile i Rumunija, Čehoslovačka i Poljska.

Ideja o federaciji

Još u toku rata i neposredno posle njega javile su se razlike u pogledima na oblik države (monarhija ili republika) i način državnog uređenja (unitarna centralizovana država i federativno uređenje). Da li je to bila klica nepoverenja koja će odrediti dalju sudbinu države?

– Hrvati su želeli neku vrstu federacije. Srpski političari su bili veoma nepoverljivi prema toj ideji. Jedina (kon)federacija za koju su oni znali, Austrougarska se raspala. Njima se činilo da je federacija slabija od centralizovane države. Kralj Aleksandar je verovao da će stvoriti jedinstven jugoslovenski narod. Zato je poništio sve državne tradicije Crne Gore i Hrvatske. Posledice toga će se videti u kasnije.

Smatrate li da je kralj Aleksandar i životom platio stvaranje Jugoslavije?

– Verovatno, ali je on odgovoran i za velike greške u strukturi te države. Potpuno je zanemarivao drugačije ideje od svojih. Srušio je skoro svaku vladu, mešao se u svaki politički dogovor. To što je hteo da napravi jedinstven narod, makar i na silu, pre je nekakav fanatizam, nego idealizam.

Kako bi izgledala Kraljevina Jugoslavije da je kralj preživeo atentat?

– Ona je morala da se federalizuje. Možda bi samo nastale i druge federalne jedinice. Možda treća, srpska jedinica. Ovako su od 1939. postojale Banovina Hrvatska, sa vrlo velikom samostalnošću, većom od Republike Hrvatske sve do sedamdesetih godina i Dravska banovina, u kojoj su Slovenci prećutno ostvarili autonomiju. Položaj Srba je ostao nejasan.

Iz današnje perspektive, više od stotinu godina kasnije, da li je stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine bio pogrešan projekat?

– To je kao da pitate razvedene supružnike da li je njihov brak bio pogrešan? Niko ne ulazi u brak, ili državnu zajednicu sa namerom da se raziđe. Naravno, razočaran supružnik će naknadno reći da je brak bio greška od početka. Kao i mnogi razočarani Jugosloveni. Možda bi trebalo uporediti ljude koji su verovali u Jugoslaviju (Ivo Andrić, Jovan Skerlić, svi srpski političari) sa ljudima koji su je razbijali (Franjo Tuđman, Alija Izetbegović, Vojislav Šešelj, Ibrahim Rugova). Čiji projekat vam uliva više poverenja?

Poslednje reči

Jedna od zabluda iz perioda Kraljevine Jugoslavije je čuvena, ali nikada izgovorena rečenica kralja Aleksandra na samrti: “Čuvajte mi Jugoslaviju.” Kako se ovaj mit odomaćio u našoj istoriji?

– Ima mnogo mitskih izjava u našoj, pretežno kafanskoj i slavskoj istorijskoj mitologiji. Jedan je i taj mit. Drugi je da je car Nikolaj pretio da će Rusija izaći iz rata ako zapadni saveznici ne pomognu Srbiji. Treći je da je Sveti Sava rekao da smo “Zapad Istoka i Istok Zapada”. Sve ove mitske izjave su naknadno pripisane njihovim “autorima”. To se dešava i drugde u svetu. Tako sada kruži po mrežama navodna Bizmarkova izjava, da ko hoće da pokori Rusiju, mora da uzme Ukrajinu. Ukrajina ne postoji u Bizmarkovo vreme.

Zanemarena u komunizmu

Šta smo o nastanku ove države učili ranijih decenija, a kako na to gledamo danas?

– Komunisti su zanemarivali prvu Jugoslaviju, za njih je jedina prava Jugoslavija, bila ona proglašena 29. novembra u Jajcu. Današnje gledište zavisi od političkih uverenja. Desničari uglavnom maštaju o Velikoj Srbiji iz koje bi nekako volšebno nestale manjine. Levičari idealizuju Titovu Jugoslaviju.

SUTRA – Godišnjica stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (3): Pucanj u državu